Foto: Za žene u znanosti

PRIJE desetak dana u Zagrebu je održana dvanaesta po redu dodjela stipendija Nacionalnog programa stipendiranja "Za žene u znanosti".
 
Četiri odabrane mlade i perspektivne stipendistice su Andrea Bistrović (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu), Antonela Blažeković (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Maria Brbić (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu) te Martina Požar (Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu i Sveučilište Sorbonne, Faculté des Sciences u Parizu (bivše Sveučilište Pierre et Marie Curie)).

Nacionalnim programom stipendiranja "Za žene u znanosti", zaključno s godinom 2018., nagrađeno je 46 izvanrednih mladih znanstvenica na pragu stjecanja doktorata iz područja prirodnih znanosti. Vrijednost stipendije je 5.000,00 eura. Osim financijskog stimulansa, stipendija predstavlja i značajno priznanje za dosadašnji te podršku i motiv za budući znanstveni rad mladih nada hrvatske znanosti.

Andrea Bistrović se još kao studentica uključila u istraživački rad

Andrea Bistrović, magistra primijenjene kemije, rođena je 1990. godine u Bensheimu u Njemačkoj. Završila je preddiplomski i diplomski studij primijenjene kemije na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, gdje se kao studentica uključila u znanstveno istraživanje razvoja novih spojeva s potencijalnim antitumorskim djelovanjem. Njezin doprinos istraživačkom radu već je tada rezultirao objavljivanjem dvaju znanstvenih rada, te je dobila Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu u 2011./2012. godini. Naslov njezinog doktorskog rada je Sinteza novih biološki aktivnih halogeniranih hibrida bicikličkih heterocikla i 1,2,3-triazola. Svrha istraživanja doktorskog rada je priprava novih bioloških aktivnih spojeva koji sadrže farmakofore N-heterocikle i 1,2,3-triazol s ciljem pronalaženja predvodnih struktura sa selektivnim i snažnim protutumorskim učinkom. Karcinom je danas jedan od vodećih uzročnika smrti u svijetu s preko 8,8 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. Primjenom molekularne hibridizacije, odnosno povezivanjem dvaju ili više biološki aktivnih heterocikličkih sustava u novu strukturu, priređeni su spojevi sa snažnim i selektivnim djelovanjem na ne-male stanice karcinoma pluća. Do sada je objavila šest znanstvenih radova koji su indeksirani u bazi Current Contents. Sudjelovala je sa sveukupno pet priopćenja na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima te je dobitnica nagrade za najbolji poster na XI. Susretu mladih kemijskih inženjera.

"Oduvijek sam pokazivala interes za prirodne znanosti, a kad je došao trenutak odabira Fakulteta, premišljala sam se između studiranja medicine i farmacije, pa mi se kao najbolji odabir činio studij Primijenjene kemije Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, kojim mogu dobiti širinu za kasniji rad u tim područjima. Još kao studentica na preddiplomskom i diplomskom studiju uključila sam se u istraživački rad pod vodstvom prof. dr. sc. Raić-Malić. Sudjelovanjem u istraživačkom radu otkrila sam ljubav prema istraživanju i stjecanju novog znanja. Područje medicinske kemije je izuzetno interdisciplinarno, a konačni cilj je svojim radom i znanjem pomoći drugima što je dodatna motivacija u radu", kaže Andrea.

Antonela Blažeković, doktorica medicine, rođena je 1990. godine u Hagenu u Njemačkoj. Diplomirala je 2014. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu među 10 % najboljih studenata. Iste godine upisuje poslijediplomski studij Biomedicina i zdravstvo te započinje rad na projektu Hrvatske zaklade za znanost Genetski mehanizmi lizosomalne disfunkcije u Parkinsonovoj bolesti, što je ujedno i naziv njezinog doktorskog rada. Glavni cilj istraživanja jest utvrditi genetske mehanizme koji dovode do lizosomalne disfunkcije u bolesnika oboljelih od idiopatske Parkinsonove bolesti. Uspješna identifikacija tih temeljnih genetskih mehanizama olakšat će ne samo shvaćanje uzroka nakupljanja za Parkinsonovu bolest ključnog proteina alfa sinukleina, već bi mogla biti i temelj razvoja probirnih testova i terapijskih intervencija. Dugoročni potencijal ovog istraživanja ima i dijagnostičku i terapijsku vrijednost. Rezultati ovog rada prezentirani su i na međunarodnoj neuroznanstvenoj konferenciji (SfN) u Washingtonu. Dobitnica je Rektorove nagrade za znanstveni rad Analiza glikomskog profila u uzorcima plazme bolesnika s Parkinsonovom bolešću, dekanove nagrade za najboljeg studenta pete godine te posebne dekanove nagrade za studentski časopis Medicinar, gdje je bila zamjenica glavnog urednika i urednica rubrike Znanost.

