NAKON što smo pisali o Zagrepčanki koja je sa suprugom došla na Hitnu na Rebro zbog bolova u prsima i čekala satima, Ministarstvo zdravstva nam je odgovorilo da će uskoro rasteretiti Hitnu. To planiraju uvođenjem obveza dežurstva vikendom i praznikom u domovima zdravlja. Međutim, doznali smo da to ne znači apsolutno ništa jer pacijenti neće biti obavezni dolaziti u dom zdravlja, već i dalje mogu slobodno dolaziti na Hitnu, što znači da se Hitna neće rasteretiti iako Ministarstvo tvrdi suprotno.

>> Žena došla na Hitnu na Rebro, čekala je četiri sata da je prime

"Reformskim mjerama u 2019. godini u cilju rasterećenja objedinjenih hitnih bolničkih prijema i osiguranja odgovarajuće skrbi akutnim bolesnicima, sukladno novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, uvodi se obveza dežurstva vikendom i praznikom u djelatnosti obiteljske medicine, pedijatrije i stomatologije pri domovima zdravlja. Pružanjem hitne pomoći na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti omogućit će se i rasterećenje hitnih bolničkih prijema", ističu u Ministarstvu zdravstva.

"Ovaj kaos na Hitnoj će se nastaviti"

Razgovarali smo s doktoricom Ines Balint koja je za Index rekla da ova odluka Ministarstva neće biti obvezujuća za pacijente.

"Ovaj zakon ne uvodi obvezu za pacijenta, već i dalje omogućuje da pacijent neograničeno puta godišnje koristi bolničke resurse. U Zagrebu zadnjih 20 godina postoje dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, no dok god imate otvorena vrata KBC-a, ovaj kaos na Hitnoj će se nastaviti jer je ljudima godinama data mogućnost da koriste neograničeno sve ove nivoe zdravstvene zaštite. Pacijent koji prvo dođe u Dom zdravlja i kad vidi gužvu, radije ode na Hitnu. Velika većina pacijenata zna zloupotrijebiti taj sustav jer zna da će na Hitnoj na jednom mjestu obaviti i laboratorijske pretrage i RTG. Zato se opterećuje Hitni bolnički prijam", objasnila je primarijus Balint.

"Pacijent vikendom ima tri mogućnosti"

Kaže kako vikendom ili bilo kojim radnim danom pacijent ima tri mogućnosti, od 7 do 19 sati može k liječniku obiteljske medicine, a ako je on u suprotnoj smjeni, onda se može otići kod liječnika koji tada radi. U slučaju kad je pacijentu potrebna liječnička pomoć subotom, navodi kako svaku subotu ujutro određeni obiteljski liječnici rade u svojim ambulantama. U slučaju da pacijent, kaže, treba liječnika subotom popodne, tada se ide u dežurnu ambulantu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koja subotom radi do 20 sati te nedjeljom i praznikom od 7 do 20 sati.

"Ako vam pomoć treba primjerice u 22 sata, tada idete na Hitnu. Postoje dvije hitne, jedna regionalna pri Zavodu za hitnu medicinu. Ako je tim tamo, mora vas primiti, ako je na intervenciji, možete pričekati da se vrati. Postavlja se pitanje, funkcioniraju li svi Zavodi za hitnu na takav način, da pacijenta koji pokuca i pregledaju. Prema zakonu bi morali, no prema našim informacijama, nije uvijek tako", ispričala nam je dr. Balint.

U slučaju da nema nikoga na Zavodu za hitnu, kaže, pacijent može otići u bilo koju bolnicu.

"Inače takva praksa ne postoji ni u jednoj zemlji EU-a, već pacijent prvo mora obaviti pregled kod obiteljskog liječnika, potom ide dežurnom liječniku primarne zdravstvene zaštite i noću na Zavod za hitnu. Tek kad se procjeni da se ne može pružiti potrebna pomoć na primarnoj razini, ako pacijentu treba posebna dijagnostika, onda dobije uputnicu za Hitnu. Nedopustiva je današnja praksa kao u Hrvatskoj da pacijent koji, npr. boluje od visokog tlaka, u 23 h dođe u Zavod za hitnu i da mu tamo nitko ne zna spustiti tlak, već da ga se šalje u bolnicu", rekla nam je dr. Balint.

