NORVEŠKA je pristala pridružiti se francuskom proširenom nuklearnom odvraćanju, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon susreta s norveškim premijerom Jonasom Gahrom Støreom u Parizu.

"Dali ste svoj pristanak da se Norveška pridruži onome što smo nazvali prošireno nuklearno odvraćanje", rekao je Macron u Elizejskoj palači.

"To je vrlo važan korak u našem partnerstvu i bit će pokretač vrlo ambiciozne suradnje", dodao je francuski predsjednik.

Macron je rekao da je Norveška "geografski i strateški ključan partner" s kojim Francuska već ima važnu suradnju u zaštiti savezničkog teritorija od vanjskih prijetnji. Prema njegovim riječima, Norveška će zato biti "velika dodatna vrijednost" za francusko prošireno odvraćanje.

Norveški premijer potvrdio je da Oslo želi biti uključen u razgovore o francuskoj nuklearnoj zaštiti, zajedno s partnerima kao što su Poljska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i nordijske zemlje.

"Francuska sada otvara dijalog sa svojim bliskim saveznicima o tome kako njezino nuklearno oružje može doprinijeti europskoj sigurnosti i odvraćanju od vojnih prijetnji", rekao je Støre.

Macronov govor u "katedrali suvereniteta"

Macron je u ožujku ponudio proširenje francuske nuklearne zaštite drugim europskim zemljama. Time je otvorio raspravu koja je u Europi dugo bila politički vrlo osjetljiva, ali je posljednjih mjeseci dobila na važnosti zbog ruskih nuklearnih prijetnji i sve većih dvojbi oko američke predanosti NATO-u.

Francuski predsjednik održao je početkom ožujka govor u pomorskoj bazi Île Longue, gdje je najavio promjenu francuske doktrine i ponudio francusko nuklearno odvraćanje europskim saveznicima. Telegraph piše da je time Pariz prvi put u 65 godina otvorio mogućnost da francusko nuklearno oružje postane dio šire europske sigurnosne arhitekture, po potrebi i neovisno o SAD-u.

"Da bismo bili slobodni, moramo biti opasni. A da bismo bili opasni, moramo biti snažni", rekao je tada Macron u bazi koju je nazvao "katedralom francuskog suvereniteta".

Prednje odvraćanje: Rafalei po europskim bazama

Macronov koncept naziva se "prednje odvraćanje". Prema toj ideji, francuske i britanske nuklearne podmornice nastavile bi održavati stalnu prisutnost na moru, dok bi francuski borbeni avioni Rafale, sposobni nositi taktičko nuklearno oružje, mogli rotirati po savezničkim bazama u Europi i sudjelovati u zajedničkim vježbama.

Cilj takvog pristupa nije izjednačiti europski nuklearni arsenal s ruskim, nego stvoriti stratešku neizvjesnost za Moskvu. Drugim riječima, Rusija bi u slučaju napada na europsku zemlju morala računati s mogućnošću francuskog nuklearnog odgovora, čak i ako bi američka uloga u NATO-u bila oslabljena.

Trumpove dvojbe i Putinove prijetnje

Europa se od Hladnog rata oslanjala na američki nuklearni kišobran, ali predsjednik SAD-a Donald Trump više je puta dovodio u pitanje američke sigurnosne obveze prema saveznicima. Istodobno, ruski predsjednik Vladimir Putin posljednjih je godina prijetio nuklearnim oružjem, a Rusija je rasporedila taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji i ojačala vojnu prisutnost u Kalinjingradu, ruskoj enklavi na Baltiku.

"Shvatili smo da je oslanjanje isključivo na SAD za vlastitu sigurnost bilo glupo", rekao je za Telegraph William Alberque, bivši direktor NATO-ova odjela za neširenje nuklearnog oružja. "Odgovor je izgraditi vlastito odvraćanje."

