VLADA i sindikati danas su se pomirili i dogovorili da će povećati plaće za pet posto, bez da je itko išta pitao porezne obveznike, tj. one koji za plaće u javnom sektoru osiguravaju novac, no zanimljivo je da će - osim zaista potplaćenih liječnika i ostalog medicinskog osoblja, te učitelja i nastavnika - veće plaće dobiti i zaposleni u državnim službama, tj. razni ionako prekobrojni činovnici po raznim ministarstvima.

>> Pomirili se vlada i sindikati: Dobit će 5 posto povišice, ništa od štrajka

Potrošači poreznog novca dogovorili se da će si povećati plaće

"Vlada je izašla maksimalno sa svoje strane, zahtjevi sindikata su bili puno veći, ovo je maksimum koji smo mogli dati u ovom trenutku. Zadovoljstvo je što smo uspješno završili proces mirenja. Vlada će izdvojiti dodatnih 150 milijuna kuna uštedama u resorima", rekao je ministar Pavić i otkrio da će se poslijepodne sastati s predstavnicima sindikata državnih službi kojima će ponuditi isto što i sindikatima javnih službi.

Da će povećanje plaća dobiti i razni lupači pečata ne čudi, jer se radi o starom triku da se u prvi plan gurnu liječnici, medicinske sestre učitelji i nastavnici, tj. zdravstveni i obrazovni sektor koji obavlja važnu funkciju, pa je i javnost prema povećanju njihovih plaća uglavnom pozitivno naklonjena. Usput se u red za povećanje “prošverca” i prekobrojna administracija koja se u nemalom broju sastoji od raznih beskorisnih likova koji su se u sustav ušuljali preko partijskih, prijateljskih i rodbinskih veza iako za njihovim zapošljavanjem nije postojala nikakva potreba.

Dio zaposlenih u javnom sektoru, javnim i državnim službama doista jest potplaćen, zato što se oni koji zaista rade odriču za one koji ne rade i u korist onih kojima je posao u javnom sektoru prilika za uhljebljivanje.

Radnici u javnom sektoru potplaćeni su zbog previše neradnika

Zbog toga su oni koji rade potplaćeni - primjerice, mnogi mlađi liječnici rade za plaću od 6, 7 ili 8 tisuća kuna, no istovremeno za povećanje njihovih plaća na normalnu razinu nema novca jer iznad njih po uredima sjedi bespotrebna administracija koja također želi plaću svaki mjesec. Svatko pojedinačno nema veliku plaću, ali su svi zajedno preskupi za siromašnu državu kao što je Hrvatska, odnosno njene porezne obveznike.

Primjerice, broj zaposlenih u državnim i javnim službama u prvih šest mjeseci ove godine porastao je za 680.

Prema podacima Ministarstva uprave koji su dobiveni iz Centralnog obračuna plaća, krajem prošle godine na više radnih mjesta radilo je 2130 ljudi, dok je na jednom mjestu radilo 227.166 ljudi, što znači da je ukupno bilo zaposleno 229.296 osoba.

Podaci s kraja lipnja pokazuju da je u javnom sektoru radilo ukupno 229.976 ljudi (od toga 2116 na više radnih mjesta), što je za 680 više nego krajem 2017. godine.

Izvještaj o izvršenju proračuna za prvih šest mjeseci ove godine pokazuje da su troškovi zaposlenih na proračunu porasli za oko 744 milijuna kuna. U prvom polugodištu prošle godine iznosili su oko 12,9 milijardi kuna, a ove godine iznose oko 13,7 milijardi.

Dugove će plaćati djeca i unuci

Broj zaposlenih koji primaju plaću iz proračuna konstantno raste, rastao je i u vrijeme najgore krize, što je rezultiralo snažnim rastom javnog duga. Dok je privatni sektor propadao, kako bi “prava” zaposlenih u javnom sektoru ostala manje-više netaknuta, država je ulazila u minuse, što je dovelo do eksplozije javnog duga koji sada treba vraćati.

Samo od kraja 2011. do 2015. godine javni dug porastao je za gotovo 70 milijardi kuna. Popeo se s 212 milijardi na 280 milijardi kuna, na razinu na kojoj je otprilike i danas.

Ekonomija sada raste, nezaposlenost je rekordno niska, privatni sektor očajnički treba radnike i idealna je prilika za rješavanje viška zaposlenih u javnom sektoru kako bi se mogle povećati plaće onima koji su potrebni i potplaćeni. No politika se kao i svaki put do sada odlučila na povećanje plaća, dodatno uhljebljivanje, a dugove će plaćati buduće generacije.