index.hr index.hr

Komemoracija na Bleiburgu - počela misa za žrtve bleiburške tragedije

13:29, 11. svibnja 2003.
DANAS se na Bleiburškom polju u Austriji obilježava Spomendan na bleiburške žrtve i žrtve križnog puta, u nazočnosti hrvatskih državnih dužnosnika i brojnih hodočasnika iz raznih dijelova Hrvatske, BiH i inozemstva.

Svečana misa, središnji čin obilježavanja bleiburške tragedije, počela je oko podne, a predvodi je predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije dubrovački biskup Želimir Puljić.

Komemoraciji za ubijene na tom mjestu i kasnije tijekom marševa zadnjih dana Drugog svjetskog rata, nazočni su potpredsjednici Hrvatskog sabora Ivica Kostović i Baltazar Jalšovec, potpredsjednik hrvatske Vlade Ante Simonić te predstavnici nekih političkih stranaka i brojnih domobranskih i udruga dragovoljaca Domovinskog rata.

Potpredsjednici Sabora i Vlade položit će nakon mise vijence i zapaliti svijeće na spomen obilježje na Bleiburškom polju.

Izaslanstvo Sabora položilo je prijepodne vijenac na spomenik stradalima na mjesnom groblju u Bleiburgu, udaljenom nekoliko stotina metara od mjesta u polju na kojem se služi misa.

Također prijepodne hrvatsko izaslanstvo koje vodi potpredsjednik Sabora Baltazar Jalšovec položilo je vijenac kod spomenika i grobnice žrtava poraća na groblju Dobrava kod Maribora.

Komemorativni prostor na Bleiburškom polju okružen je slikama velikog formata umjetnika Branimira Ćilića s tematikom raspeća, a na zapadnoj strani nalazi se oltar s natpisima "Bleiburg 1945. - 2003." i "Bože čuvaj Hrvatsku".

Posjetitelji su vrijeme prije mise proveli u molitvi za mrtve, a u molitvenom prostoru vide se hrvatske zastave, zastave više domobranskih i udruga dragovoljaca, ploče s natpisima mjesta iz kojih su pristigli hodočasnici i razna druga obilježja koja su povezana sa simbolima hrvatskih oružanih snaga iz II. svjetskog rata, tj. Nezavisne države Hrvatske. Dio pristiglih je odjeven u narodne nošnje iz Like, Hercegovine i Bosne.

Bleiburška tragedija dogodila se zadnjih dana rata u svibnju 1945. Veći dio hrvatskih oružanih snaga (domobranske i ustaške postrojbe NDH) i mnogi civili početkom svibnja 1945. počeli su se povlačiti prema austrijskoj granici kako bi se predali savezničkim snagama. Na putu preko Celja, Slovenj Gradeca i Dravograda pred Bleiburgom ih je zaustavila britanska vojska, a zatim su ih okružile partizanske jedinice te nakon nekog vremena i navodnog roka za predaju na njih otvorile vatru.

Prema podacima koje navodi Hrvatska enciklopedija (LZ "Miroslav Krleža" 2000.) pokraj Bleiburga se predalo oko 95 tisuća hrvatskih vojnika, bez civila. Dio zarobljenika pobijen je blizu Dravograda, Maribora i drugih slovenskih mjesta. Enciklopedija ne precizira broj žrtava navodeći da se daju različite procjene. Najveći broj preživjelih poveden je na duge "marševe smrti" poznate kao "križni put", a oni koji su ih preživjeli, odvedeni su u logore.

(Hina) iluc jn

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Želite li Index bez oglasa?

Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
Podržite Index za 10 eura mjesečno.

Učitavanje komentara