PRIHVATI li premijer ostavku ministra obrane Damira Krstičevića, on će biti 15. ministar koji bi mogao napustiti vladu Andreja Plenkovića u nešto više od 43 mjeseca njegova mandata.

Ministar obrane i potpredsjednik vlade Damir Krstičević u četvrtak je podnio ostavku nakon pada vojnog školskog aviona u kojem su poginula dva pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva kod mjesta Biljane Donje pokraj Zadra. Novinarima je kazao da o ostavci nije obavijestio premijera Andreja Plenkovića.

"Naša zadaća je da budemo s obiteljima i obiteljima ćemo pružiti svu potrebnu pomoć i podršku, sve ono što znamo i možemo. Želim kako ministar obrane izraziti i sućut svim pripadnicima HRZ-a i HV-a. Ovo je ogroman gubitak i za Hrvatsku vojsku. S današnjim danom podnosim ostavku na mjesto potpredsjednika vlade i ministra obrane", rekao je Krstičević na konferenciji za medije u vojnoj bazi u Zemuniku.

Mogao bi postati 15. ministar koji napušta vladu

Prihvati li premijer Plenković Krstičevićevu ostavku on će postati 15. ministar koji je napustio vladu.

Od originalnog postava vlade koja je s radom počela 19. listopada 2016., uz premijera Plenkovića danas su samo potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar turizma Gari Cappelli i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić koji je na početku rada vlade bio ministar rada i mirovinskog sustava.

Prvi su iz vlade "potjerani" ministri iz kvote Mosta s kojim je HDZ ostvario parlamentarnu većinu nakon izbora 11. rujna 2016. godine.

Njihova smjena, u travnju 2017. godine, ostala je zapamćena po Plenkovićevoj rečenici  - "Molim tajnicu da pripremi odluku o razrješenju trojice Mostovih ministara", nakon što su glasali protiv toga da se odbije oporbeni prijedlog o izglasavanju nepovjerenja ministru Zdravku Mariću.

Iz vlade tada odlaze Mostovi ministri - unutarnjih poslova Vlaho Orepić, zaštite okoliša Slaven Dobrović i pravosuđa Ante Šprlje, a potom i ministar uprave Ivan Kovačić koji sjednici vlade nije nazočio nego ga je nekoliko dana kasnije Plenković razriješio na njegov zahtjev.

Slijedi formiranje nove parlamentarne većine u kojoj HDZ-ov partner postaje HNS te sredinom 2017. godine dolazi do promjena u sedam ministarstava.

HNS u Banske dvore dovodi dva ministra - na mjesto potpredsjednika vlade i ministra graditeljstva dolazi Predrag Štromar, a Blaženka Divjak postaje ministrica znanosti i obrazovanja umjesto Pave Barišića koji je bio opterećen aferom navodnog plagiranja znanstvenog rada.

S mjesta predstojnika Ureda premijera Davor Božinović imenovan je za ministra unutarnjih poslova, Dražen Bošnjaković postaje ministar pravosuđa, Tomislav Ćorić s mjesta ministra rada i mirovinskog sustava odlazi za ministra zaštite okoliša i energetike, ministar rada postaje Marko Pavić, dok je za ministra uprave imenovan Lovro Kuščević.

Formiranje vladajuće većine s HNS-om nije se svidjelo HDZ-ovom Davoru Ivi Stieru koji zbog te suradnje daje ostavku na mjesto ministra vanjskih i europskih poslova, a na njegovo mjesto dolazi Marija Pejčinović Burić.

Afera Hotmail

Zbog afere Hotmail odnosno događanja vezanih uz donošenje "lex Agrokora" iz Banskih dvora potom, u svibnju 2018., odlazi potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, a novi je ministar gospodarstva Darko Horvat.

Odlasku Dalić prethodio je snažan pritisak oporbe koja je Plenkovića i Dalić optuživala za pogodovanje određenim interesnim skupinama koje su sudjelovale u izradi Zakona o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Hrvatsku, tzv. "skupini Borg".

Plenković je na konferenciji za novinare, na kojoj je izvijestio o prihvaćenoj ostavci Dalić, rekao da je vlada angažirala stručnjake izvan sustava državne uprave da pripreme izbjegavanje niza stečajeva ne samo Agrokora i kompanija u njenom sustavu već i brojnih drugih povezanih kompanija.

Dalić je u takvim okolnostima, rekao je, konzultirala ljude koji su mogli pomoći u kratkom roku, koji se nisu mogli naći unutar sustava državne uprave.

Sljedeća veća rekonstrukcija u Plenkovićevoj vladi rezultat je nekretninsko-imovinskih "dubioza" više ministara te premijer u srpnju prošle godine u nekoliko dana razrješuje Tomislava Tolušića, Gabrijelu Žalac i Lovru Kuščevića, a Nadu Murganić zbog niza problema u sektoru socijale, dok je neopozivu ostavku podnio Goran Marić.

Marić je o svojoj ostavci javnost izvijestio u Novom Vinodolskom nakon što je kao ministar potpisao ugovore o darivanju nekretnina. "Ovo je zadnji ugovor koji sam potpisao kao ministar državne imovine", rekao je tada.

Ostavka Kujundžića

U rekonstruiranu vladu ulaze Marija Vučković kao ministrica poljoprivrede, ministrom regionalnog razvoja i fondova EU postaje Marko Pavić kojega na mjestu ministra rada i mirovinskog sustava zamjenjuje Josip Aladrović, ministrom uprave imenovan je Ivan Malenica, a ministricom za demografiju, obitelji, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković, dok za ministra državne imovine dolazi Mario Banožić.

U tom je paketu umjesto Pejčinović-Burić ministrom vanjskih poslova imenovan Grlić-Radman, budući da je ona otišla na dužnost glavne tajnice Vijeća Europe, a Davor Božinović i Zdravko Marić imenovani su i za potpredsjednike vlade.

Ostavka ministra zdravstva Milana Kujundžića uslijedila je krajem siječnja 2020. godine nakon afere u kojoj se našao zbog krivo ispunjene imovinske kartice i incidenta u kojem su četvorica muškaraca napala novinarku Slobodne Dalmacije.

Kujundžićevo mjesto preuzeo je sadašnji ministar zdravstva Vili Beroš, i to u trenutku jačanja krize koja je uslijedila pojavom koronavirusa.