FRANCUSKO predsjedništvo dobilo je danas široku potporu za reformu Schengena i postupno usvajanje pakta o migracijama i azilu s puno većim naglaskom na zaštitu vanjskih granica i kontrolu ulazaka na teritorij EU-a, a te reforme mogu ići paralelno s procesom primanja Hrvatske u šengenski prostor, izjavio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Ministar Božinović je danas sudjelovao na neformalnom sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a na kojem su glavne teme bile reforma šengenskog područja i prijedlog pakta o migracijama i azilu.

Što je zatražio Macron?

Jučer navečer, na neformalnoj večeri, ministrima se obratio predsjednik Emmanuel Macron, koji je kao prioritete francuskog predsjedanja definirao iznalaženje europskog odgovora na izazov migracija postupnom primjenom novoga Pakta, a zaštitu vanjskih granica označio kao ključ za povratak Schengenu bez kontrola na unutarnjim granicama.

Zauzeo se za što skoriju uspostavu Šengenskog vijeća, koje bi nadziralo primjenu šengenske pravne stečevine i na političkoj razini usmjeravalo i poticalo države na brže otklanjanje nedostataka utvrđenih u evaluacijama.

Države članice EU-a u prosincu su prošle godine usvojile zaključke kojima su potvrdile da Hrvatska ispunjava sve uvjete za primjenu šengenske pravne stečevine, što otvara put za konačnu odluku o ulasku u prostor bez kontrola na unutarnjim granicama Unije. Odluka o ulasku mogla bi biti donesena za vrijeme francuskog predsjedanja.

Božinović: Hrvatski ulazak u Schengen može ići paralelno s reformama

Na pitanje hoće li Hrvatska trebati čekati završetak reformi šengenskog prostora ili taj proces može ići paralelno, Božinović je odgovorio da će to ići paralelno. “Apsolutno može ići paralelno”, rekao je Božinović, dodajući da se Hrvatska sama za to izborila.

“Prije se govorilo prvo reforma pa onda proširenje Schengena, ali mi smo jasno pokazali da smo u svim tehničkim elementima spremniji od puno država koje su već članice Schengena i sve ono što smo napravili tijekom naših priprema pokazuje da je Hrvatska dobitak za Schengen”, rekao je ministar Božinović.

Istaknuo je da su najvažniji hrvatski argumenti za brzi ulazak u Schengen to što je prošla puno strože evaluacije od onih koje su prolazile sadašnje članice. Božinović je rekao kako očekuje da će Vijeće EU-a uskoro poslati u Europski parlament nacrt odluke o primanju Hrvatske i da tamo očekuje živahnu raspravu i potporu za hrvatsko pridruživanje.

Odluku o primanju neke zemlje u Schengen donose države članice konsenzusom, a prije toga moraju zatražiti mišljenje Europskog parlamenta, koje nije obvezujuće. I francuski prijedlog za uspostavu Šengenskog vijeća dobio je široku potporu država članica.

Sljedećeg mjeseca prvi sastanak Šengenskog vijeća

Šengensko vijeće, koje bi činili ministri unutarnjih poslova svih država članica i pridruženih zemalja, upravljalo bi šengenskim prostorom slično načinu na koji euroskupina upravlja europodručjem. Euroskupinu čine ministri financija zemalja koje dijele zajedničku valutu.

Prvi sastanak Šengenskog vijeća mogao bi se održati već početkom ožujka na prvom službenom sastanku ministara unutarnjih poslova. Na tom bi se Vijeću raspravljalo i odlučivalo o pitanjima koja nadilaze tehničku dimenziju funkcioniranja šengenskog sustava i raznih tehničkih kriterija.

To bi vijeće nadziralo primjenu šengenske pravne stečevine i na političkoj razini usmjeravalo i poticalo države na brže otklanjanje nedostataka utvrđenih u evaluacijama, koje bi provodila Europska komisija.

Kada je riječ o paktu o migracijama i azilu, oko kojeg već godinama nema suglasnosti država članica zbog spornih obvezujućih kvota, Francuska predlaže postupni, etapni proces usvajanja. Prva etapa bila bi dogovor da se svi koji ulaze u EU popišu i provjere.

Francuska ne želi obvezujuće migrantske kvote

Francuska se zauzima da se odustane od obvezujućih migrantskih kvota i predlaže da se državama članicama prepusti izbor između primanja migranata i financijske pomoći za njihovo zbrinjavanje. 

Obvezujuće kvote su predložene kako bi se rasteretilo države članice na vanjskim granicama i tako pokazala solidarnost s državama koje zbog svog zemljopisnog položaja najviše trpe zbog masovnog priljeva migranata. Ali taj prijedlog već godinama nailazi na žestok otpor i glavni je razlog zastoja u reformiranju europske politike azila.

Francuska, koja predsjedava Vijećem EU-a, zauzima se za odmak od spornog koncepta obvezujućih kvota i predlaže da premještanje migranata bude na dobrovoljnoj osnovi, odnosno da migrante primaju samo one zemlje koje to žele, a ostale bi trebale davati financijski doprinos za njihovo zbrinjavanje.

"Države članice moraju imati izbor između primanja migranata i pružanja financijske pomoći"

“Solidarnost mora biti obvezna, a države članice moraju imati izbor između primanja migranata i pružanja financijske pomoći”, izjavio je u četvrtak francuski ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin prije početka neformalnog sastanka ministara unutarnjih poslova država članica u Lilleu.

Francuski prijedlog podržava i Njemačka. Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser zauzela se po pitanju primanja migranata za 'koaliciju voljnih' i podržala pristup francuskog predsjednika Macrona, koji je u srijedu navečer na sastanku s ministrima unutarnjih poslova EU-a rekao da je 12 članica spremno dobrovoljno sudjelovati u tome.