OVOTJEDNI posjet francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Washingtonu djeluje kao posljednji veliki diplomatski gala događaj na kojem Europa može uvjeriti američkog predsjednika Joea Bidena da bude blag prema svojim saveznicima u EU i izbjegne trgovinski rat.

Macron će dobiti tretman počasnog gosta i uživati u pompi i ceremoniji prvog pravog državnog posjeta koji je Biden priredio, uz smotru počasne postrojbe i glazbenu pratnju Grammyjem nagrađivanog glazbenika Jona Batistea, piše Politico.

Međutim, Macron ima vrlo jasan popis želja za Bidena. Želi znati može li američki predsjednik ponuditi jeftiniji plin i europski pristup američkoj shemi subvencija za zelene industrije vrijednoj više milijardi dolara. Ako Biden to ne bude mogao ispuniti, transatlantski trgovinski rat bit će više-manje neizbježan, riskirajući natjecanje subvencijama između Europe i Amerike i međusobne carine.

Argument iz europskog tabora je da Amerika mora pokazati veću solidarnost s Europom, koja nosi ekonomski teret rata u Ukrajini. Ne samo da su cijene energije u EU sada porasle daleko iznad onih u SAD-u nego su Europljani nezadovoljni i time što Washington donosi veliki paket subvencija za koji kažu da će samo dodatno odvući ulaganja iz Europe. Velike nacije koje proizvode automobile, poput Francuske i Njemačke, ljutite su što će američki Zakon o suzbijanju inflacije uvesti ono što smatraju potencijalno nezakonitim poticajem ideje "kupuj američko" za električna vozila.

Raste frustracija u EU

U pozadini rastuće frustracije u Europi oko toga da Amerika profitira od rata dok se njezini saveznici muče, Macron je već optužio SAD za agresivan protekcionistički pristup i kaže da američke cijene plina nisu prijateljske. Od svih zemalja EU, Francuska je najglasnija u obrani Europe trgovinskim mjerama i subvencijama za korporativni sektor.

Francuska predsjednička palača Elysée kaže da će se Macron zalagati za više transatlantskog jedinstva u politici ulaganja i posljedicama rata u Ukrajini.

"Biden mora uzeti u obzir ono što će se dogoditi nakon rata. EU snosi najveći teret sankcija, a učinak ovih napora protiv Rusije prilično je jasan. Postoji rizik da će se neravnoteža pogoršati jer EU plaća više cijene energije, a SAD poduzima mjere za poticanje ulaganja u industriju", rekao je jedan francuski dužnosnik za Politico.

Ključni dobitak za Macrona bio bi neka vrsta ustupka, da europski saveznici dobiju ista prava subvencijskim ugovorima prema Zakonu o suzbijanju inflacije kao američke, kanadske i meksičke kompanije. Plin predstavlja teže pitanje jer cijene određuje tržište, ali Macron kaže da predsjednik SAD-a ima niz opcija za snižavanje cijena.

Nije sigurno hoće li Amerikanci - čija ravnodušnost prema europskim nevoljama nije prošla nezapaženo - čuti njegovu poruku.

Povratak u normalu?

Macronov posjet SAD-u umnogome se smatra povratkom u normalu nakon turbulentnih Trumpovih godina i žestoke diplomatske svađe koju je prošle godine izazvao obrambeni pakt AUKUS, kada se Australija povukla iz ugovora o podmornicama s Francuskom, vrijednog više milijardi dolara, te se umjesto toga okrenula američkim podmornicama na nuklearni pogon.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian kritizirao je taj potez kao "ubod nožem u leđa", a u svađi koja je uslijedila Francuska je opozvala svog veleposlanika u SAD-u. Ipak, dvije su nacije od tada popravile odnose i blisko su povezane oko rata u Ukrajini, čineći središnji dio međunarodnog fronta protiv Putinovog rata.

Neće biti osjetne napetosti i neugodnog rukovanja koji su obilježili susret francuskog predsjednika s bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom 2018. godine, tijekom Macronovog prvog državnog posjeta SAD-u. Od tada su se veliki događaji odvijali vrtoglavom brzinom - od globalne pandemije do rata u Ukrajini te ruskog savezništva s Kinom. Potreba da dva povijesna saveznika prodube svoje slaganje rijetko je bila naglašenija.

Ostaje vidjeti hoće li Macron moći nešto ponijeti kući, ali čini se da će sastanak imati filmski aspekt francusko-američkog ponovnog približavanja.

Oko dosta toga dva predsjednika će se složiti

Uoči državnog posjeta francuskog predsjednika John Kirby, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, naglasio je dugu povijest bliskih odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i njihovog najstarijeg saveznika. "Ovo je prilika da se istakne temeljna komponenta pristupa ove administracije vanjskoj politici, a to je kroz savezništvo", rekao je Kirby novinarima.

