Konačni prijedlog zakona o HRT-u
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj radio televiziji (HRT), koji je Vlada ovoga tjedna uputila Saboru na usvajanje, dopunjen je prijedlozima saborskih zastupnika, te preporukama stranih stručnjaka kojima će se, tvrdi predlagač, postići neovisniji položaj i djelovanje HRTa kao javne ustanove.
U odnosu na prijašnji prijedlog u Konačnom je Vijeće HRT-a preimenovano u Programsko vijeće HRT-a, a u njemu se po prvi puta spominje i osnivanje Fonda za pluralizaciju medija u koji bi HRT mjesečno morao izdvajati tri posto od pretplate. Osnivanje tog Fonda reguliralo bi se zasebnim zakonom, a svrha bi mu bila da prikupljena sredstva koristi isključivo za poticanje pluralizma u elektroničkim medijima.
U sklopu redovitog godišnjeg izvješća koje Programsko vijeće mora podnositi Saboru, predlaže se da i Ravnateljstvo podnosi izvješće o poslovanju HRT-a, kako bi Sabor mogao cjelovito raspravljati o radu i poslovanju te kuće.
Utvrđujući Konačni prijedlog zakona Vlada nije prihvatila prijedloge nekih saborskih odbora da Sabor potvrđuje Statut HRT-a, te da se u Programsko vijeće imenuje određeni broj saborskih zastupnika. Odbijanje tog prijedloga Vlada je obrazložila tvrdnjom da Sabor imenovanjem i razrješenjem članova Programskog vijeća već ima dovoljan utjecaj na njegov sastav.
Također nije usvojen prijedlog da se trajanje promidžbenih poruka u svakom programu smanji s devet na šest minuta u satu programa, jer je Vlada mišljenja da će se privatizacijom trećeg programa smanjiti mogućnost emitiranje promidžbenih poruka, što će utjecati na smanjenje te vrste prihoda HRT-a.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Od početka postupka promjene postojećeg Zakona o HRT-u, koji je usvajanjem u veljači 2001. nacionalni radio i televiziju po prvi puta definirao kao javnu ustanovu, tekst izmjena doživio je nekoliko preinaka, no osnovne ideje nisu se značajnije mijenjale. To su promjene u načinu izbora i smanjenje članova Vijeća HRT-a, odnosno Programskog vijeća s 25 na 11 članova, te podjela kuće na tri organizacijske jedinice - Hrvatski radio, Hrvatsku televiziju i Glazbenu proizvodnju HRT-a.
Prijedlozima izmjena Zakona, potaknutim javnim raspravama na kojima su, među ostalim, isticani nedefinirani odnosi i ovlasti među tijelima HRT-a, neusklađenost programskih i poslovodnih funkcija, te pad profesionalizma, također se odustalo od odvajanja radija i televizije.
Prema Konačnom prijedlogu HRT-om bi upravljalo Programsko vijeće, Ravnateljstvo i Glavni ravnatelj HRT-a. Osnovna zadaća Programskog vijeća, koje bi temeljem javnog poziva birao Sabor, a ne ministar kulture kao do sada, bio bi nadzor nad provedbom programskih načela i zakonskih obveza.
Vijeće bi pak, po provedenom javnom natječaju, imenovalo glavnog ravnatelja HRT-a, ravnatelje Radija, Televizije i Glazbene proizvodnje te direktore programa i glavne urednike informativnih programa radija i televizije. U nadležnosti Vijeća bilo bi i njihova razrješenja.
Razni prijedlozi izmjena Zakona u javnosti su od samog početka izazivali burne reakcije.
Vijeće HRT-a, sastavljeno od 22 predstavnika raznih udruga, te tri predstavnika predsjednika Republike, Sabora i Vlade, već je i samo pismo ministra kulture Antuna Vujića, koji je u rujnu prošle godine od čelnika HRT-a zatražio sugestije o izmjenama Zakona, ocijenilo kao ´udar na neovisnost HRT-a´.
Neki članovi Vijeća napade na prijedloge zakona nastavili su i kasnije, ocjenjujući ga ´korakom unazad´ od javne televizije.
O prijedlozima se u nekoliko navrata oglasio i OESS, koji je za posljednji prijedlog prije Konačnog ustvrdio da ´predstavlja poboljšanje prethodnih nacrta, te da bi s nekoliko izmjena mogao osigurati dobru osnovu za novi zakon´. Izmjene prijedloga OESS je ujedno ocijenio i ´prihvatljivim pravnim okvirom za pretvorbu HRT-a u istinski javni elektronički medij´.
