KRAJEM lipnja na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bila je evidentirana 150.651 nezaposlena osoba, što je 4,7 posto manje nego krajem svibnja, ali i 34,3 posto više nego koncem lanjskog lipnja, pokazuju u petak objavljeni podaci HZZ-a.

U lipnju je broj nezaposlenih u odnosu na svibanj pao za 7188.

Na godišnjoj razini rast broja nezaposlenih je malo usporio, nakon svibanjskih 35,5 posto, na 34,3 posto u lipnju. Tako je u lipnju ove godine na zavodu za zapošljavanje bilo 38.482 osobe više nego u lipnju prošle godine.

U prvim danima srpnja nastavljen je pad broja nezaposlenih te je, po dnevnim podacima s internetske stranice HZZ-a, trenutno na zavodu 149.231 osoba, ili njih 1420 manje nego krajem lipnja. Na HZZ-u je trenutačno 10.730 objavljenih radnih mjesta. 

Po podacima iz mjesečnog izvješća HZZ-a, tijekom lipnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su ukupno 14.972 osobe, što je 13,1 posto više nego u lipnju 2019. godine.

Od toga je 74,1 posto novoprijavljenih ili 11.091 na Zavod došlo izravno iz radnog odnosa. Pritom ih je najviše u evidenciju nezaposlenih došlo iz prerađivačke industrije - 2180 ili 19,7 posto, te obrazovanja - 1789 ili 16,1 posto. Slijede oni koji su radili u trgovini na veliko i malo (1450 osoba ili 13,1 posto) te djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (966 ili 8,7 posto).

U zapošljavanju predvodi Jadran

Po podacima HZZ-a, ukupno je tijekom lipnja iz evidencije nezaposlenih izašlo 22.160 osoba, 26,4 posto više nego u prošlogodišnjem lipnju.

Od toga ih je zaposleno 19.908, i to 19.360 osoba (ili 97,2 posto) na temelju zasnivanja radnoga odnosa. Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa bilo je najčešće u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane - 6651 osoba ili 34,4 posto zaposlenih temeljem zasnivanja radnog odnosa. Slijede trgovina na veliko i malo u kojoj je u lipnju zaposleno 3108 osoba ili 16,1 posto zaposlenih temeljem zasnivanja radnog odnosa, a potom prerađivačka industrija (2156 osoba ili 11,1 posto), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (1590 osoba ili 8,2 posto) te građevinarstvo (1093 osobe ili 5,6 posto). 

U lipnju je, po podacima HZZ-a, 548 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti (npr. registriranje trgovačkog društva, obrta, prijava na poljoprivredno osiguranje, zapošljavanje prema posebnim propisima i dr.), a 2252 osobe su izašle iz evidencije zbog ostalih zakonskih razloga, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr. 

Gledano po županijama, u zapošljavanju su predvodile Splitsko-dalmatinska županija (3322 osobe ili 17,2 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Grad Zagreb (1874 osobe ili 9,7 posto), Primorsko-goranska županija (1710 osoba ili 8,8 posto), Osječko-baranjska županija (1553 osobe ili 8 posto) i Istarska županija (1437 osoba ili 7,4 posto). 

No istodobno je i najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen u Splitsko-dalmatinskoj županiji (25.049 ili 16,6 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Gradu Zagrebu (19.161 ili 12,7 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (17.356 ili 11,5 posto). Najmanji apsolutni broj nezaposlenih ima Ličko-senjska županija (1858 ili 1,2 posto ukupnog broja). 

Po podacima HZZ-a, novčanu je naknadu u lipnju koristilo 39.155 osoba, ili 26 od ukupnoga broja nezaposlenih. 

Broj korisnika novčane naknade povećao se u usporedbi s istim mjesecom lani za 96,5 posto ili za 19.224 osobe, napominju iz Zavoda za zapošljavanje.