Screenshot: HRT

VLADIMIR PAAR, jedan od najvećih kritičara radne skupine za kurikularnu reformu Borisa Jokića, u HRT-ovom Studiju 4 govorio je o trećoj knjizi trilogije koja se bavi temom kakvu bi obrazovnu reformu trebala Hrvatska da bi bila uspješna.

Akademik Paar rekao je kako je to knjiga stručnih recenzija koju je pisalo 120 istaknutih profesora i akademika. Poruka je na naslovnici "Prilozi za raspravu".

"Mi u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti već 20 godina zastupamo koncept hrvatske, srednjoeuropske kurikularne reforme. To je reforma koja bi dijelove preuzela iz najkvalitetnijeg obrazovnog sustava, a to je srednjoeuropski (njemački, austrijski, koji je i Slovenija djelomično preuzela) i prilagodila našim uvjetima. Nije bilo ni dobro ni nužno kreirati sve ispočetka", kazao je.

O Jokićevom prijedlogu

Naglasio je kako sadašnji prijedlog nije provediv i ako se nasilno implantira, posljedice će imati pola milijuna učenika, gospodarstvo i životni standard građana u budućnosti.

Osnovni problem vidi u tome što se na strategiju i akcijski plan gleda kao na dogmu.

"Strategija razvoja trebao bi biti dokument u razvoju", dodao je.

Naglasio je i kako je medijski nepokriveno ostalo to da je Jokićev prijedlog strategije obrazovanja četvrti, a ne jedini. Trebalo bi uzeti sve najbolje iz sva ta četiri prijedloga, smatra.

Dualno obrazovanje

Prema Paarovom mišljenju, najbolje što se dogodilo je to da je premijer Plenković preuzeo odgovornost za provođenje kurikularne reforme. U svojim prijedlozima zastupamo, a isto predlaže i Hrvatska gospodarska komora, da što se tiče strukovnih škola kao uzor treba uzeti njemački sustav dualnog obrazovanja.

Rekao je i kako prijašnja garnitura nije reagirala na javne izjave HAZU-a dane 2015. i 2016., kojima je upozorila da kvalitetan kurikul ne može proizići ako u ekspertnoj stručnoj skupini nema niti jednog stručnjaka matematike, fizike, kemije, biologije i hrvatskog jezika. Tu je bila srž problema.

Akademik Paar rekao je kako je u Hrvatskoj zanemareno ono o čemu se danas u SAD-u naveliko raspravlja, a to je strah od digitalne demencije. Upozorava se da pretjerano korištenje digitalne tehnologije u školama ima štetne posljedice. Neuroznanstvenici su dokazali da je ovisnost o digitalnim medijima u mozgovnom procesu vrlo slična kokainskoj ovisnosti. Bill Gates kaže da je najvažniji učitelj, neuroznanstvenici kažu da je najvažnija emocionalna inteligencija, a mrtvi mediji ne mogu je pobuditi u djetetu, istaknuo je Paar.