ESTONIJA je još jedna nova članica EU koja je odlučila iz temelja izmijeniti svoj mirovinski sustav, odnosno radikalno promijeniti drugi mirovinski stup.

Kako su objavile tamošnje vlasti i mediji, u dosadašnje funkcioniranje drugog, obveznog mirovinskog stupa unose se ključne promjene koje bi taj oblik mirovinske štednje zapravo trebale učiniti dobrovoljnim. Estonci, njih oko 740.000, koliko ih je dosad moralo uplaćivati u drugi mirovinski stup, od sljedeće bi godine trebali imati mogućnost izbora. 

U Estoniji će uplate u drugi mirovinski stup biti dobrovoljne

Prema informacijama Ministarstva financija iz Tallinna, zaposlenici bi i dalje mogli nastaviti uplaćivati u drugi stup kao do sada, ali mogli bi i suspendirati nove uplate u taj mirovinski stup i zadržati u njemu dosad uplaćen iznos te se nakon  deset godina vratiti štednji u drugom stupu. Estonci će imati i mogućnost prijenosa dosad ušteđenih sredstava u drugom stupu na vlastiti investicijski račun s kojeg bi sami investirali, kao što bi imali i mogućnost povlačenja uloga iz drugog stupa, ali u tom bi slučaju morali platiti porez na dohodak od 20 posto i u starosti bi ostvarivali samo pravo na mirovinu iz prvog, državnog mirovinskog stupa. Mladim Estoncima pružaju se, k tome, i dodatne mogućnosti izbora. 

Izmjene koje Estonija sada radi u drugom mirovinskom stupu samo su šlag na tortu zadiranja u mirovinske reforme koje je već proveo znatan broj tranzicijskih zemalja. Nama je vjerojatno najpoznatiji primjer Mađarske, koja je još u vrijeme posljednje recesije praktički ukinula drugi mirovinski stup. Slične zahvate u drugom mirovinskom stupu napravile su još neke tranzicijske zemlje, poput Poljske i Slovačke. 

U vladi kažu da neće dirati drugi i treći mirovinski stup

Sudbina drugog, obveznog mirovinskog stupa, za koji izdvajamo doprinos od pet posto iz bruto plaće, već je godinama tema i u Hrvatskoj. Ovdje je dovoljno prisjetiti se prijedloga bivšeg premijera Ive Sanadera iz 2009. godine - dakle, s početka zadnje recesije - da se ukine drugi stup te da se novac iz tog stupa prebaci u prvi, državni mirovinski fond, za koji i sada iz bruto plaće izdajamo doprinos od 15 posto. No, ta je ideja naišla na otpor javnosti pa su Banski dvori od nje odustali. 

Kako sada stvari stoje, vlada Andreja Plenkovića neće dirati drugi stup. Potvrdio nam je to sugovornik iz vladinih krugova, koji je rekao da Banski dvori ostaju vjerni sadašnjem trostupnom modelu mirovina jer jedino one, kako kaže, mogu osigurati primjerenije mirovine u starosti. 

"Za razliku od većine drugih tranzicijskih zemalja, koje su uvele pa napustile drugi mirovinski stup, taj sustav je u Hrvatskoj očuvan. Isključivo trostupni mirovinski sustav može osigurati primjerenije mirovine građana u starosti", kazao je Indexov izvor, podsjećajući kako i u programu vlade stoji nastavak mirovinske reforme. 

Sve to, međutim, ne znači da se država neće nastaviti miješati u funkcioniranje trostupnog mirovinskog sustava. Država je i do sada mijenjala pravila igre u mirovinskom sustavu kakav imamo posljednja gotovo dva desetljeća, pa je već omogućila dijelu osiguranika iz drugog stupa da se prebace u prvi stup, a nedavno je osnovala i državno mirovinsko društvo za isplatu mirovina iz privatnog drugog (obveznog) i trećeg (dobrovoljnog) mirovinskog stupa. U vladi sada najavljuju da će mirovinskim fondovima iz drugog stupa omogućiti daljnja ulaganja, posebno u infrastrukturne projekte, kao i da će poraditi na jačanju trećeg mirovinskog stupa. 

U drugom mirovinskom stupu uštedjeli smo više od 115 milijardi kuna

Prema podacima Hanfe, u drugom je mirovinskom stupu krajem rujna ove godine bilo oko dva milijuna članova. Ukupna imovina mirovinskih fondova iz drugog stupa, odnosno ušteđeni iznos, iznosila je nešto manje od 115,8 milijardi kuna. 

Iako se u slučaju Estonije ne radi o ukidanju drugog mirovinskog stupa, kao što je to bio slučaj u dijelu drugih novih članica EU, stručnjaci s kojima smo razgovarali smatraju da se Hrvatska ne bi trebala povoditi za primjerima Mađarske i ostalih zemalja koje su radikalno mijenjale mirovinski sustav i odustajati od trostupnog mirovinskog sustava kakav sada ima. Štoviše, kažu da bi trebala jačati drugi i treći mirovinski stup jer je to jedino jamstvo da ćemo u budućnosti imati i mirovine koje bi nam trebale osigurati koliko-toliko dostojanstven život. 