Očekuje se da će Biden i njegov kolega dosta govoriti o svim stvarima koje ujedinjuju Francusku i SAD: zajedničkoj povijesti (ne samo u Američkom ratu za neovisnost), njihovoj podršci Ukrajini i njihovoj obnovljenoj predanosti NATO-u.

Nakon ceremonije na vojnom groblju u Arlingtonu i privatne večere s Bidenovima u srijedu, francuski će predsjednik biti službeno primljen u Bijeloj kući uz topovske salve i smotru postrojbe u četvrtak. Dvojica čelnika potom će održati bilateralne sastanke, nakon čega će uslijediti zajednička konferencija za novinare i službena večera na kojoj će nastupiti Batiste.

Oko dosta toga dva predsjednika će se složiti.

"Biden je internacionalist, voli Europljane. Bilo je nekih napetosti s Macronom, ali nema velike razlike u njihovim pogledima na mnoge teme. Mislim da će ovo biti uspjeh jer i jedni i drugi to žele i trebaju. Macron i Biden se dobro slažu. Postojao je ružan trenutak oko AUKUS-a, ali Putin ih je spojio", kaže Nicole Bacharan, francusko-američka politologinja.

Plin u centru razgovora

Osim prilagođavanja Zakona o suzbijanju inflacije tako da europski proizvođači imaju koristi od povlastica koje imaju kanadski i meksički, Francuzi također žele da Bidenova administracija izvrši pritisak na kompanije koje prodaju ukapljeni prirodni plin Europi da zadrže prihvatljive cijene i pomognu Europljanima da podnesu najveći teret sankcija. Elysée vjeruje da predsjednik SAD-a ima niz opcija kojima bi mogao sniziti cijene.

Nejasno je, međutim, ima li u SAD-u apetita za popuštanje francuskim zahtjevima. Visoki dužnosnik francuskog ministarstva gospodarstva istaknuo je da Washington vjerojatno neće odustati od subvencija prema Zakonu o suzbijanju inflacije: "Čini se da će to biti teško budući da se o tekstu glasalo u Kongresu", rekao je dužnosnik, ističući kako postoje provedbene mjere koje mogu imati određenu fleksibilnost kako bi se izbjegle štetne posljedice po Europu.

Dok Macron nastavlja svoju šarmersku ofenzivu u Washingtonu, drugi u Francuskoj šalju oštrije poruke svojim američkim kolegama. "Ako SAD ne modificira spomenuti zakon, EU bi trebala upotrijebiti prisilne mjere kako bi osigurala da europske tvrtke imaju koristi kao i američke", rekao je francuski ministar trgovine Olivier Becht novinarima u petak.

"Mislim da će se to pitanje vjerojatno pojaviti u razgovorima. Radujemo se toj raspravi s našim francuskim kolegama. Prije svega želimo shvatiti zabrinutost. Apsolutno smo spremni na taj razgovor i pronaći način da riješimo te probleme", rekao je Kirby iz Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće o Zakonu o suzbijanju inflacije.

Macron kaže da neće stajati po strani

Do ponedjeljka kasno navečer Washington još uvijek nije davao nikakve naznake da bi mogao izmijeniti zakon, prema razgovoru između američke trgovinske predstavnice Katherine Tai i francuskog ministra gospodarstva Brune Le Mairea.

Vrijeme za mirovne pregovore s SAD-om istječe jer bi ključni dijelovi trebali stupiti na snagu u siječnju. Europljani zaoštravaju vlastitu reakciju na Zakon o suzbijanju inflacije, a mnogi pozivaju Europu da hitno progura vlastiti paket subvencija kako bi zaštitila osjetljive industrije.

Sam Macron više puta je rekao da neće stajati po strani i gledati kako Amerikanci i Kinezi provode agresivnu politiku državnih subvencija. Francuska se zalaže da EU uvede vlastiti val subvencija i rezervira ih za europske proizvođače.

Čini se da Washingtonu nimalo ne smeta Bruxelles, koji se protiv vatre bori vatrom. Naprotiv, američka trgovinska predstavnica Tai potaknula je Bruxelles da učini isto i pojača financijsku potporu kako bi Europa postala manje ovisna o stranim dobavljačima.

Francusko-njemački konsenzus

Pojavio se francusko-njemački konsenzus o potrebi odgovora povećanjem subvencija u strateškim industrijskim sektorima, ali još uvijek nije jasno kakav bi mogao biti odgovor EU jer nekoliko njenih članica nije spremno zauzeti više protekcionistički pristup. Pariz je više puta naglasio da bi Europa također trebala razmotriti ponavljanje onoga što je učinio SAD i uvesti mjere koje bi drugačije tretirale europske i strane tvrtke.

Ako Macronova kampanja propadne, Europljani će se suočiti s teškim izborom: krenuti putem protekcionizma i riskirati utrku subvencijama koje si teško mogu priuštiti ili stajati po strani i gledati kako se protekcionistički zidovi dižu diljem svijeta, zaključuje Politico.