NAKON 7 godina mađarski premijer Viktor Orban stigao je u službeni posjet Hrvatskoj povodom summita Srednjoeuropske inicijative, ali i iskoristio priliku da održi bilateralni sastanak s premijerom Plenkovićem. U intervjuu za Media Servis mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó je istaknuo da su zadovoljni jer je nakon toliko godina došlo do ovakvog sastanka.

"Današnji sastanak je bio jako važan da se razbije led. Svi znaju u čemu je problem, svi znaju da je naš odnos kada su u pitanju trgovina, investicije i manjine dobar, ali ovaj problem s energijom je nadvio sjenu na cjelokupni odnos", kazao je Szijjártó za Media Servis.

Kada su u pitanju odnosi Mađarske i Hrvatske, dijeli isti osjećaj kao i premijer Orban.

"Nesretni smo zbog ove situacije jer naš odnos može donijeti više benefita za obje zemlje, ako tog problema ne bi bilo. Mogli bismo imati brži i učinkovitiji napredak ako bi bilo više zajedničkog razumijevanja".

O LNG terminalu

Osvrnuo se i na suradnju oko isporuke plina s LNG terminala na Krku. Trenutno u im najpovoljniji Rusi, a na upit koja bi im cijena bila prihvatljiva da surađuju s Hrvatskom, rekao je:

"Za nas je pitanje diverzifikacije i cijene. Hrvatska cijena je 20 posto viša kada je usporedimo s ruskom ponudom i to je previše. Nadamo se da ćemo vremenom naći zadovoljavajuće rješenje".

Upitan kako je došlo do odluke da Mađarska povuče blokadu Hrvatskoj na putu u OECD, Szijjártó je rekao da im je u interesu imati dobre odnose sa svim susjedima.

"Shvatili smo da smo jači što imamo bolje odnose sa susjedima. Naš interes je da su i naši susjedi uspješni jer smo time i mi uspješniji. Shvatili smo da je vaša želja za ulaskom u OECD jaka i nama je u interesu vaš ekonomski uspjeh. Zato smo donijeli takvu odluku".

Jesu li bili bijesni?

Mađarska je povukla blokadu, a onda je šef MOL-a Zsolt Hernadi vraćen na Interpolovu crvenu tjeralicu. Na upit jesu li bili bijesni, kako su pisali mađarski mediji, ministar je rekao:

"Smatramo da je to pravni problem i tu se nećemo miješati. Pravosuđe mora napraviti svoj posao bez utjecaja ili miješanja bilo koje vlade".

Dodao je da se slaže s Orbanom da je proces otkupa dionica INA-e od MOL-a stvar između dviju kompanija, a ne država, kao i da bi Hrvatska to trebala učiniti.

"Moramo shvatiti da s MOL-om u našem odnosu nije išlo. Kad se tako nešto dogodi, najbolje se razići. Mi to držimo na korporativnoj razini i smatramo da je tako za sve najbolje".

Što će biti u fokusu SEI-a? 

U Hrvatsku je, kao i premijer Orban, stigao zbog summita Srednjoeuropske inicijative. Uoči današnje plenarne sjednice, ekskluzivno nam je otkrio da će Mađarskoj biti u fokusu JI Europa.

"Naše zemlje razumiju da je integracija ovog dijela kontinenta Europskoj uniji vitalna kada su u pitanju ekonomija i sigurnost. No zapadni dio Europe nema toliko razumijevanja. Zato radije SEI koristimo kao instrument za širenjem EU-a".

Svakako neizbježna tema je migrantska kriza, oko koje Mađarska ima jasan i nepodijeljen stav - oštro se protivi migrantskoj politici Europe.

"Mi to smatramo pitanjem suverenosti. Jedino mi možemo odlučiti kome dozvoljavamo ulazak u zemlju, a kome ne. Želimo zadržati svoje pravo da odlučujemo s kim želimo živjeti, bez utjecaja s drugih strana i tu odluku ne bi smio donositi nitko drugi. Samo mi".

Na sankcije koje je izglasao EU Parlament zbog kršenja europskih vrijednosti, Szijjártó kaže da se radi o običnoj osveti.

"To izvješće je osveta Mađarskoj, jer smo mi dokazali da su osnove europske migrantske politike bazirane na laži. To izvješće je hrpa laži. Nedostatak slobode medija i slobode govora, što je laž. Čak su naveli i porast antisemitizma što je i Federacija židovskih organizacija demantirala u pismu".

O Marakeškom sporazumu

Dok se oštro protive ilegalnim migracijama, objasnio je zašto ne podržavaju tzv. Marakeški sporazum koji se bavi regularnim migracijama. Tvrdi da je bio jedini ministar vanjskih poslova koji je sudjelovao na sva četiri međuvladina sastanka u New Yorku gdje se Globalni kompakt pripremao.

"Globalni kompakt definira migracije kao temeljno ljudsko pravo, što je laž. Potiče daljnje mane migracija. Piše da se trebaju organizirati treninzi za one koji žele napustiti svoje domove, da moramo voditi kampanje zašto su migracije pozitivne, da bi svi migranti trebali biti opskrbljeni sličnim uslugama kroz cijeli migrantski ciklus kao lokalno stanovništvo. Ovo je užasno za europsku perspektivu".

A kada su ga upitali kako bi reagirali da su Mađari primorani na migriranje i da druge zemlje imaju tako striktnu antiimigrantsku politiku, Szijjártó je istaknuo:

"Moramo biti sigurni da svi koji bježe iz svoje zemlje, primjerice zbog rata, trebaju biti tretirani na odgovarajući način u mjestu koje je najbliže njihovoj domovini. Ne prihvaćamo politiku koja pomaže ljudima da prelaze 6-7 mirnih država i narušavaju te granice. Naše osnovno načelo jest - ne donosi problem gdje problema nema i pomozi gdje je potrebno".

Za kraj ekskluzivnog Intervjua tjedna Media servisa je komentirao i Inicijativu triju mora. Mađarska inicijativu podupire, no Szijjártó ima zamjerku.
 
"Smatramo da bi bilo jako važno imati konkretan ishod. Na primjer bilo bi izvrsno ako bi Inicijativa triju mora mogla unaprijediti ili ubrzati razvoj infrastrukture iz smjera sjever-jug".