Najveći problem je, tvrdi, nastao reformom Hitne. Pije reforme dok je ona radila kao liječnica na Hitnoj, Hitna je, kaže, imala 2 tima od kojih je jedan bio za teren, a drugi je ostajao u ordinaciji i po potrebi izlazio na teren.

"S obzirom na to da liječnika nema, ovo je skupo i to razumijem, ali zbog te reforme Hitne, nastao nam je kaos kakav sad imamo", kaže dr. Balint.

Slučaj pacijentice koja je oduzela vrijeme hitnom slučaju

Kao primjer stvaranja kaosa na Hitnoj, ispričala nam je slučaj jedne pacijentice.

"Mlada žena u nedjelju popodne je busom došla iz prigradskog naselja u okolici Zagreba na Hitnu KBC-a Zagreb, koji bi trebao rješavati najhitnije slučajeve. Međutim, dežurni liječnik je mora primiti, da bi ona bez pardona rekla da je boli želudac, da je bila kod liječnice koja joj je rekla da se radi o gastritisu. Međutim, pacijentica je smatrala da to nije točno i tražila je ultrazvuk te je na kraju neopravdano ozračena. Nepotrebno joj je vađena krv i ona je uzela tih pola sata nekome tko je zaista bio hitan slučaj", rekla je dr. Balint.

Navodi kako je problem što takve pacijente nitko ne sankcionira.

"Ne znam kako to riješiti, treba li možda uvesti naplatu kod takvih pacijenata pa da se taj novac uplaćuje u fond za skupe lijekove, no oko toga se trebaju dogovoriti ljudi iz struke i politike. Nekorektno je da Ministarstvo zdravstva poručuje da će se taj problem s Hitnom riješiti novim zakonom. Ovaj će se problem riješiti samo kad se prime oni pacijenti koji su prije pregledani u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, osim ako je netko dovezen bez svijesti. Ovaj sustav je doveo do kompletne kadrovske devastacije primarne zdravstvene zaštite, što dovodi do preopterećenosti radom i do liječničke pogreške koja može biti kobna. Ne postoje doneseni standardi i normativi kojima će biti definirano tko koliko radi, s kojom opremom i u koje vrijeme taj kadar radi i nisu donesene stručne smjernice. Da bi pacijent kad oboli znao da će se riješiti po protokolu koji će biti jednak za sve od Vukovara do Dubrovnika, tek kad se to napravi, onda možemo stručno povjeravati kvalitetu stručnog rada svakoga od nas", zaključuje dr. Balint.

"Nigdje nije regulirano gdje pacijent prvo treba ići"

I dr. Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije liječnika obiteljske medicine (KoHOM) Indexu je rekla da i prema novom zakonu pacijent ima pravo odmah ići na Hitnu medicinsku pomoć, Objedinjeni hitni bolnički prijem ili u dežurnu ordinaciju primarne zdravstvene zaštite.

"Nigdje nije regulirano gdje prvo treba ići. Pacijentu su sva vrata otvorena, a u slučaju hitnosti ga svi i trebaju primiti. Pitanje je samo što je hitno, a što akutno (npr. upala grla) i što može čekati pa čak i do prvog radnog dana njegovog izabranog liječnika. Međutim, pacijent misli da mu je sve hitno, a liječnik uglavnom i ne može procijeniti hitnost i težinu bez pregleda pa mora primiti pacijenta i pregledati ga. Statistika kaže da je pravih hitnih pacijenata zapravo samo 30 posto, naravno to su pokazale analize nakon pregleda pacijenata", rekla je dr. Krolo za Index.

Dakle, prema svemu sudeći, pacijenti unatoč novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti po kojem se uvode dežurstva u svim domovima zdravlja, ne moraju prvo ići svom obiteljskom liječniku, već i dalje mogu na Hitnu u bolnicu, čak i ako nisu hitni slučajevi. Tako će se kaos na Hitnoj i dalje nastaviti.

Što vi mislite? Recite nam u anketi!

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.