OSOBE s dijabetesom spadaju u rizičnu skupinu bolesnika, stoga je važno da se cijepe protiv covida-19, rečeno je danas na okruglom stolu.

Na okruglom stolu, koji je upriličen povodom početka cijepljenja kroničnih bolesnika, istaknuto je kako su sva tri odobrena cjepiva jednako učinkovita protiv razvijanja težeg oblika bolesti.

"Osobe sa šećernom bolešću su posebno osjetljiva populacija i ugroženi su toliko što razvijaju težu kliničku sliku, češće završavaju na respiratoru i smrtni ishod je puno češći. Naša preporuka je apsolutno da bi se osobe sa šećernom bolešću, a pogotovo one koje imaju pridružene i ostale bolesti, trebale svakako cijepiti", rekli su predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes i endokrinologiju Vuk Vrhovac i predsjednik Društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a Dario Rahelić. 

Dodali su kako osobe sa šećernom bolešću vrlo često imaju pridružene i arterijsku hipertenziju, odnosno povišen tlak, kardiovaskularne bolesti, u preko 80 posto slučajeva su preuhranjeni ili pretili, a sve su to rizični čimbenici pa tako osobe sa šećernom bolešću imaju barem dvostruko ili trostruko veći rizik za težu kliničku sliku, neovisno o dobi. 

Kaić: Bolja je ikakva zaštita nego nikakva

Vezano za cijepljenje, Rahelić je rekao da alternativa cijepljenju ne postoji te da bi se osobe trebale cijepiti neovisno o dobi, ali prioritetni su oni stariji i koji imaju komorbiditete. Poručio je kako Klinika Vuk Vrhovac kao referentni centar stoji na raspolaganju da i oni aktivno sudjeluju u procjepljivanju populacije. 

Dijabetičarima je savjetovao da budu u kontaktu sa svojim obiteljskim liječnicima koji će imati najbolji uvid u dostupnost cjepiva te će voditi prioritetne liste. 

U Hrvatskoj je registrirano više od 315 tisuća bolesnika sa šećernom bolešću, a procjenjuje se da ih je puno više - 500 tisuća. 

Što se tiče sigurnosti cjepiva za osobe s kroničnim bolestima i dijabetesom, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a Bernard Kaić istaknuo je kako su sva tri cjepiva podjednako reaktogena, izazivaju vrlo slične nuspojave te su podjednako djelotvorna što se tiče sprječavanja teških oblika bolesti. U sprječavanju blažeg oblika bolesti AstraZenecino je nešto slabije, dodao je.

"Ovisi puno i o strategiji cijepljenja. Ako je strategija što prije smanjiti teške oblike i hospitalizacije, onda je svejedno kojim cjepivom se cijepi", naveo je. Dodao je kako je dob glavni rizični faktor za komplikacije covida i smrt, a zatim slijede različite kronične bolesti, uključujući i dijabetes.

Vezano za imunokompromitirane osobe i cjepivo AstraZenece, rekao je da takve osobe mogu primiti to cjepivo pojasnivši da je to adenovirusno cjepivo koje nije mrtvo, ali sadrži nereplicirajući virus pa se ne smatra živim cjepivom, koja su kontraindikacija za imunokompromitirane osobe. 

Terapije koje oslabljuju imunološki odgovor organizma mogu utjecati na učinkovitost sva tri registrirana cjepiva, liječnici su upoznati s time, ali to što će imunološki odgovor biti malo slabiji nije razlog da se osoba ne cijepi jer je bolja ikakva zaštita nego nikakva, poručio je Kaić.

Što se tiče procjene završetka cijepljenja rizičnih skupina, Kaić je naveo kako je u Hrvatskoj preko milijun rizičnih osoba za čije je cijepljenje potrebno dva milijuna doza. "Bojim se da do početka ljeta ne budemo imali toliko", ocijenio je. 

Lucijanić: Trećina umrlih od covida su dijabetičari

Specijalist interne medicine i subspecijalist endokrinologije i dijabetologije, koji je trenutno u Primarnom respiratorno-intenzivističkom centru za liječenje covid-19 bolesnika KB Dubrava, Tomo Lucijanić, istaknuo je kako su primijetili da velik udio osoba s kritičnim oblikom covida ima šećernu bolest, značajno više nego u općoj populaciji, što se podudara i s podacima iz inozemstva.

U Kini je tako prevalencija šećerne bolesti u općoj populaciji oko sedam posto, slično kao i u Hrvatskoj, među pacijentima s teškim oblicima covida taj udio raste na 16 posto. U jedinicama intenzivnog liječenja je preko 20 posto, a među umrlima od covida udio onih koji su imali šećernu bolest iznosi 33 posto, odnosno jedna trećina. Po nekim izvorima iz Italije, taj se udio penje i na preko 50 posto, naveo je Lucijanić. 

Rizik u velikoj mjeri ovisi i o tome kakva je bila regulacija bolesti prije obolijevanja od covida, životnoj dobi, pretilosti i drugim kroničnim bolestima. Što se tiče dijabetesa tipa 1 i 2, prema literaturi, rizik je otprilike jednak, dodao je.

Što se tiče odlučivanja o prioritetnim osobama, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Nataša Ban Toskić istaknula je da se u prvom redu vode službenim smjernicama pa su tako u prvoj skupini stariji od 80, kojih svaka ordinacija ima najmanje 100, a doza je za sada stiglo jako malo pa je i unutar te skupine potrebno izdvojiti one koje imaju više pridruženih bolesti ili im je obiteljska situacija teška. 

Upozorila je kako obiteljski liječnici puno vremena gube na administraciju i logistiku koja prati cijepljenje, istaknuvši da je za šest do sedam pacijenata koje trebaju i nazvati potrebno gotovo dva sata, dok samo cijepljenje prolazi besprijekorno. Ocijenila je kako slijedi intenzivan period cijepljenja te da je potrebno planirati šire uključivanje svih raspoloživih zdravstvenih radnika, pa i ljekarnika i stomatologa. 

Predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Zrinka Mach istaknula je kako se prema njihovoj anketi 52 posto osoba s dijabetesom želi cijepiti. Dodala je kako im se svakodnevno javljaju osobe s brojnim pitanjima pa smatra da je potrebna bolja komunikacija prema javnosti vezano za cijepljenje - kada, gdje i kojim cjepivom, pogotovo jer su neki kronični bolesnici nesigurni te se boje nuspojava.