ČEŠKO-SLOVAČKI odnosi su nakon mirne podjele Čehoslovačke 1992. godine iznimno bliski i obilježeni međusobnim povjerenjem. Vlade se međusobno podupiru i surađuju u obrani, u obje zemlje se može sporazumjeti na oba jezika, a deseci tisuća mladih Slovaka studiraju na češkim sveučilištima, koja su na glasu kao kvalitetnija od slovačkih.

Prvo inozemno putovanje čeških i slovačkih šefova država uvijek vodi u susjednu državu, a barem jednom godišnje održavali su se zajednički sastanci vlada. I u ispitivanjima javnog mnijenja među najpopularnijim zemljama su bile jedna drugoj.

Kraj "izuzetnih" odnosa?

No, otkako je premijer Robert Fico preuzeo vlast u Slovačkoj u listopadu 2023., odnosi su znatno zahladili. Nacionalistička vlada, inspirirana mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i usmjerena prema Rusiji, došla je u sukob s pro-ukrajinskom češkom vladom Petra Fiale. Toliko da je Prag u ožujku 2024. otkazao tradicionalni zajednički sastanak dviju vlada, piše Deutsche Welle.

"Izuzetni odnosi" su na neodređeno vrijeme prekinuti, priopćeno je u češkom glavnom gradu. "Ne smatramo prikladnim da u nadolazećim tjednima ili mjesecima vodimo razgovore s vladom Slovačke Republike", rekao je premijer Fiala pred novinarima. "Ne može se sakriti da postoje znatna neslaganja u važnim vanjskopolitičkim pitanjima."

Fico, koji je naredio prekid vojne pomoći Ukrajini i započeo obnavljanje odnosa s Moskvom, optužio je potom Fialinu vladu za ratno huškanje. "Uviđamo da je češka vlada odlučila ugroziti naše odnose samo zato što je zainteresirana za podršku ratu u Ukrajini, dok slovačka vlada želi otvoreno govoriti o miru", poručio je Fico na društvenim mrežama.

Iako je suradnja na praktičnim projektima nastavljena na nižoj razini, od prisnosti i razumijevanja iz prethodnih godina više nema ni traga. Pogotovo jer se približavanje Slovačke Rusiji nastavlja. Kulminiralo je nedavno sudjelovanjem Fica na moskovskim proslavama 9. svibnja – kao jedinog premijera iz Europske unije.

Sve dublji jaz i među stanovništvima

Unutarnjopolitički razvoj događaja u Slovačkoj, gdje vlada postupa protiv neovisnih javnih medija i kulturnih institucija te otežava borbu protiv političke korupcije, također izaziva negativne reakcije u susjednoj zemlji.

Zahlađenje odnosa sada se već osjeti i kod stanovništva. Prema godišnjoj anketi češkog instituta za istraživanje javnog mnijenja STEM, objavljenoj prije nekoliko dana, Slovačka je pala s tradicionalnog prvog na deseto mjesto na ljestvici popularnosti među Česima.

"Stav češke javnosti prema drugim zemljama i stranim političarima u 2025. godini ostaje uglavnom stabilan, ali aktualno istraživanje bilježi jasan pad popularnosti Slovačke i Sjedinjenih Američkih Država", stoji na web stranici organizacije. "Značajan pad pozitivnih ocjena, nakon trenda opadanja u posljednje dvije godine, najvjerojatnije je povezan s trenutačnom političkom situacijom u zemlji, gdje su se odnosi s Češkom zahladili nakon stupanja na dužnost Ficove vlade u jesen 2023.", objasnila je STEM-ova analitičarka Silvia Petty medijima.

Zahlađenje se dodatno ubrzalo kada je prije godinu dana izrazito prozapadnu i u Češkoj izuzetno popularnu predsjednicu Zuzanu Čaputovu zamijenio Ficov kandidat Peter Pellegrini. "Pellegrinija pozitivno doživljava 38 posto Čehinja i Čeha, što je znatno manje nego kod njegove prethodnice Čaputove, koja je u svojoj posljednjoj godini mandata imala potporu 68 posto Čehinja i Čeha", rekla je Petty.

Svaki peti Slovak uz Rusiju

Velika neslaganja između dviju zemalja postoje i kada je riječ o Ukrajini. Prema anketi instituta CVVM iz travnja 2025., 58 posto Čeha podržava vojnu pomoć Ukrajini. U Slovačkoj je, prema anketi IPSOS-a s početka godine, ta brojka samo 16 posto. Trećina birača Ficove vladajuće stranke Smer i 20 posto svih Slovaka čak priželjkuje pobjedu Rusije nad Ukrajinom. U Češkoj to želi samo sedam posto stanovništva.

Slovački tjednik Týždeň istaknuo je da je češki predsjednik Petr Pavel tijekom vikenda uoči 8. svibnja u Praškom dvorcu primio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, dok je Fico nekoliko dana kasnije odao počast Vladimiru Putinu u Moskvi. Fotografije s Praškog dvorca i iz Kremlja pokazale su karakter dvaju suprotstavljenih svjetova, komentirao je glavni urednik Štefan Hríb.

Slovačka oporba rado viđena u Pragu

Vladini političari u Bratislavi pokušavaju umanjiti važnost distance između Praga i Bratislave. "Osnovna poruka treba biti da, unatoč ponekad različitim stavovima na razini vlada, pa čak i šefova država, naša zajednička osnova još uvijek postoji", rekao je za DW glasnogovornik slovačkog parlamenta i potpredsjednik koalicijske stranke Hlas Richard Raši. On napominje da je prije čeških izbora u listopadu zajednički sastanak vlada nezamisliv, ali: "Vjerujem da ćemo se nakon izbora ponovno vratiti za pregovarački stol."

Dobre odnose s Pragom njeguje slovačka oporba, predvođena strankom Progresivna Slovačka. Njihovi političari primaju se u češkom glavnom gradu u posjet na najvišoj razini, kao što je bio slučaj kod predsjednika stranke Michala Šimečke i bivšeg ministra vanjskih poslova i nekadašnjeg slovačkog veleposlanika u Berlinu Ivana Korčoka.

On je na predsjedničkim izborima prošle godine tijesno izgubio, a krajem prošle godine pridružio se Progresivnoj Slovačkoj. DW-u je prilikom posjeta Pragu rekao: "Želim Česima poručiti: vjerujte mi, u Slovačkoj postoji politička alternativa u obliku oporbe i Progresivne Slovačke. Ona će vratiti Slovačku iz periferije Europe natrag u njezino središte i obnoviti prekrasne češko-slovačke odnose."

Progresivna Slovačka od početka godine vodi u svim anketama i trenutačno bi, zajedno s ostalim oporbenim strankama, imala većinu u parlamentu. U Češkoj, pak, uoči izbora u listopadu vodi pokret ANO praškog oligarha Andreja Babiša. On ne skriva svoju naklonost prema Ficu i Orbanu. Političko otuđenje između dviju zemalja moglo bi se, dakle, nastaviti – ali u suprotnim okolnostima.