Lani u Hrvatskoj drastično skočio broj bolovanja

Lani u Hrvatskoj drastično skočio broj bolovanja
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

U HRVATSKOJ i dalje raste stopa bolovanja, a prošle je godine ukupan broj dana bolovanja povećan za 8,61 posto te je iznosio 16,942.139 dana, dok je prosječno s radnog mjesta dnevno izostalo 54.128 zaposlenika, priopćeno je nakon sjednice Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Ukupna stopa privremene nesposobnosti za rad u prošloj godini u odnosu na 2017. i dalje je u porastu te iznosi 3,46, dok je 2017. iznosila 3,28, navode u HZZO-u.

Poslovanje HZZO-a u prošloj godini pozitivno

Među 54.128 zaposlenika koji su lani bili na bolovanju, njih 26.725 bilo je na teret poslodavca, a 27.403 na teret HZZO-a (bolovanja iznad 42 dana).

HZZO je lani proveo 6016 kontrola ugovornih subjekata, i to 5806 kontrola na razini primarne zdravstvene zaštite, 45 isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala, 165 kontrola na razini sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite te zdravstvenih zavoda.

U 5107 slučajeva (85 posto) nisu utvrđene nepravilnosti. U 909 slučajeva (15 posto) utvrđeno je kršenje ugovornih obveza, zbog čega je izrečeno 398 opomena, 377 opomena s naplatom štete, 88 opomena s novčanom kaznom, 41 opomena s novčanom kaznom i naplatom štete te pet opomena pred raskid ugovora.

Poslovanje HZZO-a u prošloj godini bilo je pozitivno te su u cijelosti pokriveni izvršeni rashodi s ostvarenim prihodima. Za financiranje zdravstvene zaštite utrošeno je 21,5 milijardi kuna, dok je za ostale troškove za isplatu naknada utrošeno oko 3 milijarde kuna.

"HZZO je, uz plaćanje prenesenih dospjelih obveza iz 2017. godine (lijekovi na recepte) redovito ispunjavao tekuće ugovorne obveze prema svim svojim ugovornim partnerima uz dodatno financiranje bolničkog sustava, te kontinuirano održavanje likvidnosti kroz cijelo razdoblje", stoji u priopćenju.

Nastavlja se trend povećanja prosječnog broja aktivnih osiguranika pa je na kraju 2018. evidentirano prosječno 1,564.677 zaposlenih osoba, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećanje za 42.342 osobe.

Taj je trend, kažu u HZZO-u, prisutan već nekoliko godina kao posljedica pozitivnih makroekonomskih kretanja, odnosno postupnog povećanja novih radnih mjesta u pojedinim granama gospodarstva, proširenje turističke ponude kroz produljenje turističke sezone i sl.

Novi lijekovi na listama lijekova

Upravno vijeće HZZO-a donijelo je i odluku o stavljanju novih lijekova na liste lijekova.

Na osnovnu listu lijekova stavljeno je pet novih lijekova: emicizumab za kućno liječenje hemofilije, kombinacija biktegravir+emtricitabin+tenofovir alafenamid te dolutegravir+rilpivirin za liječenje oboljelih od HIV infekcija, atezolizumab za liječenje metastatskog urotelnog karcinoma i midostaurin za liječenje akutne mijeloične leukemije.

Na dopunsku listu lijekova su stavljena četiri nova lijeka za liječenje šećerne bolesti: ertugliflozin, kombinacija ertugliflozin+metformin, kombinacija ertugliflozin+sitagliptin i kombinacija inzulin degludek+liraglutid.

Dodatno su na liste lijekova stavljene nove generičke i kliničke paralele te novi oblici i/ili nova pakiranja već postojećih lijekova u listi lijekova - na osnovnu listu lijekova 10 lijekova u 19 pakiranja, a na dopunsku listu 4 lijeka u 7 pakiranja.

Stavljanjem novih lijekova na listu i proširenjem indikacija uz postojeće lijekove u listi proširuje se spektar lijekova koji osiguranici mogu za svoje liječenje dobiti na teret obveznog zdravstvenog osiguranja.

Odlučeno je i da HZZO sklopi sporazum s Kliničkim bolničkim centrom Zagreb o prijenosu ovlasti za provedbu otvorenog postupka javne nabave inzulinskih pumpi.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara