PREDSJEDNIK stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović pozvao je vladu da povuče "štetan i sramotan" prijedlog Zakona o Državnom uredu za reviziju jer se njime HNB stavlja u povlašteni položaj u odnosu na druge subjekte revizije.

"Prostor za djelovanje Državne revizije u HNB-u je bitno smanjen i sužen i potpuno je nejasno što bi ona tamo radila kada se kaže da ona ne može analizirati i revidirati ono što je već napravila komercijalna revizija", upozorio je Lovrinović na konferenciji za novinare.

Smatra da bi Državna revizija trebala analizirati financijske izvještaje i materijalno-financijsko poslovanje, organizaciju rada, zakonitost radnih odnosa, javnu nabavu, upravljanje pokretninama i nekretninama, investicijama i plaćama, a ne treba se i ne smije miješati u vođenje monetarne politike.

"Ovim se prijedlogom zakona HNB stavlja u privilegirani položaj. Ako Državna revizija radi profesionalno i standardizirano u svim drugim institucijama, zašto se pravi poseban okvir za reviziju HNB-a, i to u krajnje suženom opsegu, koji je potpuno nejasan?" pitao je Lovrinović.

Ustvrdio je kako je riječ o "igrokazu kojim se građanima žele zamazati oči iluzijom slanja Državne revizije u HNB".

Klijentelizam u Hrvatskoj

Podsjetio je da se svaka institucija kojoj Državna revizija uputi prigovor mora o tome očitovati, dok HNB ne bi imao takvu obavezu jer se samo kaže da se "može očitovati".

Također, takvim se rješenjem degradira Državna revizija jer se prednost i važnost daje komercijalnoj reviziji, a riječ je o jednoj od rijetkih institucija koja funkcionira kako treba.

Lovrinović je ustvrdio kako je prema istraživanju Ekonomskog instituta iz Zagreba HNB proglašen najmanje transparentnom središnjom bankom u Europi, a istodobno ima najveći stupanj autonomije, bez adekvatnog nadzora.

"U 2017. godini HNB je ostvario gubitak u poslovanju od dvije milijarde kuna, u prvom polugodištu 2018. gubitak od 1,8 milijardi kuna, a vjerojatno je isti gubitak u drugom polugodištu, dok se udio HNB-a u vanjskom dugu Hrvatske popeo na oko dvije milijarde eura, što je posebno apsurdno jer HNB raspolaže s oko 17 milijardi kuna deviznih rezervi", kaže Lovrinović.

Upozorio je kako se više od sto rukovodećih funkcija u HNB-u ne bira na javnim ili internim natječajima, nego o njima izravno odlučuje guverner HNB-a, što je jedan od najvećih primjera klijentelizma u Hrvatskoj.