JEDVA da je proljeće, a više od četvrtine europskog kontinenta mogla bi zadesiti suša nakon zime s malo kiše i snijega pa se mnoge zemlje spremaju za ponavljanje prošlogodišnjeg izrazito suhog ljeta, ako ne i goreg, piše Politico. Ključno akumulacijsko jezero koje opslužuje vodom milijune Katalonaca gotovo je presušilo. Problem s vodom izazvao je sukobe u Francuskoj, gdje nekoliko sela više ne može opskrbljivati svoje stanovnike vodom iz slavine.

Vodostaj najveće talijanske rijeke Po već je na razini na kojoj je bio prošlog lipnja. Studija u kojoj su korišteni satelitski podaci potvrdila je ranije ove godine da Europa još od 2018. pati od teške suše. Sve više temperature onemogućavaju da se Europa od toga oporavi pa je kontinent zapeo u začaranom krugu, u kojem je dostupnost vode sve nesigurnija. 

"Mogli bismo imati problema" 

"Prije nekoliko godina rekao bih da imamo dovoljno vode u Europi. Sada se čini da bismo mogli imati problema'', rekao je glavni autor navedene studije Torsten Mayer-Gürr. Iako bi vlažni vremenski uvjeti u nadolazećim tjednima mogli obnoviti površinski sloj tla i pomoći poljoprivredi, čak ni kišovito proljeće ne može popraviti tekući deficit podzemnih voda u Europi, upozoravaju stručnjaci. 

Kako se bliži ljeto, vlade europskih zemalja se trude riješiti i sadašnje i buduće nestašice dok pokušavaju stišati napetosti koje proizlaze iz nesigurne vodoopskrbe. Suša će, rekao je prošli tjedan španjolski premijer Pedro Sánchez, "biti jedna od središnjih političkih i teritorijalnih rasprava u našoj zemlji u nadolazećim godinama". 

Zimska suša  

Prošlogodišnja povijesna suša iscrpila je europske površinske i podzemne rezervoare. Zima je trebala donijeti olakšanje, ali u mnogim regijama bilo je malo kiše ili snijega. Francuska, u kojoj kiša nije pala više od 30 uzastopnih dana u siječnju i veljači, iskusila je najsušu zimu u posljednjih 60 godina. 

Talijanska istraživačka zaklada CIMA ustanovila je smanjenje snježnih oborina za 64 posto do sredine travnja. Vodostaj rijeke Po je na razini prošlog ljeta, a jezero Garda već je ispod polovice svoje prosječne razine. 

Izvješće španjolske udruge poljoprivrednika COAG navodi da ove godine neke žitarice moraju "otpisati" u četiri regije, a jedan je meteorolog rekao za El País da se poljoprivrednici mogu "oprostiti od gotovo cijele berbe maslina". 

Vodostaj jezera Sau sjeverno od Barcelone pao je toliko nisko da su vlasti odlučile ukloniti ribu kako bi spriječile njezino umiranje i kontaminaciju vode. 

Diljem Katalonije rezervoari su u travnju bili na samo 27 posto kapaciteta. Za sljedeći tjedan u Španjolskoj je najavljen rani toplinski val. Španjolska ministrica ekologije Teresi Riberi poručila je da bi dostupnost vode u Španjolskoj, slično kao u Francuskoj, mogla pasti za 40 posto do 2050. godine. 

Zimske oborine su posebno važne za mediteranske zemlje, rekao je Fred Hattermann, hidrolog s Instituta za istraživanje utjecaja klime u Postdamu. S obzirom na ovogodišnju oskudnu količinu oborina i tanak snježni pokrivač na Alpama, "i ako sada ne bude puno oborina, suša je u biti sigurna", dodao je. 

Ipak, sve moguće proljetne kiše samo bi ublažile manjak vode ovog ljeta. Kako bi Europa izašla iz začaranog kruga, gdje svaku godinu započinje sa značajnim deficitom podzemnih voda, ''trebalo bi nam gotovo desetljeće učestalih obilnih oborina'', upozorava Hattermann. 

Uloga klimatskih promjena  

Predviđanje oborina u tako dugim razdobljima je teško, osobito s klimatskim promjenama koje mijenjaju njihove obrasce padalina. 

Jedna od rijetkih dugoročnih projekcija, prognoza njemačke meteorološke službe za ovo desetljeće, predviđa da će u Njemačkoj veći dio desetljeća biti manje, a ne više oborina. No čak i da razine oborina ostanu iste, klimatske promjene smanjit će dostupnost vode diljem Europe. 

Suša je složena pojava i mnogi čimbenici - poput lošeg upravljanja vodom ili prekomjerne potrošnje - mogu igrati ulogu. Ipak, rastuće temperature zasigurno će dodatno opteretiti opskrbu vodom u Europi. 

Postoje tri načina na koje globalno zatopljenje čini kontinent sušim, rekao je Hattermann. Prvo, što više raste temperatura, to će više vode ispariti. "Samo ovo ga čini sušim", rekao je. "U osnovi, morali bismo imati stalan porast padalina kako bismo kompenzirali povećanje isparavanja." 

Drugo, klimatske promjene slabe europsku mlaznu struju, što znači da se sustavi tlaka zraka mogu zaglaviti, stvarajući produljena razdoblja vrućih, suhih uvjeta - kao što se dogodilo prošle godine – ili dugotrajne obilne kiše, kao što je bio slučaj tijekom smrtonosnih poplava 2021. godine. 

