HRVATSKE javne financije među najteže su pogođenima koronakrizom u EU, proizlazi iz novih podataka eurostatističara.

Hrvatska je, pokazuju podaci Eurostata, iz plusa u državnoj blagajni u prošloj godini u samo šest mjeseci ove godine otklizala u ogroman deficit koji je u drugom tromjesečju dosegao 11,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Inače, u drugom ovogodišnjem kvartalu sve su članice EU imale proračunski manjak, a on se kretao u rasponu od samo 1,3 posto BDP-a u Latviji pa do enormnih 24,6 posto BDP-a u Španjolskoj, dok je prosjek na razini EU iznosio 11 posto BDP-a. 

Hrvatska je imala veću razinu proračunskog manjka od Italije koju je korona bacila na koljena

Po tome, Hrvatska je u drugom tromjesečju, koje je dobrim dijelom obilježio lockdown, imala veći proračunski deficit od prosjeka na razini Unije i spadala je među top 10 članica EU po veličini proračunskog manjka. Štoviše, imala je i veći proračunski minus od, recimo, Italije, zemlje koju je koronakriza bacila na koljena, a čiji je proračunski manjak u drugom ovogodišnjem tromjesečju, prema podacima eurostatističara, iznosio 10,3 posto BDP-a. 

Žestinu udara koronakrize na hrvatske javne financije oslikava i velik rast javnoga duga kojim su krpane proračunske rupe. Dok smo prošlu godinu, prema podacima Hrvatske narodne banke, zaključili s javnim dugom od 73,2 posto BDP-a, u samo šest mjeseci ove godine, do kraja lipnja, javni je dug u Hrvatskoj dosegnuo, pokazuju podaci Eurostata, 85,3 posto BDP-a. 

Javni dug nam je najveći među tranzicijskim članicama EU

Po visini javnoga duga, doduše, nešto smo ispod prosjeka EU, koji je krajem lipnja iznosio 87,8 posto BDP-a, no svejedno spadamo među osam članica Unije s najvećim javnim dugom. Posebno zabrinjava podatak da imamo najveću razinu javnoga duga među tranzicijskim članicama EU. Inače, najveću razinu javnoga duga među članicama EU ima Grčka, čak 187,4 posto BDP-a, a najmanju, samo 18,5 posto BDP-a, Estonija, pokazuju podaci Eurostata.

Snažan rast proračunskog deficita i javnoga duga može se objasniti velikim padom proračunskih prihoda do kojeg je došlo zbog zaključavanja gospodarstva, uz istodoban snažan rast državnih rashoda, koji su proizvele mjere za očuvanje radnih mjesta, kao i borba protiv pandemije koronavirusa. Ipak, upozoravaju ekonomisti, državi je sada na naplatu stiglo i to što u prijašnjim, dobrim godinama nije provela strukturne reforme koje bi u ovakvim teškim vremenima olabavile pritisak na državnu blagajnu. 

Lockdown je naštetio i državnom proračunu

"Povećanje proračunskog deficita posljedica je puno slabijeg punjenja proračuna, jer dio gospodarstva na proljeće nije funkcionirao, kao i izvanrednih rashoda zbog koronakrize. No, treba reći da ni država nije srezala svoju tekuću potrošnju, a to je već ranije trebala napraviti", upozorava za Index konzultant Andrej Grubišić. 

Problem je, kažu ekonomisti, i sama struktura hrvatskoga gospodarstva koje je previše okrenuto uslugama, posebno turizmu, a upravo je uslužni sektor glavna žrtva koronakrize. Uz to, najveći dio naših tvrtki okrenut je isključivo domaćem, umjesto stranim tržištima, odnosno premalo je izvozno orijentiran. Sve se to također odražava na punjenje proračuna. 

"Njemačka ekonomija je u trećem tromjesečju dobila snažan impuls iz Kine, budući da se kinesko gospodarstvo oporavlja i to će utjecati i na oporavak njemačkoga gospodarstva. Kod nas takvog poticaja nema: hrvatske tvrtke previše ovise o domaćoj potražnji, koja je pala, a državni proračun ovisi o porezima na potrošnju, prije svega o PDV-u i trošarinama, koji su također podbacili", objašnjava za Index ekonomski analitičar Damir Novotny. 

Poduzetnici strahuju od nove karantene 

Tih su slabosti, izgleda, svjesni i u vladi u kojoj pripremaju novi, drugi rebalans ovogodišnjeg proračuna. Prvi je bio u svibnju, kada su Banski dvori promijenili svoju raniju proračunsku konstrukciju. Naime, kada se krajem prošle godine donosio proračun za ovu godinu, u vladi su očekivali da ćemo i u 2020. godini biti u plusu, i to od 0,4 posto BDP-a. U međuvremenu je izbila pandemija koronavirusa pa su se i vladina očekivanja okrenula: rebalansom proračuna iz svibnja država je poručila da u ovoj godini očekuje ukupan minus u državnoj blagajni u visini 6,8 posto BDP-a.