Ovdje je dovoljno podsjetiti na podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) - dakle, prvog i također obveznog mirovinskog stupa - prema kojima je prosječna starosna mirovina umirovljenika koji su pravo na mirovinu ostvarili u ovoj godini samo 2554,11 kuna. Hrvatska je u rujnu imala ukupno nešto više od 1,24 milijuna umirovljenika, a njihov je prosječan radni staž, prema podacima mirovinskog zavoda, iznosio 31 godinu. S obzirom na to da se broj zaposlenih i umirovljenika u Hrvatskoj gotovo izjednačio te da doprinosi iz mirovinskog osiguranja za prvi stup pokrivaju samo oko polovice godišnjih potreba za isplatom mirovina, stručnjaci kažu da su budući umirovljenici bez uplata u drugi i treći stup osuđeni na siromaštvo. 

Mirovine samo iz prvog stupa siguran su put u siromaštvo

"Mirovinska reforma je možda i jedina prava reforma koju smo proveli otkako smo postali samostalna država. Osnovni problem kod prvog mirovinskog stupa je slaba povezanost između uplaćenih doprinosa i mirovina. Prvi stup se temelji na međugeneracijskoj solidarnosti, što zapravo znači da oni koji sada rade i plaćaju doprinose uplaćuju novac za isplatu mirovina svojim roditeljima, a ne za sebe. S druge strane, u drugi stup uplaćujemo za sebe i od toga ćemo imati koristi kada odemo u mirovinu", objašnjava za Index Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije. 

Predrag Bejaković

Dodaje kako su prinosi na ušteđevine u drugom stupu dobri, što će utjecati i na iznos mirovina koje ćemo, kad odradimo radni vijek, dobivati iz drugog stupa. Ukidanje drugog stupa, napominje Bejaković, kratkoročno bi možda pokrpalo proračunske rupe, ali otvorilo bi pitanje od čega će živjeti budući umirovljenici. 

"Ako bi se drugi stup ukinuo i priključio prvom stupu, država bi taj novac vjerojatno potrošila za šest mjeseci. Nitko ne zna kako bi se financirale mirovine za one koji će za, primjerice, 20 godina otići u mirovinu", ističe Bejaković. 

Zadiranje u drugi mirovinski stup snažno bi se osjetilo i na burzi 

Danijel Nestić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta kaže kako bi ukidanje drugog stupa, ili obustava uplata u njega uništili i ono malo financijskog tržišta što je još ostalo u Hrvatskoj, s obzirom na to da upravo mirovinski fondovi spadaju među najznačajnije ulagače. I on upozorava da zadiranje u drugi stup u praksi znači i manje mirovine za buduće umirovljenike. 

Danijel Nestić

"Naš sustav drugog mirovinskog stupa dobro funkcionira. Čak smatram da bi ga trebalo i ojačati. Mirovinskim bi fondovima trebalo, primjerice, dati veće mogućnosti ulaganja u infrastrukturne projekte i više ih uključiti u privatizaciju. Naravno, to moraju biti isplativi projekti od kojih će koristi imati članovi fondova", napominje za Index Nestić. 

Nema jedinstvenog recepta: Mirovinski sustavi razlikuju se od zemlje do zemlje

"Mirovinski sustavi se razlikuju od zemlje do zemlje, pa tako nisu isti u Hrvatskoj i Estoniji. Veliko je pitanje što bi se dogodilo da se novac iz drugog mirovinskog stupa prebaci u prvi stup: kratkotrajno bi se time možda pokrpale proračunske rupe, ali budućnost bi za mlade, a to su budući umirovljenici, bila krajnje neizvjesna. Uostalom, ne vjerujem ni da bi građani prihvatili ukidanje drugog stupa. Nemojmo zaboraviti da je tu riječ o privatnoj imovini, to bi bilo kao da nacionalizirate štednju u bankama", poručuje ministar rada i mirovinskog sustava u vladi nekadašnje Kukuriku koalicije Mirando Mrsić.

Mirando Mrsić

Otvorena pitanja: Kako će se dalje financirati mirovine iz državnog mirovinskog fonda i kako ojačati treći stup?

U cijeloj priči, međutim, otvorenim ostaje pitanje financiranja isplata mirovina iz prvog stupa koje se već sada velikim dijelom financiraju iz poreznih prihoda, a ne iz doprinosa. Negativni demografski trendovi i udar koji je koronakriza izvršila na proračun otvorit će prije ili kasnije i pitanje financiranja mirovina iz prvog stupa i vlada će tu morati naći nekakvo rješenje. Ipak, analitičari kažu da to rješenje ne bi smjelo uključivati ukidanje drugog mirovinskog stupa. 

U labirintu hrvatskog mirovinskog sustava dodatan je problem treći mirovinski stup koji je dobrovoljan. Prema podacima Hanfe, u fondovima iz trećeg mirovinskog stupa krajem rujna je bilo ukupno oko 380.000 članova, a imovina tih fondova iznosila je samo oko 6,3 milijarde kuna. Riječ je o uplatama samih građana na dobrovoljnoj osnovi koje bi, kada odu u mirovinu, trebale "podebljati" njihova primanja u starosti. Upravo u jačanju trećeg stupa analitičari vide odgovor na pitanje povećanja mirovina budućih umirovljenika. Za to je, međutim, ipak potrebno poraditi na povećanju životnog standarda, ali i svijesti o potrebi štednje za vlastitu starost.