Kubanci mjesecima čekaju na termin za točenje goriva
VOZAČI na Kubi suočavaju se s mogućnošću da će na gorivo čekati mjesecima, dok se nestašice, koje vlasti pripisuju američkoj "energetskoj blokadi", dodatno pogoršavaju.
Kako bi spriječila kaos ispred benzinskih postaja, kubanska vlada prošlog je tjedna uvela obvezu korištenja aplikacije "Ticket" za dobivanje termina za točenje goriva. No vozači u Havani rekli su za Associated Press da aplikacija nudi termine tek za nekoliko tjedana ili čak mjeseci unaprijed.
"Imam broj sedam tisuća i nešto", rekao je 65-godišnji Jorge Reyes, koji je aplikaciju preuzeo u ponedjeljak.
Reyes se prijavio za točenje na benzinskoj postaji u Havani koja dnevno dodjeljuje samo 50 termina. "Kada ću opet moći kupiti benzin?" upitao je.
"Moram ostaviti rezervu od pet litara za slučaj da se netko razboli"
Aplikacija dopušta prijavu samo na jednoj benzinskoj postaji u određenom trenutku. Zbog toga vozači u WhatsApp grupama razmjenjuju informacije o tome gdje su manje gužve i koje postaje imaju veći kapacitet, jer neke izdaju do 90 termina dnevno.
No to malo znači onima koji su aplikaciju preuzeli i otkrili da ispred njih čeka i do 10.000 prijavljenih.
Kubanska vlada prestala je prodavati benzin po subvencioniranoj cijeni od oko 0,25 dolara po litri u lokalnoj valuti, a sada se prodaje samo skuplje gorivo po cijeni od 1,30 dolara po litri. Na crnom tržištu cijena doseže i do šest dolara po litri.
Državni službenici na Kubi zarađuju manje od 20 dolara mjesečno, kada se njihova primanja u kubanskim pesosima preračunaju prema tržišnom tečaju. Kada vozači napokon dođu na red, smiju natočiti najviše 20 litara goriva.
"To mi neće dugo trajati. Moram ostaviti rezervu od pet litara za slučaj da se netko kod kuće razboli i treba u bolnicu", rekao je poduzetnik Ariel Alonso nakon što je natočio gorivo na postaji El Riviera.
Trump zaprijetio carinama svakoj zemlji koja prodaje naftu Kubi
Aplikacijom "Ticket" upravlja državna softverska tvrtka XETID. Njezin komercijalni direktor Saumel Tejada izjavio je prošlog tjedna za portal Cuba Debate da je više od 90.000 vozača zatražilo termin za točenje goriva putem aplikacije.
Aplikacija postoji već tri godine i ranije se koristila za rezerviranje termina kod javnih bilježnika i na benzinskim postajama gdje se moglo plaćati u lokalnoj valuti. Danas je to gotovo jedini način za točenje goriva, osim kupnje na crnom tržištu.
Izuzetak su vozila u turističkom sektoru. Ona imaju posebne registarske pločice i mogu točiti gorivo na 44 postaje diljem otoka, iako su i ondje formirani dugi redovi. Kao i ostali, mogu kupiti najviše 20 litara. Nestašice goriva i nestanci struje ovog su mjeseca dodatno pojačani, jer se Kuba bori s uvozom nafte za svoje elektrane i rafinerije.
Krajem siječnja predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio je carinama svakoj zemlji koja prodaje naftu Kubi, pojačavajući pritisak Washingtona na komunističku vladu u Havani da provede gospodarske i političke reforme.
Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel poručio je da je spreman pregovarati sa SAD-om "kao ravnopravan" i bez odricanja od suvereniteta. Optužio je Washington da provodi "energetsku blokadu".
Odgođeni sajam knjiga i godišnji festival cigara
Venezuela, jedan od glavnih kubanskih dobavljača nafte, obustavila je isporuke u siječnju nakon što su američke vlasti uhitile tadašnjeg predsjednika Nicolása Madura i prebacile ga u New York, gdje se suočava s optužbama za trgovinu drogom.
I Meksiko je u siječnju prekinuo isporuke nafte Kubi, nakon Trumpove prijetnje carinama.
Banke na otoku skratile su radno vrijeme kako bi štedjele električnu energiju, a kubanska vlada početkom mjeseca objavila je da neće opskrbljivati gorivom zrakoplove koji slijeću na Kubu, zbog čega su tri kanadske aviokompanije otkazale letove. Druge kompanije nastavit će letjeti, ali će za točenje goriva slijetati u Dominikanskoj Republici.
Zbog štednje goriva i struje odgođeni su i sajam knjiga te godišnji festival cigara.
Skupina stručnjaka Ujedinjenih naroda za ljudska prava prošlog je tjedna osudila američku "naftnu opsadu", poručivši da "nema uporište u kolektivnoj sigurnosti i predstavlja jednostrani čin nespojiv s međunarodnim pravom".