I kao treće, europski ledenjaci i snježni pokrivač ubrzano se smanjuju zbog rastućih temperaturama – ostavljajući glavne rijeke poput Rajne, Dunava, Rone ili Poa bez vitalne opskrbe vodom. 

"Unatoč svoj kiši koju smo imali, nije postalo bolje" 

Ove će godine doprinos otopljene vode europskim rezervoarima vode "biti stvarno puno manji nego inače", rekao je Andrea Toreti, viši istraživač u Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije. "Zato što je 2023. bila gora nego što je bila prošla - a ta je već bila najgora, gledajući zadnjih 10 godina, a sada je još gore." 

Ulaskom u ovo ljeto Španjolska, južni Portugal, Italija i Francuska izgledaju posebno ranjivi, smatra Toreti. "Ali Poljska i druge regije poput Bugarske, Rumunjske i Grčke imaju upozoravajuće uvjete za sušu", rekao je. 

Brandenburg, njemačko žarište suše, imao je natprosječne količine oborina u posljednjih nekoliko mjeseci, a ipak su razine podzemnih voda niže nego prošle godine, istaknuo je Hattermann. "Unatoč svoj kiši koju smo imali, nije postalo bolje, nego je gore", rekao je. 

Konkretne akcije  

Europa se polako budi pred ovom prijetnjom. Glavni gradovi - koji su bili oštećeni razornim učincima prošlog sušnog ljeta u raznim sektorima, uključujući poljoprivredu, energetiku i industriju, žure se oko izrade nacrta odgovora na trenutne, ali i buduće nestašice vode. 

Početkom mjeseca Italija je objavila odluku kojom se smanjuje birokracija za vodnu infrastrukturu, uključujući postrojenja za desalinizaciju. Španjolska je u siječnju objavila novi paket planova upravljanja vodama. 

Nova nacionalna strategija upravljanja vodama francuskog predsjednika Emmanuela Macrona usmjerena je na smanjenje ukupne potrošnje vode za 10 posto do kraja desetljeća. Prema planu, od svakog sektora će se tražiti da izradi prijedloge za smanjenje korištenja vode. 

Njemačka strategija, usvojena u ožujku, uključuje korake za "održivu" upotrebu vode u 10 područja do 2050. godine, kao i niz od 78 mjera koje treba provesti do 2030. 

Ipak, kritičari tvrde da zemlje čine premalo na rješavanju lošeg upravljanja resursima, kojih još uvijek ima u izobilju diljem kontinenta, pogoršavajući time učinke sve manje dostupnosti vode. Procjenjuje se da se četvrtina europske pitke vode gubi zbog propusnih cjevovoda. 

Talijanska političarka Zelenih i bivša europarlamentarka Eleonora Evi na Twitteru je osudila plan svoje vlade jer nije uspjela riješiti korijen krize s vodom u zemlji. Vlada bi se trebala usredotočiti na pošumljavanje i politike za zaustavljanje gubitka pitke vode uzrokovanog curenjem, poručila je. 

"Očito je da je voda ograničen resurs, a mi kao društvo možda i nismo bili toliko učinkoviti koliko smo mogli u upravljanju ovim ograničenim resursom", rekla je Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicusa, europske službe za praćenje klime. 

Ratovi za vodu  

U međuvremenu, upravljanje vodom - i odlučivanje o tome tko joj može pristupiti - pretvara se u političko pitanje diljem kontinenta. Prošlog su ljeta u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Španjolskoj i Italiji uvedena ograničenja korištenja vode, a postavljena su pitanja o prioritetu korištenja vode za turističku infrastrukturu, velika industrijska postrojenja i poljoprivredu. 

Neke općine već se suočavaju s novim ograničenjima, dok u drugima ona nikada nisu ni postavljena. Katalonija je nedavno uvela ograničenja, uključujući obvezno smanjenje potrošnje vode za poljoprivredu od 40 posto. 

U južnoj Njemačkoj pravni sporovi oko vode su se u posljednja dva desetljeća udvostručili, a u Francuskoj su napetosti između ekologa i farmera oko izgradnje rezervoara vode prošlog mjeseca izazvale nasilne sukobe. 

Rezervoari bi trebali pomoći poljoprivrednicima da se pripreme za sušne uvjete ljeti pumpajući podzemnu vodu zimi koja se zatim može koristiti za navodnjavanje ljeti, ali zelene skupine upozoravaju da bi taj sektor trebao smanjiti potrošnju vode. 

Marine Tondelier, čelnica francuske stranke Zelenih, nazvala je rezervoare "nepravednima" i opisala ih kao "prisvajanje i privatizaciju vodnih resursa nekolicine na račun većine". 

U španjolskoj regiji Andaluziji planovi vladajuće Narodne stranke desnog centra i krajnje desnog Voxa da povećaju sustav navodnjavanja u blizini močvara Doñana, koja je pod zaštitom UNESCO-a, izazvali su bijes među ekolozima i oporbenim strankama. 

Maribel Mora iz krajnje ljevičarske stranke Podemos je ranije ovog mjeseca isula čašu pijeska na parlamentarni stolac premijera Andaluzije tvrdeći da će Doñana izgledati "kao pustinja" ako se kontroverzni zakon usvoji. "Ljudi to osjećaju", rekao je Hattermann. "Bitka oko distribucije već traje."