Korona može izazvati gubitak mirisa, znanstvenici objasnili zašto

Korona može izazvati gubitak mirisa, znanstvenici objasnili zašto
Foto: Epa

VEĆ smo iz prvih izvješća iz Wuhana, a kasnije i Italije saznali da je gubitak osjeta mirisa (anosmija) jedan od čestih simptoma zaraze covidom-19. Stručnjaci sada, nakon višemjesečnih studija, smatraju da imaju model koji objašnjava na koji način ovaj virus uzrokuje gubitak njuha.

Jedan od najčešćih uzroka gubitka osjeta mirisa je virusna infekcija, poput obične prehlade, upale sinusa ili drugih infekcija gornjih dišnih putova. Oni sojevi koronavirusa koji nisu toliko smrtonosni kao covid-19, SARS i MERS, uzrokuju prehlade i poznato je da ponekad mogu dovesti do gubitka osjeta mirisa. U većini tih slučajeva osjet njuha se vratio nakon ozdravljenja jer je i nastao kao posljedica začepljenja nosa, odnosno jer molekule mirisa nisu uspjele stići do receptora u nosu. No, u nekim slučajevima gubitak osjeta mirisa potrajao je mjesecima, čak i godinama.

Koronavirus i gubitak njuha

Što se tiče covida-19, obrazac simptoma gubitka njuha je drugačiji. Mnogi zaraženi pacijenti prijavili su iznenadni gubitak mirisa, a zatim njegov nagli i potpuni povratak u periodu od jednog ili dva tjedna. Posebno je zanimljivo što velik broj njih nije prijavio osjećaj začepljenog nosa i što se nekima mjesecima nije povratio osjet mirisa, piše The Conversation.

Stručnjaci sada imaju pristup većem broju CT pretraga nosa i sinusa pacijenata zaraženih koronavirusom koji su izgubili osjet mirisa. Na njihovim snimkama opazili su kako im je dio nosne šupljine blokiran otečenim mekim tkivom i sluzi. Ostatak nosa i sinusa izgledaju normalno i pacijenti stoga nemaju problema s disanjem kroz nos.

Znamo da covid-19 napada naše tijelo putem vezivanja na ACE2 receptore na površini stanica. Jednom kada dospije u stanicu, virus se razmnožava što izaziva reakciju imunološkog sustava.

Znanstvenici su u početku smatrali da virus nakon zaraze uništava osjetne stanice (neurone) njušnog sustava. Radi se o stanicama koje prenose signal molekule neke arome u područje mozga gdje se ti signali tumače kao "miris".

Oštećene potporne stanice

Međutim, nedavno istraživanje je pokazalo da njušni neuroni nemaju proteine ACE2 koje virus koristi kako bi ušao u stanicu, ali da ih ima na takozvanim "sustentakularnim stanicama", odnosno na potpornim stanicama okusnoga pupoljka. Stručnjaci stoga vjeruju da virus oštećuje te potporne stanice, na što reagira imunološki sustav koji onda uzrokuje oticanje tog područja u nosnoj šupljini.

Kada prestane zaraza koronavirusom, oteklina se smanjuje i molekule arome imaju čist put do svojih neoštećenih receptora, a čulo mirisa vraća se u normalu.

Kava miriše na kanalizaciju?

No zašto se nekima osjet mirisa ne vraća ni nakon više tjedana ili mjeseci? Na ovo pitanje još uvijek nema točnog odgovora, no pretpostavka je da se radi o posljedicama jače upale. Naime, upalni proces je zapravo reakcija našeg tijela na oštećenje koje je uzrokovao neki patogen, pri čemu se često ispuštaju kemikalije koje uništavaju i okolno tkivo.  

Kod jačih upala, upalni proces oštećuje i obližnje stanice te je oporavak osjeta mirisa mnogo sporiji jer neuronima treba više vremena za regeneraciju. Početak oporavka često rezultira izobličenjem mirisa (parosmija). Na primjer, mnogim pacijentima je u početnim fazama povratka njuha kava mirisala na neku kemikaliju i podsjećala ih na kanalizaciju.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara