Linić u Washingtonu s Amerikancima o energetskim projektima
Tekst se nastavlja ispod oglasa
POTPREDSJEDNIK hrvatske Vlade Slavko Linić razgovarao je u ponedjeljak u Washingtonu s predstavnicima američke vlade o mogućem sudjelovanju Sjedinjenih Država i američkih tvrtki u hrvatskim energetskim projektima.
Linić, koji je u Washingtonu tijekom vikenda sudjelovao na proljetnim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, u ponedjeljak je razgovarao o jačanju bilateralne američko-hrvatske suradnje s predstavnicima američkog Ministarstva energetike, Američke gospodarske komore i Agencije za razvitak trgovine (USTDA).
Potpredsjednik Linić se sureo s visokim izaslanstvom američkog ministarstva energetike - pomoćnicom ministra Vicky Bailey, pomoćnikom ministra za međunarodnu energetsku suradnju Davidom Pumphreyem i direktorom za Europu i Aziju u ministarstvu Robertom Priceom.
Dvije strane su razmotrile pripremu strateškog dokumenta, odnosno novoga sporazuma o enegetskoj suradnji SAD i Hrvatske, a potom i nastojanje Sjedinjenih Država da sudjeluju u velikim hrvatskim energetskim projektima, kao i u zaštiti okoliša.
"Amerikanci žele da nafta i plin imaju slobodan prolaz i da ima više putova transporta, tako da bilo terorizam, rat ili elementarne nepogode ne mogu zaustaviti energetske tokove jer bi to ugrozilo budućnost i razvoj zemlje", kazao je za Hinu Linić nakon razgovora.
Osim toga, Amerikanci su svjesni nužnosti održivog razvoja te imaju znanje, iskustvo, ali i volju staviti na raspolaganje i novac za zaštitu okoliša, dodao je potpredsjednik Vlade.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Linić je rekao da SAD i Hrvatska mogu naći zajednički interes u izgradnji naftovoda i plinovoda u Hrvatskoj, razvoju INA-inih rafinerija te podizanju novih energetskih kapaciteta, posebice nove plinske termoelektrane.
USTDA već radi na projektu naftovoda od rumunjske Constante na Crnom Moru do Omišlja u Hrvatskoj.
Američka administracija je istodobno spremna ulagati u projekte i izrade studija pa Hrvatska može iskoristiti američko znanje, stručnjake i fondove, rekao je Linić.
Linić je naglasio da u razgovorima s predstavnicima američke vlade i poslovnim ljudima nije naišao ni na kakav znak otpora prema Hrvatskoj nakon što vlada nije do kraja poduprla američku vojnu akciju u Iraku.
"Moram reći u ova tri dana, iako sam sa strahom očekivao, ni sa razine američke diplomacije, niti administracije ni od strane gospodarstvenika niti u institucijama kao što je MMF i Svjetska banka nije o tome bilo nijedne riječi", rekao je Linić.
Hrvatsko izaslanstvo naglasilo je da je Hrvatska veoma zainteresirana uključiti se u obnovu Iraka svojim građevinskim tvrtkama te u obnovu naftne industrije i elektroenergetskog sustava, samostalno ili u suradnji s američkim tvrtkama. "Taj naš prijedlog je dobro prihvaćen", ocijenio je Linić.
SAD i Hrvatska nastoje potaknuti izravnu poslovnu suradnju američkih poslovnih ljudi i hrvatskih gospodarstvenika koju bi podupirala američka administracija i njezine agencije te Hrvatska obrtnička komora i novoformirana vladina Agencija za poticanje ulaganja.
Linić je o izravnoj suradnji poslovnih ljudi razgovarao s direktorom za međunarodni poslovni razvoj Američke gospodarske komore Markom van Fleetom i direktorom za Europu u Agenciji za razvoj trgovine Nedom Cabotom.
Linić je rekao da je u Međunarodnom monetarnom fondu naišao na zadovoljstvo hrvatskim gospodarskim rezultatima u prošloj i početkom ove godine, kao i ponašanjem hrvatske Vlade koja se pridržava ograničenja proračunskih troškova.
"Ja bih rekao da su bili iznenađeni da se Vlada i koalicijske
stranke drže proračuna, stavaka u proračunu i da nema probijanja i groznice trošenja u predizborno vrijeme", rekao je on.
MMF je zadovoljan kako se odvija stand-by aranžman s Hrvatskom i u svibnju će poslati izaslanstvo u Zagreb koje će dogovoriti kvantitativne kriterije za drugu polovicu aranžmana do kraja godine.
Izaslanstvo hrvatske Vlade Svjetskoj banci poručilo će Vlada provesti programe neophodne za dobivanje i drugog djela kredita za strukturalno prilagođavanje (SAL) i naglasilo da Hrvatska očekuje da Svjetska banka više jača privatni sektor.
