Kolinda: Najveća mana Europske unije je sloboda kretanja

Kolinda: Najveća mana Europske unije je sloboda kretanja
Foto: Goran Stanzi/ Pixsell

PREDSJEDNICA Kolinda Grabar-Kitarović u posjetu je Bruxellesu gdje drži predavanje na Centru za europsku politiku (European Policy Centre) na temu „Pet godina hrvatskog članstva u Europskoj uniji: do sada učinjeno i pogled unaprijed“.

"To što smo dio Europe, najvećeg područja na svijetu slobode, prosperiteta i šansi za sve je dugo bio san svih hrvatskih građana i to je bio dio naših planova s kraja 80-ih i početka 90-ih. Čak i tijekom razdoblja rata i pomirbe, radili smo na ispunjavanju kriterija za članstvo u Europskoj uniji iako formalno nismo bili uključeni u proces do samog trenutka potpisivanja sporazuma o pridruživanju i suradnji. Bila sam dio tog projekta dugo kao diplomatkinja, ministrica, u prvih nekoliko godina vodila sam taj proces. To je bio golem zadatak, znali smo da će naša tranzicija biti puno složenija od one drugih zemalja koje su se pridružile EU", rekla je Grabar-Kitarović u početku svog predavanja.

Onda je kazala kako ona izbjegava termin Balkan u kontekstu Hrvatske.

"Rekla bih da termin Balkan, ne da ne želim u svojem susjedstvu, ali ga ne želim u svojoj kući", kaže Kolinda.

A onda je, kako navodi N1, navela najveću manu Europske unije koja je, kako je kazala, istodobno i prednost. A to je sloboda kretanja.

"Prednosti su ujedno i nedostaci. Najveći nedostatak, kako ga ja vidim kao predsjednica Hrvatske, je sloboda kretanja ljudi. Naravno da se trebam boriti za ista prava hrvatskih građana kakva su prava ostalih građana u EU. Naravno da svi imaju pravo raditi. Mobilnost je dobra, ali ako se ljudi vraćaju u zemlju. Mi sada bilježimo negativne demografske trendove", kazala je Kolinda.

Drugim riječima, Kolindi smeta što ljudi odlaze.

Nije tako Kolinda uvijek mislila. Podsjetimo, početkom 2017. godine u razgovoru za austrijski Kleine Zeitung Kolinda je kazala da oni kojima nije dobro mogu otići.

"Ljudi imaju slobodan izbor pa mogu otići ako smatraju da im ovdje nije dovoljno dobro", rekla je Kolinda u vrijeme kad demografska kataklizma još nije bila u središtu njenog djelovanja. Mnogima nije bilo dobro pa su otišli. Vidi to i predsjednica pa navodi slobodne migracije kao jedan od velikih problema EU-a.

Kolinda: EU profitirala od Hrvatske, Hrvatska od EU još nije

U nastavku je kazala kako je EU profitirala od Hrvatske dok Hrvatska od EU još nije.

"Možemo reći da je EU u cjelini profitirala od članstva Hrvatske, a Hrvatska još uvijek nije", rekla je predsjednica dodajući da je ona predstavila prijedlog demografskih mjera kako bi se u zemlji stvorili uvjeti kakvi su u o onim zemljama u koje ljudi odlaze.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodala je da prema procjenama Hrvatsku napustilo u posljednjih pet godina između 320 i 380 tisuća ljudi i da sada ima manje od četiri milijuna stanovnika. Rekla je da za negativne demografske trendove nije odgovorno samo iseljavanje, nego i slab natalitet.

Hrvatskoj predsjednici je postavljeno i pitanje o Inicijativi tri mora i činjenici da u njoj sudjeluju i zemlje Višegradske skupine, koje su u posljednje vrijeme često kritizirane u EU-u i kojima se prigovara da se ne ponašaju u skladu se vrijednostima na kojima Unija počiva.

Grabar-Kitarović je rekla da ta inicijativa okuplja 12 zemalja, da je puno šira od Višegradske skupine, da Hrvatska nije članica te skupine, da ta inicijativa nema političkih ciljeva osim boljeg života građana u tim zemlljama, da nije uperena ni protiv koga i da nije sanitarni kordon prema Rusiji.

"Inicijativa tri mora nije politički savez, to je neformalna predsjednička platforma čiji je cilj povezivanje prometne i energetske infrastrukture, podizanje životnog standarda i privlačenje kapitala", rekla je predsjednica.

Govorila je i o ulozi europskih integracija u procesu pomirenja na jugoistoku Europe. Rekla je da je pomirenje dug proces, da i unutar hrvatskog naroda nisu prevladane stvari iz prošlosti te istaknula da prošlost treba ostaviti povjesničarima.

"Cijela društva ne bi trebala sudjelovati u ideološkoj raspravi o prošlosti, nego o egzistencijalnoj raspravi o sadašnjosti i budućnosti", rekla je.

Kao objašnjenje za mali postotak hrvatskog stanovništva koji smatra da je članstvo u EU dobro (prema Eurobarometru takvih je 36 posto), predsjednica navodi da su na početku bila velika očekivanja ljudi, zatim da je pristupni proces bio previše tehnički, tako da ljudi nisu mogli razumjeti što to znači i što će se dogoditi. Istaknula je da se stvari ne mogu promijeniti preko noći.

Predsjednica Grabar Kitarović se izjasnila protiv Europe više brzina, u smislu da postoje ekskluzivni klubovi koji ne bi bili otvoreni za sve.

"Nikad nećemo svi imati istu brzinu, ali važno je da nema ekskluzivnosti, nego da svi imaju ista prava i mogućnosti", rekla je.

Dodala je da se tijekom gospodarske i migrantske krize pribojavala raspada EU-a, ali ne na države članice, nego na zasebne skupine članica.

Predsjednica Grabar Kitarović podržala je proširenje EU-a na hrvatsko jugoistočno susjedstvo.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara