Kosor otvoreno zaprijetila: Prosvjedima nećete poboljšati status radnika!
Tekst: I.Ć.
Foto: Arhiva/Sandra Šimunović (Cropix)
SINDIKALNA čaša strpljenja se očito napunila, barem sudeći prema konferenciji za novinare na kojoj su bili čelnici pet najjačih sindikalnih središnjica; predsjednica SSSH-a Ana Knežević, prvi čovjek Nezavisnih sindikata Hrvatske Krešimir Sever te Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Također novinarima se predstavio i čelnik Hrvatskih radničkih sindikata Damir Jakuš koji je još uvijek čelnik raspuštenog Gospodarsko socijalnog vijeća kao i Ozren Matijašević iz Hrvatske udruge sindikata
Sindikati su pred novinarima najavili prosvjede već ovaj tjedan i to na Markovu trgu, a neposredan povod su izmjene i dopune Zakona o radu koje su upućene u hitnu saborsku proceduru. Štoviše, najavljen je i veliki jesenski prosvjed koji će najvjerojatnije biti već 14. studenog.
> Sindikati pred Kosor: Promijenite Zakon o radu, ukinite harač ili izlazimo na ulice!
> Pozadina sukoba: Vlada htjela prevariti sindikate Zakonom o radu!
> Polazni zahtjevi sindikalnih središnjica
> U prosvjedima su velike barikade: Policija ponovno izvadila "Tuđmanove" prepreke
Čelnici tri sindikata svjesni su činjenice da su prosvjedi na Markovu trgu zabranjeni, no krenut će prema tamo svjesni eventualne policijske intervencije.
Podsjetimo, sindikati su već gotovo mjesec dana pokušavali dovesti za stol premijerku Jadranku Kosor kako bi se dogovorili oko izmjena Zakona o radu (ZOR). Upravo zbog ZOR-a sindikati su izašli iz Gospodarsko socijalnog vijeća (GSV) smatrajući da su ih ministri htjeli prevariti. Kada su to i uspjeli, nakon dva dana pregovori su propali.
Kosor je ujutro sa sindikatima dogovorila jedno, a sasvim drugačije s poslodavcima popodne. Tada je i izašao prijedlog ZOR-a koji i dalje omogućuje zloporabu na štetu radnika a sve pod izlikom da ga se mora odmah donijeti da bi se otvorilo 19. poglavlje u procesu ulaska Hrvatske u Europsku uniju koje obuhvaća socijalnu politiku i zapošljavanje.
Uzastopni ugovori
Zakon dopušta zapošljavanje na određeno vrijeme u 36 uzastopnih ugovora čime su radnici na određeno pod nekom vrstom ucjene kao radnici drugog reda, a općenito prihvaćanje ovakvog zakona znači nazadovanje u radničkim pravima, što je neprihvatljivo s obzirom na put Hrvatske prema Europskoj uniji.
"Na taj način i dalje se ugrožavaju radna i materijalna egzistencija", rekla je danas Knežević, dodajući da je prijedlog sindikata bio da se broj ugovora ograniči na najviše četiri u dvije godine.
Još prije Index je prvi objavio izjave predstavnika ovih sindikata koji su otvoreno optužili Vladu da je pod krinkom žurbe prema Europi napravila Prijedlog zakona o radu u koji su ušle neke norme s kojima se sindikalci ne mogu složiti, a kojima se smanjuju prava radnika te s kojima se išlo itekako na ruku poslodavcima. Štoviše, na sastanku GSV-a tenzije je podigla i činjenica da je Vlada na svoju ruku mijenjala zakonske stavke o kojima nitko nije imao pojma i koje su do sada bile tajna.
Sindikati traže i ukidanje harača i smanjenje PDV-a kao i konačno rješenje minimalne plaće koje se odgađa još od lipnja, a trenutno rješenje koje je i predmet sudske tužbe ide na teret najsiromašnijih.
"Od nas se tražilo da prihvatimo neke ustupke a sve kako bi pristali na to da se lakše mogu otpuštati ljudi posebice oni zaposleni na neodređeno vrijeme", naglasio je danas Sever pred novinarima dodajući kako na to nikako nisu mogli pristati dok je Knežević dodala da će sindikati prosvjedovati na Markovu trgu na dan saborske rasprave o Zakonu o radu.
"Prijevara i zavjera"
"Vlada Republike Hrvatske u potpunosti odbacuje insinuacije sindikata o „prijevari i zavjeri“ u vezi izmjena i dopuna Zakon o radu. Naprotiv, Vlada je, iskazujući puno razumijevanje za prijedloge socijalnih partnera u proteklih petnaest mjeseci, ostavljala dovoljno vremena za njihov dogovor o svim onim interesnim pitanjima koja izlaze izvan okvira obveznog usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije", stoji u današnjem priopćenju Vlade u kojem se dodaje da kada su u pitanju izmjene i dopune Zakona o radu, Vlada RH težila je tome da se u što većoj mjeri postigne suglasje sindikalnih središnjica i Hrvatske udruge poslodavaca oko određenih pitanja.
"Može se zaključiti da niti jedno pravo radnika ovim izmjenama i dopunama Zakona o radu nije umanjeno, već se, naprotiv, radi o određenom poboljšanju prava radnika. Istovremeno, u ovoj fazi nije prihvaćen niti jedan prijedlog poslodavaca za određene izmjene i dopune predmetnog Zakona",navodi se u priopćenju u kojem se naglašava da prosvjedi sindikalnih središnjica oko sadržaja izmjena i dopuna Zakona o radu tj. usklađivanja s Direktivama EU nisu utemeljeni.
Nećete tako poboljšati status radnika
U svim daljnjim aktivnostima na promjeni radnog zakonodavstva sindikati imaju pravo, ali i obvezu aktivno sudjelovati, podsjećaju u Vladi, te upozoravaju da je teško razumjeti opravdanost odluke sindikalnih središnjica da ne sudjeluju u radu GSV-a, kao nacionalnog tripartitnog tijela budući si na taj način uskraćuju mogućnost predstavljanja interesa radnika i formuliranja mišljenja socijalnih partnera o svim strateškim i interesnim pitanjima.
"Opredjeljenje sindikata za prosvjede umjesto suradnju na izradi Sporazuma o socijalnom partnerstvu u cilju prevladavanja krize, a u cilju dogovora o gospodarsko-socijalnim ciljevima neće pridonijeti unapređenju položaja radnika i naporima za prevladavanje prisutnih teškoća", zaključuje se u priopćenju.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati