Foto: Željko Lukunić/Pixsell

HRVATSKA predsjednica Kolinda Grabar Kitarović dala je zanimljiv intervju za DefenseNews, u kojem se prokomentirala niz sigurnosnih tema, ali se dotakla i stavova izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, baš kao i sve većih napeteosti između Rusije i NATO saveza.

Kolinda je, naime, sudjelovala na panelu Nacionalnog sigurnosnog foruma u Halifaxu, gdje je govorila o aktualnom stanju sigurnosti u Europi. Nakon sudjelovanja u panel raspravi, predsjednica je dala intervju za DefenseNews, portal koji se bavi pitanjima obrane i sigurnosti.

Jedno od pitanja koje je dobila odnosi se na prijetnju koju već neko vrijeme ponavlja Donald Trump, a odnosi se na jačanje pritiska na članice NATO-a koje ne troše najmanje 2 posto svog BDP-a na obranu.

Odgovor na Trumpove prozivke: Stojimo rame uz rame sa SAD-om

"Ne radi se samo o novcu i trošenju novca. Radi se o ulaganjima, ali još više o zajedničkim vrijednostima. Da, neke zemlje još nisu ispunile obavezu trošenja 2 posto BDP-a na obranu, ali iz različitih razloga i mislim da te razloge treba uzeti u obzir. Ako promatramo Hrvatsku, mi smo zemlja koja je nastala u ratu protiv agresora, te je postojalo jako puno stvari koje smo morali napraviti kako bi ju iznova izgradili. Izgradili smo svoje službe od nule, baš kao i diplomaciju i oružane snage. Potrebna je bila i tranzicija vojske iz one ratne u onu mirnodopsku, koja je značila smanjenje broja vojnika za desetke tisuća. Ta tranzicija je bila teška, ali smo potpuno svjesni zahtjeva koji su pred nama. Tu prije svega mislim na našu nacionalnu obranu, na potencijalne prijetnje Hrvatskoj, ali i na ono što možemo doprinijeti NATO savezu. Zbog toga se neki od naših doprinosa mogu smatrati simboličkim u smislu ljudstva ili materijalnih resursa, jer Hrvatska nije velika zemlja ni po broju ljudi ni geografski ni BDP-u po glavi stanovnika, ali mislim da i dalje doprinosimo NATO-u. Ono što je najvažnije je da, u slučaju da SAD ikad zatrebaju našu pomoć, znaju da uvijek stojimo uz njih rame uz rame", rekla je predsjednica.



Kolinda je potvrdila i da će Hrvatska kontigentom vojnika sudjelovati u NATO-vom odgovoru na gomilanje ruskih snaga na granici Europske unije. Naši vojnici trebalo bi biti stacionirani u baltičkim zemljama, nedaleko granice s Rusijom.

Postavljanje vojnih snaga članica NATO-a kod granice s Rusijom dio je odgovora Europske unije i NATO-a na ekspanzionističku politiku Vladimira Putina, što je hrvatska predsjednica također komentirala.

Ljudi traže vojsku na terenu zbog atmosfere koju stvaraju Kremlj i Putin
 
"Bilo bi nam draže da nije došlo do toga, ali jest. Čini mi se da ljudi traže jasne i vidljive signale, a to je u ovom slučaju prisutnost vojske na terenu. No, jednako su važni razgovori koje vodimo u pozadini, te rasprave o tome kako najbolje odgovoriti na te izazove. Važno je i pozitivno pristupiti Rusiji unatoč atmosferi koju stvaraju Kremlj i Vladimir Putin. Moramo ih uvjeriti da naše postupanje nije usmjereno protiv Rusije, nego prema zaštiti teritorija članica NATO-a , te da je NATO prije svega obrambeni savez, koji ne želi ni destabilizaciju ni okupaciju u ijednoj zemlji koja bi bila prijetnja Rusiji", rekla je predsjednica, koja je spomenula Rusiju i u kontekstu sigurnosnih prijetnji u neposrednom okruženju Hrvatske.

"Tu je nestabilnost Bosne i Hercegovine, koja još uvijek nije potpuno politički emancipirana", rekla je Kolinda, pa se prisjetila Dodikova referenduma u Republici Srpskoj.

"To je bio tek prvi korak u nečem što vidimo kao potencijalni niz referenduma, pa čak i o mogućoj neovisnosti Republike Srpske. Ako se odluče na takav potez, sigurno bi došlo do reakcije Federacije BiH, što otvara mogućnost za novi konflikt. A obzirom da je Rusija uključena u hibridno ratovanje, te da vidimo snažne veze između Dodika i Rusije, tu bismo onda imali ruski utjecaj kroz oružje, taktiku, obavještajni rat informiranjem i dezinformiranjem...", poručila je hrvatska predsjednica.