"Ne mogu reći da sam oduvijek znala da ću se baviti znanošću. Kao dijete znanost doživljavate kao nešto daleko, intrigantno, nešto čime se bave posebni ljudi. No, oduvijek sam bila znatiželjna, zanimala me priroda i način kako stvari funkcioniraju. Ljubav prema biologiji je najviše do izražaja došla u srednjoj školi i tada sam odlučila upisati studij medicine. Negdje na sredini studija sam se počela baviti znanstvenim radom i za taj rad sam nagrađena rektorovom nagradom. Tada sam se zapravo najviše zainteresirala za područje istraživanja neuroloških oboljenja. Nakon studija sam odmah dobila priliku započeti na istraživanju Parkinsonove bolesti i to zaista zanimljivim naprednim metodama prvenstveno iz područja genomike i mogu reći da nisam požalila što sam se odlučila baviti baš tim područjem znanosti", kaže Antonela.

Maria Brbić: Na FER-u me najviše privuklo područje strojnog učenja

Maria Brbić, magistra inženjerka informacijske i komunikacijske tehnologije, rođena je 1989. godine u Makarskoj. Diplomirala je 2013. godine cum laude na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, a trenutno radi kao znanstveni novak na Institutu Ruđer Bošković na Zavodu za elektroniku. 2015. godine postaje doktorand na matičnome Fakultetu, a svoje istraživanje provodi u okviru EU FP7 projekta Maestra te dvaju znanstveno-istraživačkih projekta Hrvatske zaklade za znanost. Glavni cilj istraživanja u sklopu njezina doktorskog rada obuhvaća razvoj metoda za učenje reprezentacija za podatke iz više heterogenih pogleda te primjena razvijenih metoda u području biologije. Mnogi realni podaci su prikupljeni iz različitih domena i mogu biti opisani s više reprezentacija ili pogleda. Uspjeh algoritma strojnog učenja uvelike ovisi o reprezentaciji podataka. U sklopu ovog istraživanja razvijen je računalni sustav ProTraits za automatsko predviđanje bakterijskih fenotipova iz javno dostupnih tekstova i genomskih podataka. U suradnji s dr. sc. Franom Supekom objavila je dva znanstvena rada u Q1 časopisima, a jedan od tih radova je objavljen u časopisu Nucleic Acids Research (gornjih 5 %) te je za taj rad nagrađena godišnjom nagradom „Branimir Jernej" za najbolji znanstveni rad iz područja biologije, biomedicine ili neuroznanosti. Također, rezultati tog istraživanja prezentirani su 2017. na jednoj od najznačajnijih konferencija iz računalne biologije ISMB/ECCB te najvećoj europskoj konferenciji iz strojnog učenja ECML/PKDD. U suradnji s mentorom dr. sc. Ivicom Koprivom objavila je rad u Q1 časopisu (gornjih 11 %) u kojem su predloženi novi algoritmi učenja reprezentacije podataka iz više pogleda.

