ŽENA koja je zatražila azil u Sjedinjenim Državama nakon bijega iz zemlje u kojoj je homoseksualnost protuzakonita tvrdi da ju je sustav deportacije u treće zemlje Trumpove administracije poslao u drugu državu sa sličnim zakonima.

Farah, 21-godišnja lezbijka iz Maroka, ispričala je kako je nakon dugog putovanja do SAD-a i deportacije sada ponovno u Maroku i skriva se od vlastite obitelji koja joj je prijetila smrću.

Njezin slučaj jedan je od rijetkih svjedočanstava osoba deportiranih u treću zemlju unatoč tome što su imale sudski nalog o zaštiti od izručenja, piše AP News.

"Teško je živjeti i raditi u strahu da će me obitelj ponovno pronaći", rekla je za Associated Press. "Ali ne mogu ništa učiniti. Moram raditi." Zatražila je da se koristi samo njezino ime iz straha od progona. AP je imao uvid u njezin nalog za zaštitu, a odvjetnici su potvrdili dijelove njezine priče.

U Maroku je biti gej protuzakonito

Biti gej u Maroku protuzakonito je i kažnjivo s do tri godine zatvora.

Ipak, Farah je iz zemlje pobjegla zbog nasilja vlastite obitelji. Ispričala je da su je članovi njezine obitelji i obitelji njezine partnerice pretukli kada su saznali za njihovu vezu. Izbačena je iz obiteljskog doma te je s partnericom pobjegla u drugi grad. Tvrdi da ju je obitelj ondje pronašla i pokušala ubiti.

Preko prijatelja su ona i njezina partnerica saznale za mogućnost dobivanja viza za Brazil, odakle su namjeravale stići do Sjedinjenih Država, gdje su imale prijatelje. Iz Brazila je tjednima pješačila kroz šest zemalja kako bi stigla do američke granice, gdje su zatražile azil.

"Nađete se u doista groznim situacijama", prisjetila se. "Kad smo stigle do američke granice, činilo se da se sav trud isplatio i da smo ostvarile svoj cilj."

Od pritvora do deportacije

U SAD su stigle početkom 2025. godine. No, umjesto slobode, Farah je provela gotovo godinu dana u pritvoru, prvo u Arizoni, a zatim u Louisiani. "Bilo je jako hladno", rekla je o pritvoru. "A imali smo samo vrlo tanke deke." Dodala je da je medicinska skrb bila neadekvatna.

Azil joj je odbijen, ali je u kolovozu dobila nalog za zaštitu od američkog imigracijskog suca, koji je presudio da ne može biti deportirana u Maroko jer bi joj tamo život bio ugrožen. Njezina partnerica, kojoj su odbijeni i azil i zaštita, deportirana je.

Farah kaže da je bila tri dana do ročišta o puštanju na slobodu kada su joj službenici Imigracijske i carinske službe (ICE) stavili lisičine i ukrcali je na zrakoplov za afričku zemlju koju nikada nije posjetila i u kojoj je homoseksualnost također protuzakonita - Kamerun. Smještena je u pritvorski centar.

"Pitali su me želim li ostati u Kamerunu, a ja sam im rekla da ne mogu ostati i riskirati život na mjestu gdje bih i dalje bila ugrožena", rekla je. Nakon toga prebačena je zrakoplovom u Maroko.

Većina deportiranih imala je zaštitu

Ona je jedna od nekoliko desetaka ljudi za koje je potvrđeno da ih je Trumpova administracija deportirala u treće zemlje unatoč tome što su imali pravnu zaštitu američkih imigracijskih sudaca. Stvaran broj takvih slučajeva nije poznat. Administracija je koristila deportacije u treće zemlje kako bi izvršila pritisak na migrante koji su ilegalno u SAD-u da sami odu, poručujući im da bi mogli završiti "u bilo kojem broju trećih zemalja".

U pritvorskom centru u kamerunskom glavnom gradu Yaoundéu, gdje je Farah bila zadržana, trenutačno se nalazi 15 deportiranih osoba iz različitih afričkih zemalja koje su stigle s dva leta, a nijedna od njih nije iz Kameruna, tvrdi njihov odvjetnik Joseph Awah Fru.

