KUBA je odbacila optužbe skupina za ljudska prava i diplomata da je njen pravosudni sustav nepošteno zatočio prosvjednike nakon masovnih prosvjeda u srpnju, tvrdeći da su suđenja poštena i sukladna kubanskim zakonima.

Prosvjedi održani 12. i 13. srpnja najveća su takva okupljanja od revolucije Fidela Castra 1959. i na njima su tisuće ljudi izišle na ulice u gradovima diljem zemlje. Mnogi od njih izrazili su ljutnju na komunističku vlast zbog nestašica hrane, lijekova i struje u situaciji rasta broja zaraza koronavirusom. 

Prosvjedi su uglavnom bili mirni iako su državni mediji pokazali neke prosvjednike kako pljačkaju i bacaju kamenje na policiju.

Nakon prosvjeda uslijedio je val uhićenja. Kubansko tužiteljstvo objavilo je da je do sada podiglo preko 710 optužnica za kaznena djela, uključujući vandalizam, napad na ljude i vlasništvo te "snažno kršenje javnog reda". 

"Pravo na obranu bilo je zajamčeno"

Skupine za ljudska prava, vlada SAD-a i EU osudile su sudski progon prosvjednika, navodeći da su postupci netransparentni te da izrečene duge zatvorske kazne nisu proporcionalne počinjenim djelima.

Kubanski državni tužitelj nazvao je te optužbe "manipulacijom javnim mnijenjem", navodeći da je tužiteljstvo provjerilo "usklađenost s pravima i ustavnim jamstvima pravilnog postupka" prema kubanskom zakonu. 

"Pravo na obranu bilo je zajamčeno, odvjetnici su podnijeli dokaze i imali pristup dokumentima", navelo je tužiteljstvo.

Skoro 70 posto optuženih zadržano je u pritvoru dok čekaju suđenje, navelo je tužiteljstvo, a među 710 onih koji su optuženi je i 55 mladih u dobi između 16 i 18 godina.

Grupe za ljudska prava koje nadgledaju proces i savjetuju optužene kažu da su se kazne za desetke već osuđenih, uključujući i one za pobunu, kretale od četiri do 30 godina iza rešetaka.

Kubanski tužitelj rekao je da kazne "odgovaraju ozbiljnosti zločina, stupnju sudjelovanja (optuženika) i šteti nanesenoj društvu".