NA KONFERENCIJI "Znanost i obrazovanje" u organizaciji Kluba hrvatskih humboldtovaca (KHH) danas se na Građevinskome fakultetu u Zagrebu raspravljalo o hrvatskom sustavu znanosti i obrazovanja, a posredovanjem videolinka u raspravu su bili uključeni i članovi akademske zajednice iz Osijeka, Splita i Rijeke.

Direktor Instituta "Ruđera Boškovića" Stjepan Marčelja smatra da bi sustav znanosti i školstva u Hrvatskoj bio uspješniji kad bi bilo više odgovornosti, što je i velik nedostatak javnoga sektora.

Drži da boljitku hrvatskoga sustava znanosti i školstva ipak možemo pridonijeti tako da činimo "male korake" - odricanjem od povlastica na štetu društva, odgovornošću prema narodu i društvu u cjelini, tako da zajednički interes uvijek bude važniji od interesa "našega" instituta ili laboratorija.

Za razliku od uvriježena mišljenja kako hrvatsko društvo ne cijeni znanje i školovanje, Marčelja tvrdi da na temelju dugogodišnjega iskustva znanstvenika koji je radio na engleskome govornom području može reći da hrvatsko društvo jako cijeni naobrazbu. Ali, ocijenio je, društvo nema snage da to i provede.

Akademik Ivo Šlaus rekao je da su znanost i školstvo dvije prilično različite djelatnosti s drukčijim ciljevima. Dodao je da je cilj znanosti što veći broj znanstvenih radova, a obrazovanjem se želi postići što veći broj vrhunski naobraženih pojedinaca. Zato je, istaknuo je, u obrazovanju bitna uloga sveučilišta, a ne fakulteta, i to zbog kompleksnosti znanja koje se može dobiti samo na sveučilištu, a ne na fakultetima.

U tijeku višesatne konferencije predstavljena su i četiri projekta koji su, kako je rekao predsjednik KHH-a i voditelj Mladen Pavičić, bitni za sustav znanosti i školstva u Hrvatskoj.

Tako je o projektu vrjednovanja nastavnih programa i razvoju modela kurikuluma za obvezno školovanje u Hrvatskoj govorila Branislava Baranović s Instituta za društvena istraživanja (IDI).

Prorektorica za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu Vlasta Vizek-Vidović kao glavni istraživač predstavila je projekt razvoja modela cjelovita školovanja učitelja i nastavnika. O modelu predtercijarnoga školovanja govorio je Nikola Pastuović, znanstvenik IDI-a, a njegova kolegica Zrinka Ristić-Dedić o projektu državne mature.

Taj projekt podupire 90 posto gimnazija i 88 posto visokoškolskih ustanova, rekla je Ristić-Dedić. Jer, objasnila je, od 134 gimnazije kojima su bili dostavljeni upitnici o očitovanju glede državne mature, odgovorilo ih je 90, od kojih 81 gimnazija ili 90 posto drži da treba uvesti državnu maturu.

Što se pak tiče primjedaba da Hrvatska zapravo nema vremena za uvođenje državne mature, Pavičić je podsjetio da su neke članice EU-a tek sada počele provoditi evaluacijske projekte te da je krajnji rok za njezino uvođenje 2010.

KHH je osnovan prije 11 godina i okuplja hrvatske znanstvenike korisnike ugledne njemačke stipendije Zaklade "Alexandera von Humboldta".

(Hina) ip sp
K