ZBOG manjka kadra u ukrajinskoj vojsci neke zapadne zemlje počele su ozbiljno govoriti o vraćanju ukrajinskih muškaraca koji su napustili Ukrajinu. U prilog toj tezi ide i nedavno izglasan zakon kojim Ukrajina zabranjuje izdavanje dokumenata vojno sposobnim muškarcima koje zahvaća zakon o mobilizaciji, a nalaze se u inozemstvu.

Litva i Poljska

Vlasti Litve podržale su ideju povratka vojno sposobnih muškaraca u Ukrajinu. Predsjednik i premijer zemlje govorili su u korist ove ideje tijekom rasprave na jednom od litavskih medija. Predsjednik Gitanas Nausėda rekao je da Ukrajina mora imati sredstva i alate da "pozove svoje mlade ljude da služe svojoj domovini. S Ukrajinom moramo surađivati ​​u svakom smislu", smatra predsjednik Litve.

Premijerka Ingrida Simonyte također je odobrila da se djeluje kako bi se pomoglo Ukrajini da vrati muško stanovništvo.

"Vjerojatno bismo mogli naći neke načine da budemo sigurni da je osoba izvršila svoju mobilizacijsku dužnost ili je oslobođena od nje kada razmatramo pitanje obnove boravišne dozvole", rekla je.

Ali, dodala je Simonyte, o tim mjerama treba razgovarati i na razini EU. U Poljskoj također nastavljaju raspravljati o ovom pitanju. Ministar obrane Vladislav Kosiniak-Kamysh smatra da bi Europska unija trebala donijeti odluku o "prebacivanju u Ukrajinu" vojno sposobnih građana.

"Razgovarali smo o tome danas u Vijeću ministara, da to bude odluka na europskoj razini, a znam da su u tijeku pregovori između Kijeva i Bruxellesa o ovoj temi", rekao je ministar.

Inače, narodni zastupnik Ukrajine Jurij Kamelčuk ovih je dana rekao da u Poljskoj pripremaju jedinice Ukrajinaca koje su spremne vratiti se u Ukrajinu i boriti.

"Među njima ima motiviranih ljudi koji su spremni služiti, ali oni kažu: 'Željeli bismo proći obuku u dobrim uvjetima u inozemstvu.' To se već radi na inicijativu određenog rukovodstva marinaca, koje je u Poljskoj obučava male jedinice u odvojenim bazama i one će doći u Ukrajinu. Za sada ne govorimo o tisućama, već o stotinama", rekao je Kamelčuk.

Osim Kamelčuka nitko ranije nije iznio takve informacije pa zasad nije poznato je li riječ o špekulacijama ili provjerenim informacijama. 

Podijeljeni stavovi

Naravno, unutar EU postoje oprečni stavovi o ovom pitanju pa će biti teško izglasati nekakav zakon na razini Unije. Primjerice, za razliku od Poljske i Litve, Estonija ne planira deportirati ukrajinske muškarce u njihovu domovinu na služenje vojnog roka. To je izjavila savjetnica Odjela za državljanstvo i migracijsku politiku Ministarstva unutarnjih poslova Anneli Viks.

"Mobilizacija je pitanje koje se tiče države i njezinih građana. Nemamo plan za prisilnu repatrijaciju ukrajinskih građana koji legalno borave u Estoniji, a koji su pobjegli zbog rata, uključujući ukrajinske državljane koji pripadaju ciljnoj skupini onih koji se mogu mobilizirati", izjavila je savjetnica.

Ministar je dodao da će Ukrajinci s isteklim dokumentima moći nastaviti živjeti u Estoniji, ali neće moći putovati u druge zemlje.

"Nepostojanje valjane putne isprave ne ograničava mogućnost podnošenja zahtjeva ili obnove boravišne dozvole. Međutim, stranac ne može podnijeti zahtjev za vizu ako nema valjanu putnu ispravu", rekla je Viks.

Stav Ukrajine

Kijev tvrdi da nema namjeru prisilno vraćati Ukrajince u zemlju. To je izjavila potpredsjednica vlade za europske i euroatlantske integracije Olga Stefanišina.

"Neće biti ograničenja ni prisilnog povratka ukrajinskih građana bilo kojeg spola ili dobi u zaraćenu zemlju, ali u pitanjima rata nema ugodnih rješenja i nemojmo zaboraviti da se rat nastavlja i da ga moramo dobiti", rekla je Stefanišina.

Potrebu za vođenjem vojne evidencije o onima koji su otišli objasnila je time da Kijev mora imati uvid u stvarni potencijal za mobilizaciju unutar zemlje. Istovremeno, Stefanišina je rekla da će europski povjerenik za unutarnje poslove i migracije posjetiti Ukrajinu u svibnju kako bi razgovarali o pitanju daljnjeg statusa Ukrajinaca u inozemstvu. Ta izjava je u skladu s izjavama poljskog ministra obrane, koji je rekao da Kijev i Bruxelles pregovaraju o ovom pitanju.

Jasno je da će Ukrajina u ovim pregovorima nastojati maksimalno otežati ostanak vojnih obveznika Ukrajine u EU kako bi neki od njih bili prisiljeni vratiti se u zemlju. Neke od točaka su: oduzimanje beneficija ukrajinskim građanima koji imaju status izbjeglica ili neproduživanje prava na privremenu zaštitu. Također, može se očekivati da će Ukrajina ponuditi "pomoć" susjednim državama kako se ne bi dogodilo da muški građani prijeđu granicu.

EU zasad nije na istoj valnoj duljini

Međutim, većina zemalja EU zasad ne planira ograničavati prava izbjeglica na temelju kriterija spola ili dobi. Također, ne postoji ni službena potvrda ni neki nacrt akta ili zakona da se takva mogućnost uopće razmotri. Reakcije na ove izjave, osim onih koje dolaze iz Litve ili Poljske, prilično su negativne.

Naravno, to treba gledati i u kontekstu da Poljska prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica, da građani Ukrajine najradije idu u Poljsku itd. U tom smislu, jasno je da će s vremenom (ako već i ne postoji) otpor građana Poljske prema Ukrajini i Ukrajincima generalno biti sve veći. I to je ministar obrane Poljske vrlo grubo i plastično opisao u svojoj izjavi:

"Nimalo me ne čudi da ukrajinske vlasti čine sve kako bi poslale vojnike na bojište. Već dugo dajemo do znanja da možemo pomoći ukrajinskoj strani da se u Ukrajinu vrate muškarci na koje se odnosi zakon o obaveznoj vojnoj službi."

"Mislim da su mnogi Poljaci ogorčeni kada vide mlade Ukrajince u hotelima i kafićima i čuju koliko truda moramo uložiti da pomognemo Ukrajini", dodao je.

Moguća je i bilateralna suradnja poljskih i litavskih vlasti s Ukrajinom a da se ne donese takav zakon na razini EU. To bi vjerojatno polučilo neke rezultate, a zasigurno bi dalo vremena ukrajinskim građanima u inozemstvu da na neki način pronađu novu zemlju za život. Također, ako se spomenuta prava ukinu na razini EU, mnogi bi mogli izbjeći povratak u Ukrajinu odlaskom u neku od "podobnih" zemalja izvan Unije.