"Oduvijek sam voljela učiti i imala želju za znanjem i napredovanjem. Međutim, od svih predmeta matematika mi je ipak bila prvi izbor, a informatiku sam zavoljela u srednjoj školi velikim dijelom i zahvaljujući mojoj profesorici Gordani Tomić. Iz tog razloga odlučila sam studirati na FER-u gdje me najviše privuklo područje strojnog učenja. Nakon završetka sam imala sreću što sam dobila priliku surađivati s dr. sc. Franom Supekom na Institutu Ruđer Bošković, Zavodu za elektroniku. On mi je prenio svoj neizmjerni entuzijazam za istraživanjem i uveo me u područje računalne biologije, te sam shvatila da znanstveni put izvrsno odgovara mom karakteru i da me ovaj posao ispunjava. Svaki dan je nova prilika za napredovanjem te imam priliku učiti i surađivati s drugim znanstvenicima, trenutno s mojim mentorom dr. sc. Ivicom Koprivom. Ipak, najveću radost pričinja to što svojim radom mogu doprinijeti znanstvenoj zajednici i u konačnici društvu", kaže Maria.

Martina Požar, magistra biofizike, rođena je 1989. godine u Splitu. Magistrirala je 2013. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Splitu gdje je trenutno zaposlena kao stručni suradnik u visokom obrazovanju na HRZZ projektu. Godine 2014. upisuje doktorski studij biofizike na matičnome Fakultetu, a 2015. godine doktorsku školu Physique en Ile-de-France na Sveučilištu Sorbonne, Faculté des Sciences (bivše Sveučilište Pierre et Marie Curie) u Parizu, Francuska. Cilj doktorske disertacije pod nazivom Fluktuacije energije i entropije u mješavinama kompleksnih tekućina je rasvijetliti vezu između interakcija, mikro-heterogenosti i distribucija energije i entropije na molekularnoj razini budući da su fizikalni principi koji diktiraju organizaciju u tekućim mješavinama isti kao i kod biomakromolekula, samo je skala različita. Kompleksne tekućine obuhvaćaju širok raspon tekuće tvari, od vode i vodenih mješavina, preko ionskih tekućina, mikro-emulzija i ostale meke materije. Sve one imaju zajedničku odliku, a to je nehomogenost na molekularnoj razini. Tu mikro-heterogenost karakterizira samoorganizacija komponenti u specifične strukture koje prati nejednaka raspodjela energije i entropije. Upravo te kompeticije su važne za biološke sustave jer se veliki dio bioloških procesa događa upravo u vodi i njenim mješavinama. Objavila je osam znanstvenih članaka u časopisima indeksiranim u Current Contents, prisustvovala na četiri međunarodne i jednoj nacionalnoj konferenciji te dvije međunarodne ljetne škole. Dobitnica je nagrade Prirodoslovno-matematičkog fakulteta za najboljeg znanstvenika u suradničkom zvanju 2016. godine, stipendije francuske vlade 2015./16. i 2017./18. te dekanove nagrade 2014. godine.

"Interes za znanost sam pokazivala već od najranijih dana. Prirodne znanosti su me privlačile već u osnovnoj školi, što se očitovalo kroz sudjelovanje na natjecanjima iz kemije i biologije, dok mi je u gimnaziji u fokus došla fizika. Ljepota i versatilnost te znanosti, uz brojne primjene koje su nam poboljšale život, potaknule su me na upis studija fizike na splitskom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Kroz preddiplomski studij sam se upoznala s različitim područjima fizike, da bih na kraju završila na diplomskom studiju Biofizike. Primjena fizikalnih principa i razmišljanja u kontekstu bioloških problema mi se jako svidjela, tako da sam se kroz izradu diplomskog rada upoznala s tekućinama i tekućim mješavinama, te metodama statističke fizike koje primjenjujemo u proučavanju istih. Radeći s grupom na splitskom PMF-u, koju predvode doc. dr. sc. Larisa Zoranić i prof. dr. sc. Franjo Sokolić, bilo je toliko inspirativno da sam se odlučila na daljnji rad u znanosti u okviru doktorata. Ubrzo je tu došla i suradnja s dr. sc. Aurelienom Pererom, iz Laboratorija za teorijsku fiziku kondenzirane materije na Sveučilištu Sorbonne u Parizu, koja je prerasla u dvojni doktorat. Kompleksne tekućine, kao što su voda i njene mješavine, su područje u kojem ima dosta nepoznanica, što ih čini upravo tako uzbudljivim za istraživanje - svaka nova informacija ili zapažanje je kao dodavanje novog komadića slagalice", kaže Martina.