"Mogli smo zajednički zaključiti da će programi, koje smo zacrtali da bi mogli povući drugu tranšu SAL-a, Vlada ostvariti prije izbora", rekao je Linić.
Linić, koji je u Washingtonu tijekom vikenda sudjelovao na proljetnim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, u ponedjeljak je razgovarao o jačanju bilateralne američko-hrvatske suradnje s predstavnicima američkog Ministarstva energetike, Američke gospodarske komore i Agencije za razvitak trgovine (USTDA).
Potpredsjednik Linić se sureo s visokim izaslanstvom američkog ministarstva energetike - pomoćnicom ministra Vicky Bailey, pomoćnikom ministra za međunarodnu energetsku suradnju Davidom Pumphreyem i direktorom za Europu i Aziju u ministarstvu Robertom Priceom.
Dvije strane su razmotrile pripremu strateškog dokumenta, odnosno novoga sporazuma o enegetskoj suradnji SAD i Hrvatske, a potom i nastojanje Sjedinjenih Država da sudjeluju u velikim hrvatskim energetskim projektima, kao i u zaštiti okoliša.
"Amerikanci žele da nafta i plin imaju slobodan prolaz i da ima više putova transporta, tako da bilo terorizam, rat ili elementarne nepogode ne mogu zaustaviti energetske tokove jer bi to ugrozilo budućnost i razvoj zemlje", kazao je za Hinu Linić nakon razgovora.
Osim toga, Amerikanci su svjesni nužnosti održivog razvoja te imaju znanje, iskustvo, ali i volju staviti na raspolaganje i novac za zaštitu okoliša, dodao je potpredsjednik Vlade.
Linić je rekao da SAD i Hrvatska mogu naći zajednički interes u izgradnji naftovoda i plinovoda u Hrvatskoj, razvoju INA-inih rafinerija te podizanju novih energetskih kapaciteta, posebice nove plinske termoelektrane.
USTDA već radi na projektu naftovoda od rumunjske Constante na Crnom Moru do Omišlja u Hrvatskoj.
Američka administracija je istodobno spremna ulagati u projekte i izrade studija pa Hrvatska može iskoristiti američko znanje, stručnjake i fondove, rekao je Linić.
Linić je naglasio da u razgovorima s predstavnicima američke vlade i poslovnim ljudima nije naišao ni na kakav znak otpora prema Hrvatskoj nakon što vlada nije do kraja poduprla američku vojnu akciju u Iraku.
"Moram reći u ova tri dana, iako sam sa strahom očekivao, ni sa razine američke diplomacije, niti administracije ni od strane gospodarstvenika niti u institucijama kao što je MMF i Svjetska banka nije o tome bilo nijedne riječi", rekao je Linić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hrvatsko izaslanstvo naglasilo je da je Hrvatska veoma zainteresirana uključiti se u obnovu Iraka svojim građevinskim tvrtkama te u obnovu naftne industrije i elektroenergetskog sustava, samostalno ili u suradnji s američkim tvrtkama. "Taj naš prijedlog je dobro prihvaćen", ocijenio je Linić.
SAD i Hrvatska nastoje potaknuti izravnu poslovnu suradnju američkih poslovnih ljudi i hrvatskih gospodarstvenika koju bi podupirala američka administracija i njezine agencije te Hrvatska obrtnička komora i novoformirana vladina Agencija za poticanje ulaganja.
Linić je o izravnoj suradnji poslovnih ljudi razgovarao s direktorom za međunarodni poslovni razvoj Američke gospodarske komore Markom van Fleetom i direktorom za Europu u Agenciji za razvoj trgovine Nedom Cabotom.
Linić je rekao da je u Međunarodnom monetarnom fondu naišao na zadovoljstvo hrvatskim gospodarskim rezultatima u prošloj i početkom ove godine, kao i ponašanjem hrvatske Vlade koja se pridržava ograničenja proračunskih troškova.
"Ja bih rekao da su bili iznenađeni da se Vlada i koalicijske
Tekst se nastavlja ispod oglasa
stranke drže proračuna, stavaka u proračunu i da nema probijanja i groznice trošenja u predizborno vrijeme", rekao je on.
MMF je zadovoljan kako se odvija stand-by aranžman s Hrvatskom i u svibnju će poslati izaslanstvo u Zagreb koje će dogovoriti kvantitativne kriterije za drugu polovicu aranžmana do kraja godine.
Izaslanstvo hrvatske Vlade Svjetskoj banci poručilo će Vlada provesti programe neophodne za dobivanje i drugog djela kredita za strukturalno prilagođavanje (SAL) i naglasilo da Hrvatska očekuje da Svjetska banka više jača privatni sektor.
"Mogli smo zajednički zaključiti da će programi, koje smo zacrtali da bi mogli povući drugu tranšu SAL-a, Vlada ostvariti prije izbora", rekao je Linić.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati