OGNJEN KRAUS, predsjednik Židovske općine Zagreb, danas je upitao u kakvoj to državi živimo kada saborski odbor raspravlja o uređenju groblja hrvatske vojske od 1941. do 1945. godine, i to uz podršku Ministarstva hrvatskih branitelja.

Sudjelujući sa saborskim izaslanstvom u obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta Kraus je u izjavi novinarima napomenuo da je 1952. počela devastacija židovskog groblja jer nije bilo nasljednika koji su za svoje umrle mogli plaćati najam za grobno mjesto.

"Takva stvar se nije dogodila nigdje u Europi, pa ni u nacističkoj Njemačkoj. To govorim u prvom redu jer ste prije mjesec dana mogli čuti da se u saborskom odboru raspravlja o uređenju groblja hrvatske vojske 1941. do 1945., nadam se da znate koja je to vojska bila, to je bila ustaška vojska, i to uz podršku Ministarstva branitelja", istaknuo je.

"Stalno se za svjetsku javnost igramo antifašista"

Time se osvrnuo na nedavni zaključak saborskog Odbora za ratne veterane po kojemu uređenje vojnog groblja vojnika NDH ima potrebnu suglasnost Ministarstva hrvatskih branitelja, ističući da Židovi očito nemaju pravo na svoje grobno mjesto, a raspravlja se o uređivanju neke vrste spomen-područja za vojsku iz NDH.

"Pa ja bih pitao 'gdje živimo'. Pitao bih, s obzirom da je to u saboru, i predsjednika sabora, a isto tako bih pitao i predsjednika vlade kako Ministarstvo to može podržavati. Bio je dogovor da se vidimo u devetom mjesecu. Prošla su četiri mjeseca, u studenome sam uputio pismo predsjedniku vlade na koje do dana današnjeg nisam dobio odgovor za postupak uvođenja u saborsku proceduru zakona o zabrani ustaškog pozdrava", naglasio je Kraus.

Naveo je da ni nakon dva mjeseca nije dobio odgovor te je kasnije od saborskog zastupnika nacionalnih manjina Veljka Kajtazija tražio da "potegne to pitanje". "Čuo sam da je bilo rasprave o tome, odgovor ne znam, ali želim otvoren odgovor", poručio je Kraus.

Na pitanje što smatra  zašto to tako dugo traje, odgovorio je kako se "stalno za svjetsku javnost igramo antifašista, a za dio svojih glasača održavamo to što održavamo".

"Danas je 27. siječnja, godišnjica oslobođenja logora Auschwitz, simbola Holokausta, isto tako i ovdje se nešto događalo za vrijeme Drugog svjetskog rata, rasnim zakonima Nezavisne Države Hrvatske. Danas smo ovdje da se prisjetimo tog najmračnijeg perioda europske civilizacije", rekao je Kraus.

"Sve manje vjerujem u zabranu ustaškog pozdrava"

Na pitanje vjeruje li još u održavanje sastanka s premijerom ili izglasavanje zakona o zabrani ustaškog pozdrava "Za dom spremni", kazao je kako vjeruje sve manje, ali da od toga nije odustao.

Po pitanju spomenika žrtvama Holokausta naveo je da je stav Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina da takav spomenik ne može biti u Zagrebu, nego samo ondje gdje je započeo Holokaust, odnosno u Berlinu.

"Za vrijeme NDH bili su rasni zakoni koji nisu zahvaćali samo Židove nego i Rome, Srbe, antifašiste, ljude drugačije seksualne orijentacije i mentalno zaostale, koji su po tim zakonima likvidirani. Nismo se mogli složiti s time, mi tražimo da taj spomenik bude spomenik žrtvama ustaškog terora i NDH. Gradske vlasti se u principu s time slažu i koliko znam spomenik nije bio otvoren, iako stoji pokriven mjesecima, već će biti po svemu u travnju", zaključio je Kraus.