Kakva su vladina očekivanja u nastavku godine, vidjet ćemo kada uskoro izađe s prijedlogom novog rebalansa. Ministar financija Zdravko Marić danas je kazao je da u ovoj godini očekuje proračunski manjak od osam posto BDP-a, odnosno od gotovo 30 milijardi kuna.

Vladu čekaju golemi izazovi

Ovdje valja podsjetiti da je iza nas bolja turistička sezona nego što se to na proljeće očekivalo, koja je ubrzala punjenje državne blagajne, ali i da vladu čeka rješavanje velikog duga prema veledrogerijama, kao i da je krenula s novom rundom pomoći tvrtkama za očuvanje zaposlenosti. Poseban je problem novi val pandemije koronavirusa i nepoznanica kakvim će se mjerama vlasti služiti u njegovu suzbijanju. Prema dosadašnjim najavama, novu karantenu vjerojatno neće uvoditi, iako ni to više nitko ne isključuje, tim više što i zemlje u okruženju ulaze u novi lockdown, no sasvim je izgledno da će se novim mjerama dodatno ograničavati gospodarska aktivnost. 

Upravo je taj "puzajući lockdown", kako ga nazivaju analitičari, odnosno mjere kojima se ograničava ekonomska aktivnost bez službenog proglašenja karantene, postao prava noćna mora hrvatskih poduzetnika. Oni upozoravaju da time ne gubi samo gospodarstvo nego i država, koja će ubrati manje poreznih prihoda, i to u vrijeme kada, zbog mjera za borbu protiv koronavirusa i ublažavanja posljedica koronakrize, dolazi do prave eksplozije državnih troškova. 

"Gospodarstvu treba omogućiti da radi, ne smijemo ići u novi lockdown, jer bi ekonomija tako ostala bez kisika. Naravno, epidemiološke mjere treba poštovati, to nije sporno“, kaže Grubišić.

Ekonomisti: Krajnji je trenutak da vlada pokrene reforme jer nas u protivnom čeka grčki scenarij 

K tome, ekonomisti smatraju da država konačno treba pokrenuti strukturne reforme koje bi gospodarstvo rasteretile velikih poreznih i neporeznih davanja. Novotny pritom kao kritične točke, na kojima je moguće ostvariti znatne uštede, navodi velik broj transfera iz proračuna, među kojima je puno socijalnih davanja, ali i potpora poljoprivrednim kućanstvima. U te bi sustave, ističe, konačno trebalo uvesti reda. Nadalje, ukazuje na velike izdatke za povlaštene mirovine, ali i na neracionalnosti u funkcioniranju bolničkog sustava. 

"Vlada bi konačno trebala poraditi na rashodovnoj strani proračuna, tu imamo puno neracionalnosti i puno strukturnih problema. To treba početi rješavati i tako smanjiti ukupne rashode države. U protivnom, možemo očekivati daljnji rast javnoga duga, a to nas onda vodi u grčki scenarij", zaključuje Novotny.

I Grubišić smatra da bi država trebala poraditi na rezanju svojih troškova. U koronakrizu smo, kaže, ušli s viškom administracije i velikim porezima kojima se potrošnja države financira. Prostor za uštede vidi i u javnim nabavama. Sada, kaže, fokus mora biti na tome da se gospodarstvu omogući slobodan rad, no onda se vladajući moraju primiti strukturnih reformi.

Vladu čeka nemoguća misija, sve ovisi o pomoći iz Bruxellesa

Kako sada stvari stoje, novim rebalansom proračuna vlada bi trebala osigurati sanaciju koronaštete i održivost javnih financija do kraja godine. No, prijedlog proračuna za sljedeću godinu već bi trebao dati odgovor na pitanje kakva je reformska agenda vlade. U isto vrijeme, država će u svom ključnom financijskom dokumentu morati naći novca i za suzbijanje posljedica koronakrize i u sljedećoj godini. 

Stoga Banske dvore zapravo čeka rat na dvije fronte: s jedne strane, morat će naći novca za sanaciju troškova koje je izazvala koronakriza, a da istodobno ne dođe do pucanja proračuna po šavovima, dok će, s druge strane, morati krenuti u provedbu reformi. Na prvi pogled može izgledati kao nemoguća misija. No, pomoć će na kraju vjerojatno doći iz Bruxellesa, odnosno iz proračuna EU, što će vladi olakšati hod po žici koji je čeka i sljedeće godine.