LITVA će zadržavati pošiljke žitarica koje Rusija i Bjelorusija izvoze preko luke Klaipede dok im se ne provjeri podrijetlo, izjavio je za Reuters dužnosnik litavskog ministarstva poljoprivrede, dodavši da bi zbog te uredbe izvoz mogao kasniti mjesecima. Litva testira pošiljke žitarica iz Rusije i Bjelorusije još od rujna, uz obrazloženje da sumnja kako dio njih zapravo dolazi s ukrajinskih teritorija pod ruskom okupacijom.

Od idućeg tjedna pšenica, raž, sjemenke suncokreta i kukuruz koji stižu u baltičku luku Klaipedu iz Rusije i Bjelorusije, s odredištima u drugim zemljama, neće proći carinu dok se ne završi testiranje podrijetla, izjavio je neimenovani litavski dužnosnik za Reuters.

"Testiranje se može protegnuti na dva mjeseca ili dulje", napomenuo je dužnosnik, dodavši da će svaka pošiljka za koju se dokaže lažno deklarirano podrijetlo biti vraćena ili uništena. Litva nema laboratorij u kojem bi se pošiljke mogle testirati, pa je za obavljanje testova u inozemstvu potrebno više vremena.

EU je uvela sankcije na uvoz ruskih žitarica

Sve troškove skladištenja, testiranja, povrata ili uništenja žitarica snosit će izvoznici, dodao je litavski dužnosnik. EU je uvela sankcije na uvoz ruskih žitarica, ali njihov tranzit prema drugim odredištima i dalje je dopušten. Službena Moskva nije komentirala pravni status žitarica iz regija koje međunarodna zajednica priznaje ukrajinskim teritorijem.

Od sredine kolovoza ruske i ukrajinske isporuke pšenice iz luka na Azovskom i Crnom moru gotovo su u potpunosti obustavljene nakon napada na plovila i terminale. U takvim je uvjetima Rusija počela prilagođavati izvozne rute, uz skok isporuka žitarica preko Kaspijskog mora.

Pšenicu namijenjenu izvozu ruski trgovci preusmjerili su uglavnom u baltičke luke, koje su u rujnu obradile 1,2 milijuna tona, odnosno preko 60 posto ukupnog ruskog izvoza žitarica morem. Tvrtke su u tu svrhu prenamijenile terminale koje su dosad upotrebljavale za utovar umjetnih gnojiva i ugljena, prilagodivši ih za utovar žitarica, napominje Reuters.

Rusija se okrenula arktičkoj pomorskoj ruti

Baltičke zemlje pak nastoje obustaviti tranzit ruskih i bjeloruskih žitarica kroz svoje luke. Estonija, Latvija i Litva predložile su u listopadu zabranu na razini Europske unije, a Estonija je već uvela ograničenja.

Rusija se pak po prvi put okrenula arktičkoj pomorskoj ruti za isporuke pšenice na međunarodna tržišta. Tako su krajem listopada trgovačka luka Murmansk i tvrtka za trgovinu žitaricama Demetra Holding objavile da je u tijeku utovar 3400 tona žitarica iz "ključnih poljoprivrednih regija".

Murmansk je smješten u zaljevu Kola u Barentsovu moru i njegova se luka ne zaleđuje, iako se nalazi 200 kilometara sjeverno od sjevernog polarnog kruga. Pripada među najvažnije luke na sjeveru Rusije, matična je luka ribarske flote i ledolomaca, a nalazi se na zapadnom kraju Sjevernoga morskog puta, stoji u Hrvatskoj enciklopediji.

Tko uvozi najviše ruskih žitarica?

Iran je, od početka nove poljoprivredne sezone u srpnju pa do listopada, uvezao najviše ruskih žitarica, ukupno 1,716 milijuna tona, ponajviše ječma i kukuruza, pokazuju podaci savjetodavne tvrtke ProZerno.

Egipat je uvezao 1,35 milijuna tona, a slijedi Azerbajdžan s uvezenih 545 tisuća tona, prema podacima ProZerna. Među pet glavnih uvoznika smjestila se i Nigerija s uvezenih 420.900 tona, prema istim podacima.