ŽENE latinoameričkog podrijetla, posebno iz Paragvaja i Kolumbije, regrutirane su na društvenim mrežama ponudama za posao u Europi, a zatim su prisiljene prostituirati se u stanovima 24 sata na dan, što je ropstvo 21. stoljeća, izvijestila je španjolska policija na Međunarodni dan ukidanja ropstva.

Međunarodni dan ukidanja ropstva obilježava se 2. prosinca kao podsjetnik na 1949. godinu kada je Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila Konvenciju o suzbijanju trgovine i iskorištavanja ljudi. "Alarmantan je porast seksualnog iskorištavanja žena ne samo u Španjolskoj već i u ostatku Europske unije, gdje se trguje ljudima i radi eksploatacije u raznim poslovima", rekla je policijska poručnica Elena Colás iz Odjela za trgovinu ljudima španjolske Civilne garde za novinsku agenciju EFE.

Španjolska policija ove je godine povećala broj akcija za 42 posto u odnosu na 2022. godinu. Od ukupnog broja žrtava lani, 82 posto su žene. Od tog broj njih 37 posto, ili četiri od deset, porijeklom je iz Paragvaja, a slijede žene iz Kolumbije i Španjolska s po 18 posto te Perua, Malija i Venezuele.

Civilna garda iznenađena je tolikim udjelom žrtava iz Paragvaja u Španjolskoj jer ta južnoamerička zemlja ima samo 6.1 milijun stanovnika. Poručnica Colás kaže da dobro surađuje s konzulatom Paragvaja, koji pomaže u otkrivanju i zaštiti žrtava.

"To je važno jer se onda žrtve češće odlučuju na prijavljivanje takvih slučajeva", objašnjava. Civilna garda otkriva da su čak polovina počinitelja također žene, često bivše žrtve izrabljivanja, a od ukupnog broja ženskih i muških izrabljivača 41 posto su Španjolci te 18 posto Brazilci, Argentinci i Kolumbijci. U porastu je broj Marokanaca koji se bave ovim kaznenim djelom.

Brojne žene iz Latinske Amerike stigle su nakon pandemije koronavirusa u Španjolsku jer se ona nalazi na putu prema bogatijim europskim zemljama Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj. Te žene gotovo uvijek ulaze u EU preko španjolskih aerodroma, a s obzirom na to da govore španjolski jezik, bez problema se sporazumijevaju.

One su sada glavne žrtve, dok su to ranije bile žene iz Nigerije, Rumunjske i Bugarske, navela je poručnica. Seksualno iskorištavanje žena iz afričke zemlje Nigerije doživjelo je ekspanziju 2017. i 2018., kada su izmučene nakon višemjesečnog pješačenja prema Europi i ilegalnog ulaska, bivale podvrgnute volji otmičara koji su im prijetili za njih zastrašujućim vudu ritualima ako se ne pristanu prostituirati.

Dio vjerskih vlasti te zemlje poručio je da se nitko ne bi smio podvrgnuti takvoj praksi pa je to možda utjecalo na pad zabilježenih slučajeva prostituiranja, dok je u slučaju Rumunjki i Bugarki možda pogodovala nešto bolja gospodarska situacija u njihovim zemljama.

Policija je uočila i promjenu u načina privlačenja žrtava. Pojava društvenih mreža smanjila je odlazak trgovaca ljudima u njihove zemlje podrijetla. Oni sada putem oglasnih internetskih stranica ili najčešće društvenih mreža nude poslove u Europi za konobarice, kozmetičarke, njegovateljice...

Agenti Civilne garde specijalizirani za borbu protiv ove vrste kriminala, kaže Colás, pohađaju treninge, na kojima uče kako putem otvorenih internetskih izvora prepoznati trgovinu ljudima. 

Pokazatelji "iskaču" iz samih oglasa, od onih u kojima se traže ranjive osobe kojima je potreban novac, preko onih koji nude posao za rad i život na istom mjestu, do onih koji obećavaju fleksibilan raspored ili onih koji jasno daju do znanja da nije potrebno govoriti španjolski.

I mjesto gdje se iskorištavaju također se mijenja. Policijska kontrola noćnih klubova prisilila je krijumčare da prebace žrtve u prenapučene stanove, gdje ostaju zatvorene 24 sata dnevno i pod trajnim nadzorom. Kriminalci ih čak kontroliraju daljinskim uređajima.

Za razliku od noćnih klubova, policajci ne mogu ulaziti u stanove s jednakom lakoćom jer im je uglavnom potreban sudski nalog. Taj zajednički europski problem razmatra se na međunarodnim konferencijama kako bi se našlo rješenje.

Elena Colás vidi seksualno iskorištavanje kao način pretvaranja žena u robove, objektiviziranja i stavljanja "u istu razinu kao robu". "Za trgovce ljudima to je neiscrpan izvor novca. Mogu ih prodati mnogo puta", kaže poručnica. Poziva žene da prijave seksualno iskorištavanje i identificiraju se kao žrtve trgovine ljudima.

"Često su prisiljene konzumirati drogu ili je prodavati pa se boje da će ih policija deportirati i optužiti za trgovinu drogom", kaže Colás. "No to nije točno. Policija će ih vidjeti kao žrtve i zaštititi", dodaje.