NAKON što se hrvatska javnost od sinoć smije jučerašnjoj bizarnoj izjavi predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, po kojoj je ona osobno s nekim državama dogovorila da će Hrvati raditi preko interneta za plaću od 8000 eura, iz izbornog stožera predsjednice pokušavaju spasiti Kolindu od skandala u koji se sama uvalila.

Iako je Index još rano jutros poslao upit da nam pojasne na što je točno Kolinda mislila kad je to rekla, službenog odgovora i dalje nema. Međutim, dobili smo neslužben odgovor iz njenog stožera.

"Predsjednica Grabar-Kitarović aludirala je na razgovor s izraelskim predsjednikom Rivlinom prilikom njezinog službenog posjeta Državi Izrael, a tijekom kojeg je bilo razgovora o jačanju i širenju cjelokupne suradnje dviju država u područjima gospodarstva, obrambenog sektora, IT-a, turizma i poljoprivrede. U tom smislu, predsjednica Grabar-Kitarović spomenula je hrvatske IT stručnjake koji bi, nakon obuke za posao cyber sigurnosti, mogli taj isti posao raditi online iz Hrvatske", doznajemo iz njenog stožera.

O kakvim se dogovorima radi?

Međutim, ništa konkretno o tome predsjednica nije rekla nakon povratka iz Izraela, tek je na stranicama Ministarstva gospodarstva u srpnju objavljeno kratko priopćenje gdje se o tome govori kao usputnoj mogućnosti, no o tome nije govorila Kolinda, već ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, koji je zajedno s njom otputovao u Izrael gdje su se sastali s premijerom Benjaminom Netanyahuom i predsjednikom Knesseta Yuli-Yoelom Edelsteinom.

"Predsjednica Grabar-Kitarović je s predsjednikom vlade Netanyahuom razmijenila mišljenja o gospodarskoj suradnji između Hrvatske i Izraela te su naglašeni prijateljski i partnerski bilateralni odnosi dviju zemalja te obostrana želja za daljnjim proširenjem suradnje. Konkretno, bilo je riječi o daljnjem razvoju vojno-tehničke suradnje te kibernetičke sigurnosti, a obostrano je zaključeno kako unatoč neostvarenom projektu nabave izraelskih rabljenih borbenih zrakoplova F-16 Barak, ostaje izražen interes i spremnost nadogradnje odnosa na strateškoj razini", stoji u priopćenju.

Što su točno rekli predsjednica i ministar nakon Izraela

Ministar gospodarstva Darko Horvat tom je prigodom istaknuo da će upravo ovaj bilateralni susret poslužiti kao polazišna točka za puno jaču i intenzivniju gospodarsku suradnju.

"Mnoga su područja u kojima smo detektirali velike potencijale. Među njima, dosta je riječi bilo o segmentu zaštite IT sustava, tzv. cyber security, s obzirom na razvijenost digitalnih tehnologija u Izraelu, a razgovaralo se i o mogućnostima uspostave neposrednog kontakta s kompanijama iz autoindustrije", naglasio je tom prilikom ministar Horvat.
 
Prilikom susreta s predsjednikom Knesseta Yuli-Yoelom Edelsteinom istaknuta je, kako navode, razvidna parlamentarna suradnja koja jednako tako potvrđuje prijateljske i aktivne političke odnose, a predsjednica Grabar-Kitarović još jednom je izrazila uvjerenje kako hrvatske tvrtke mogu izraelskim partnerima ponuditi svoja iskustva i znanja u graditeljstvu, brodogradnji, proizvodnji namještaja i sličnim područjima.

Prvo je rekla da je dogovorila s više država, a iz stožera su se sjetili samo jedne

Ukratko, Kolindini ljudi iz izbornog stožera nisu ponudili dokaz za jučerašnje predsjedničine tvrdnje o "dogovorima s nekim državama" niti je predsjednica o tome govorila nakon povratka iz Izraela. Međutim, to je nije spriječilo u tome da jučer u Osijeku izjavi ono čemu se danas smije cijela javnost.

"Tvrdim da se to može jer već imam dogovore s nekim državama, da nam Hrvati odu na obuku negdje drugdje i da se vrate u Hrvatsku, da rade preko interneta u nekoj drugoj državi, a u Hrvatskoj zarađuju osam tisuća eura. Zamislite što to znači za naše mlade", istaknula je.

Na skupu nije rekla o kojim se poslovima radi, s kojim je državama to dogovorila, no danas, kad je javnost burno reagirala na njene izjave, iz stožera su smislili prilično neuvjerljivo objašnjenje.

Što vi mislite? Recite nam u anketi.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.