Osam deportiranih osoba s prvog leta u siječnju, uključujući Farah, imalo je sudske naloge o zaštiti, rekla je Alma David, imigracijska odvjetnica iz američke organizacije Novo Legal Group, koja je pomagala deportiranima i potvrdila Farahin slučaj. AP je razgovarao sa ženom iz Gane i ženom iz Konga, koje su obje rekle da su imale naloge o zaštiti, ali su željele ostati anonimne iz straha od odmazde.

Još jednim letom u ponedjeljak stiglo je osam novih osoba. Troje slobodnih novinara koji su za AP izvještavali o deportacijama u Kamerun ondje su bili nakratko pritvoreni. Deportiranje ljudi u treću zemlju iz koje bi mogli biti vraćeni kući zapravo je "pravna rupa", rekla je David.

"Time što su ih deportirali u Kamerun i nisu im dali priliku da se usprotive slanju u zemlju čija se vlada nadala da će ih tiho vratiti upravo tamo gdje im prijeti velika opasnost, SAD nije samo prekršio njihova prava na pravedan postupak, već i vlastite imigracijske zakone, naše obveze prema međunarodnim sporazumima, pa čak i procedure samog Ministarstva domovinske sigurnosti", rekla je David.

Reakcije američkih vlasti

Američko Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS) ranije je potvrdilo da je u siječnju bilo deportacija u Kamerun. "Primjenjujemo zakon kako je napisan. Ako sudac utvrdi da ilegalni stranac nema pravo biti u ovoj zemlji, mi ćemo ga udaljiti. Točka", navelo je ministarstvo, tvrdeći da sporazumi s trećim zemljama "osiguravaju pravedan postupak prema Ustavu SAD-a".

Na pitanje o deportacijama u Kamerun, State Department je u petak za AP rekao da "nema komentara o detaljima naših diplomatskih komunikacija s drugim vladama" i nije odgovorio na daljnja pitanja. Ministarstvo vanjskih poslova Kameruna nije odgovorilo na zahtjev za komentar.

Međunarodna organizacija za migracije (IOM), povezana s UN-om, priopćila je AP-u da je "svjesna udaljavanja migranata iz Sjedinjenih Američkih Država u neke afričke zemlje" i dodala da "radi s ljudima koji se suočavaju s teškim odlukama o povratku u zemlju podrijetla". Navode da je njihova uloga pružanje točnih informacija o mogućnostima i osiguravanje da "svatko tko se odluči vratiti to učini dobrovoljno". Iz IOM-a su rekli da objektom u Yaoundéu upravljaju kamerunske vlasti.

Milijunski dogovori o deportaciji

Kamerun je jedna od najmanje sedam afričkih država koje su prihvatile deportirane državljane trećih zemalja u dogovoru sa SAD-om. Među ostalima su Južni Sudan, Ruanda, Uganda, Esvatini, Gana i Ekvatorijalna Gvineja. Neke od njih su zauzvrat primile milijune dolara, prema dokumentima koje je objavio State Department. Detalji drugih sporazuma, uključujući onaj s Kamerunom, nisu objavljeni.

Trumpova administracija potrošila je najmanje 40 milijuna dolara na deportaciju oko 300 migranata u zemlje koje nisu njihove matične, stoji u izvješću koje je prošli tjedan objavilo demokratsko osoblje Odbora za vanjske poslove Senata. Prema internim dokumentima administracije u koje je AP imao uvid, 47 sporazuma s trećim zemljama nalazi se u različitim fazama pregovora.

Farah u Maroku kaže da joj je bilo teško slušati američke dužnosnike kako ljude poput nje nazivaju prijetnjom. "SAD je izgrađen na imigraciji i radu imigranata, tako da očito nismo svi prijetnja", rekla je. "Ovo što su mi učinili je nepravedno. Normalna deportacija bila bi poštena, ali proći kroz toliko toga i toliko izgubiti, samo da bi te na ovakav način deportirali, to je okrutno."