Tko je za, a tko protiv

Prema Telegraphu, sve više europskih država spremno je sudjelovati u francuskoj inicijativi. Britanija i Francuska prošle su godine potpisale deklaraciju o koordinaciji nuklearnih kapaciteta i operacija, a slični aranžmani sklopljeni su s Poljskom i Njemačkom. Nizozemska, Belgija, Grčka, Švedska i Danska također su spremne pridružiti se okviru koji bi uključivao zajedničke vježbe i moguće primanje francuskih Rafalea na svojim teritorijima.

Španjolska i Italija zasad su odbile sudjelovanje. Češki premijer Andrej Babiš, prema Telegraphu, također je naznačio spremnost na uključivanje, iako je na izborima nastupao s proruskim porukama.

Njemački kancelar Friedrich Merz podržao je raspravu o europskom nuklearnom odvraćanju. Njemačka ne smije razvijati vlastito nuklearno oružje prema obvezama preuzetima u sklopu sporazuma koji je omogućio ponovno ujedinjenje zemlje i prema sporazumu o neširenju nuklearnog oružja. No Merz je poručio da to ne sprečava razgovore o zajedničkim rješenjima s partnerima, osobito s Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom, jedinim europskim nuklearnim silama.

Francuska zadržava pravo odluke

Francuska odluku o uporabi nuklearnog oružja i dalje zadržava isključivo u rukama francuskog predsjednika. To znači da saveznici ne bi dobili kontrolu nad francuskim arsenalom, nego bi sudjelovali u širem okviru odvraćanja, vježbama, planiranju i eventualnom razmještaju francuskih nuklearno sposobnih zrakoplova.

Francuska je jedina europska država koja ima vlastito neovisno taktičko nuklearno oružje u zrakoplovstvu. Britanija raspolaže nuklearnim projektilima Trident na podmornicama, ali nema zračno taktičko nuklearno oružje.

Arsenal: Rafalei, podmornice i hipersonične rakete

Francuski Rafalei opremljeni su projektilima ASMP-A, nadzvučnim raketama zrak-zemlja dometa oko 550 kilometara, koje nose nuklearnu bojevu glavu od 300 kilotona. Francuska uvodi i nadograđenu verziju većeg dometa, oko 1200 kilometara, te razvija hipersoničnu raketu ASN4G, koja bi trebala letjeti brzinama između Mach 7 i Mach 10 i biti kompatibilna s novim Rafaleom F5, čiji se ulazak u službu očekuje između 2030. i 2035. godine.

Francuska je prošle godine naručila 61 novi Rafale u vrijednosti od šest milijardi eura i želi povećati flotu na 286 aviona. Razvija i treću generaciju nuklearnih podmornica s balističkim projektilima, a prva bi trebala biti isporučena 2035. godine.

Brojke: 290 francuskih naspram 5459 ruskih bojevih glava

Francuska raspolaže s oko 290 nuklearnih bojevih glava, a Ujedinjeno Kraljevstvo s oko 225. Rusija, prema podacima koje navodi Telegraph, ima oko 5459 nuklearnih bojevih glava, a SAD oko 5177. Zbog te neravnoteže Macronova strategija ne počiva na brojčanoj jednakosti, nego na neizvjesnosti i sposobnosti da protivnik ne može sa sigurnošću procijeniti kakav bi odgovor uslijedio.

Unutarnja politika: Bardella i pitanje nasljednika

Macronov potez ima i unutarnjopolitičku dimenziju. Francuska bira novog predsjednika u travnju 2027. godine, a Macron se više ne može kandidirati. Telegraph navodi da je favorit Jordan Bardella, štićenik Marine Le Pen iz krajnje desnog Nacionalnog okupljanja, stranke koja je povijesno bila bliska Putinu.

Visoki izvor iz Nacionalnog okupljanja rekao je za Telegraph da se francuski nuklearni kišobran nad Europom ne može ponuditi bez nečega zauzvrat. To otvara pitanje hoće li Macronov nasljednik nastaviti isti smjer, zbog čega francuski predsjednik nastoji što prije učvrstiti novi europski okvir odvraćanja.