No, u OESS-u smatraju da se moraju poduzeti dodatni koraci kako bi se postigao taj cilj. Preporučuju promjene kojima bi se ojačala neovisnost Vijeća HRT-a i osigurala programska neovisnost Radija i Televizije, te predlažu dodatno pojašnjavanje internog ustroja i odnosa između tijela HRT-a.
U odnosu na prijašnji prijedlog u Konačnom je Vijeće HRT-a preimenovano u Programsko vijeće HRT-a, a u njemu se po prvi puta spominje i osnivanje Fonda za pluralizaciju medija u koji bi HRT mjesečno morao izdvajati tri posto od pretplate. Osnivanje tog Fonda reguliralo bi se zasebnim zakonom, a svrha bi mu bila da prikupljena sredstva koristi isključivo za poticanje pluralizma u elektroničkim medijima.
U sklopu redovitog godišnjeg izvješća koje Programsko vijeće mora podnositi Saboru, predlaže se da i Ravnateljstvo podnosi izvješće o poslovanju HRT-a, kako bi Sabor mogao cjelovito raspravljati o radu i poslovanju te kuće.
Utvrđujući Konačni prijedlog zakona Vlada nije prihvatila prijedloge nekih saborskih odbora da Sabor potvrđuje Statut HRT-a, te da se u Programsko vijeće imenuje određeni broj saborskih zastupnika. Odbijanje tog prijedloga Vlada je obrazložila tvrdnjom da Sabor imenovanjem i razrješenjem članova Programskog vijeća već ima dovoljan utjecaj na njegov sastav.
Također nije usvojen prijedlog da se trajanje promidžbenih poruka u svakom programu smanji s devet na šest minuta u satu programa, jer je Vlada mišljenja da će se privatizacijom trećeg programa smanjiti mogućnost emitiranje promidžbenih poruka, što će utjecati na smanjenje te vrste prihoda HRT-a.
Prijedlozima izmjena Zakona, potaknutim javnim raspravama na kojima su, među ostalim, isticani nedefinirani odnosi i ovlasti među tijelima HRT-a, neusklađenost programskih i poslovodnih funkcija, te pad profesionalizma, također se odustalo od odvajanja radija i televizije.
Prema Konačnom prijedlogu HRT-om bi upravljalo Programsko vijeće, Ravnateljstvo i Glavni ravnatelj HRT-a. Osnovna zadaća Programskog vijeća, koje bi temeljem javnog poziva birao Sabor, a ne ministar kulture kao do sada, bio bi nadzor nad provedbom programskih načela i zakonskih obveza.
Vijeće bi pak, po provedenom javnom natječaju, imenovalo glavnog ravnatelja HRT-a, ravnatelje Radija, Televizije i Glazbene proizvodnje te direktore programa i glavne urednike informativnih programa radija i televizije. U nadležnosti Vijeća bilo bi i njihova razrješenja.
Razni prijedlozi izmjena Zakona u javnosti su od samog početka izazivali burne reakcije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Vijeće HRT-a, sastavljeno od 22 predstavnika raznih udruga, te tri predstavnika predsjednika Republike, Sabora i Vlade, već je i samo pismo ministra kulture Antuna Vujića, koji je u rujnu prošle godine od čelnika HRT-a zatražio sugestije o izmjenama Zakona, ocijenilo kao ´udar na neovisnost HRT-a´.
Neki članovi Vijeća napade na prijedloge zakona nastavili su i kasnije, ocjenjujući ga ´korakom unazad´ od javne televizije.
O prijedlozima se u nekoliko navrata oglasio i OESS, koji je za posljednji prijedlog prije Konačnog ustvrdio da ´predstavlja poboljšanje prethodnih nacrta, te da bi s nekoliko izmjena mogao osigurati dobru osnovu za novi zakon´. Izmjene prijedloga OESS je ujedno ocijenio i ´prihvatljivim pravnim okvirom za pretvorbu HRT-a u istinski javni elektronički medij´.
No, u OESS-u smatraju da se moraju poduzeti dodatni koraci kako bi se postigao taj cilj. Preporučuju promjene kojima bi se ojačala neovisnost Vijeća HRT-a i osigurala programska neovisnost Radija i Televizije, te predlažu dodatno pojašnjavanje internog ustroja i odnosa između tijela HRT-a.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati