Lauc objasnio zašto misli da je gotovo pola Hrvatske imuno na koronavirus
GORDAN Lauc u današnjem je statusu objasnio zbog čega smatra da je u Hrvatskoj na koronavirus imuno preko 40 posto ljudi, praktički pola populacije.
To je Lauc već ranije pisao i tvrdio, a sad mu je povod bila izjava Zorana Šprajca u sinoćnjem Direktu.
"Kaže jučer Zoran Šprajc na RTL Direktu da je 'priča o 40% imunih u Hrvatskoj besmislica'. U Hrvatskoj je stvarno više od 40% ljudi imuno na COVID-19 i to nije nikakva besmislica, no razumijem da nije lako shvatiti značenje raznih brojeva koji se stalno objavljuju, pa ću to još jednom pojasniti kako bi razumjeli i oni koji do sada nisu", počeo je Lauc.
Poziva se na svoje istraživanje
"Napravit ću to na primjeru jednog dijela serološke studije koju smo proveli prof. Primorac i ja.
U dijelu studije u kojem smo analizirali opću radnu populaciju analizirali smo 475 osoba koje su išle na redovite sistematske preglede iz raznih razloga (zaštita na radu, kolektivni ugovor, vozačke dozvole i sl.). To nije savršeno reprezentativni uzorak radne populacije, no ono u čemu je taj tip uzorkovanja bolji od pozivanja ljudi da se dođu testirati specifično za tu svrhu je izbjegavanje selektivno privlačenja onih koji misle da su preboljeli, pa dolaze provjeriti imaju li protutijela (to je primjerice bio problem u onoj studiji u Manausu koja je upravo zbog toga precijenila broj ljudi koji su preboljeli COVID-19)", piše Lauc.
Objasnio o čemu se radi u istraživanju
Pa nastavlja.
"Od tih 475 testiranih protutijela na SARS-CoV-2 smo našli kod njih 165, što je nešto manje od 35% testiranih. Dakle to je postotak testiranih koji imaju protutijela. Ako to usporedimo sa HZJZ studijom, oni su našli 25% protutijela u uzorku iz ukupne populaciji, a u populaciji 18-65 godina ih je oko 27% imalo protutijela. Njihovo uzorkovanje je bilo jedno mjesec dana prije našeg, pa ako korigiramo za udio potvrđenih slučajeva u tom periodu (s pomakom od 3 tjedna potrebna za razvoj IgG-a), zaključujemo da bi oni mjesec dana kasnije našli oko 30%. Razlika je zapravo jako mala i nije neočekivana jer je aktivna populacija u Zagrebu sigurno bila izloženija virusu od ljudi u nekim manjim sredinama. Činjenica da su dvije potpuno neovisne studije došle do gotovo identičnog rezultata govori da se vrlo vjerojatno radi brojci koja odgovara stvarnom stanju", kaže.
"Drugi zanimljivi podatak iz naše studije je udio ljudi koji su prethodno preboljeli COVID-19 koji su na dan testiranja imali protutijela. U ovom uzorku od 475 ljudi COVID-19 je testiranjem potvrđen kod njih 60, od čega 38 PCR testom, a kod ostalih antigenskim testom. To su dosta mali brojevi, pa je ovdje bolje pogledati rezultate iz čitave studije, a tamo smo među 1286 analiziranih imali 204 osobe koje su imale potvrđen COVID-19, od čega je zaraza kod njih 110 potvrđena PCR testom, a kod ostalih antigenskim testom (kod 6% ukupne populacije Hrvatske je PCR testom potvrđena zaraza, tako da je 8,5% dosta realna brojka u aktivnoj populaciji u Zagrebu)", piše Lauc.
"Od 204 potvrđenih zaraženih, protutijela nisu imali njih 50. Dakle oko 1/4 onih koji prebole COVID-19 ili nikada ne razviju IgG (primjerice neki razviju samo IgA), ili ih relativno brzo izgube. No prema svim dostupnim podacima i oni su gotovo potpuno zaštićeni od teškog oblika bolesti, vjerojatno zahvaljujući memorijskim T stanicama. To što će kod malog postotka oporavljenih virus možda neko vrijeme boraviti u nosu nije razlog za brigu. Dakle kada na 35% aktivne populacije koja ima IgG dodamo i četvrtinu onih koji su preboljeli, a iz nekog razloga nisu imali protutijela kada smo ih testirali, zaključujemo da je blizu polovine aktivne populacije Zagreba preboljelo COVID-19", nastavlja član Vladinog znanstvenog savjeta.
"Zanimljivo je da oko 55% onih koji imaju protutijela tvrde da nisu preboljeli COVID-19, što znači da je velik dio ljudi imao gotovo nikakve ili vrlo blage simptome na koje nisu niti obratili pozornost", dodaje.
Kaže da se to može preslikati na opću populaciju
Onda je kazao da se sve to može preslikati na opću populaciju.
"Sve ove brojeve ne možemo izravno preslikati na ukupnu populaciju, tako da se radi samo o procjeni koja je pogrešna u određenoj mjeri. Ne možemo točno procijeniti kolika je pogreška, budući da ne znamo koliko je uzorak stvarno reprezentativan, no da je pogrešna i 10 postotnih poena, opet je minimalno 40% aktivne populacije preboljelo COVID-19.
Na tih 40% još treba dodati oko 8% cijepljenih (iako tu ima određenog preklapanja), te negdje između 20% i 30% populacije koje su na ovaj ili onaj način prirodno otporni na SARS-CoV-2.
U svakom slučaju iako još uvijek ima značajan broj onih koji se mogu zaraziti, potpuno je sigurno da se ovaj 'treći val' svojom veličinom ne može približiti 'drugom valu', što jasno vidimo i po tome što je porast broja zaraženih puno sporiji no jesenas, a čini se da već i usporava. Kako je velik dio najrizičnijih već zaštićen cijepljenjem, smrtnost će sigurno biti znatno manja. Kada nam konačno dođe toplije vrijeme transmisija će se dodatno usporiti i moći ćemo mirno proglasiti kraj pandemije i vratiti se normalnom životu". piše Gordan Lauc.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati