PREDSJEDNIK Venezuele Nicolás Maduro ponudio je Sjedinjenim Državama pristup golemim zalihama nafte i drugih prirodnih resursa kako bi spriječio sukob s Washingtonom, objavio je danas The New York Times. Razgovori između visokih dužnosnika dvije zemlje trajali su mjesecima, no propali su prošlog tjedna nakon što je američka vlada prekinula diplomatske kontakte s Caracasom.

Prema navodima više osoba upoznatih s pregovorima, Maduro je ponudio američkim kompanijama dominantan udio u sadašnjim i budućim projektima vezanima za naftu i zlatu, privilegirane ugovore i preusmjeravanje izvoza sirove nafte s Kine na Sjedinjene Države. Uz to bi Caracas ograničio energetske i rudarske veze s Kinom, Iranom i Rusijom.

Washington odbio ponudu

Unatoč tim ustupcima, administracija Donalda Trumpa odbila je dogovor, nazvavši Madurovu vladu “narkoterorističkim kartelom”. Istodobno je pojačala vojnu prisutnost u Karibima i nastavila s napadima na brodove za koje tvrdi da prevoze drogu iz Venezuele.

U američkoj vladi postoje podjele oko pristupa Venezueli. Trumpov državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost Marco Rubio predvodi tvrdolinijaški odnos prema Caracasu i smatra Madura “bjeguncem od američke pravde”. Diplomatski kanal koji je vodio posebni izaslanik Richard Grenell zasad je zamrznut.

Maduro pokušava spasiti ekonomiju

Prema informacijama The New York Timesa, Madurovi bliski suradnici nudili su Washingtonu ustupke koji bi uklonili ostatke ekonomskog nacionalizma koji je činio temelj politike Huga Cháveza. Međutim, pregovori su zapeli na pitanju Madurove političke budućnosti, jer Caracas nije pristao razgovarati o njegovom odlasku s vlasti.

Maduro je od preuzimanja dužnosti 2013. brutalno suzbijao prosvjede i održavao vlast unatoč međunarodnoj izolaciji. Prošle godine zadržao je položaj predsjednika nakon izbora koje su neovisni promatrači proglasili namještenima.

Ekonomska utrka s oporbom

Dok je Maduro tražio dogovor s Amerikom, oporbena čelnica María Corina Machado u Washingtonu je predstavila vlastiti plan za gospodarski oporavak Venezuele, tvrdeći da bi američke kompanije u demokratskoj Venezueli mogle ostvariti dobit od 1.7 bilijuna dolara u idućih 15 godina.

“Maduro investitorima ne nudi stabilnost, nego kontrolu - kontrolu održanu terorom”, rekla je Machadoina savjetnica Sary Levy. “Trumpova administracija jasno je pokazala da neće nasjesti na takve ponude.”

Machado je danas dobila Nobelovu nagradu za mir zbog “neumornog rada na promicanju demokratskih prava venezuelanskog naroda”, objavio je Norveški Nobelov odbor.

Američke kompanije već u igri, ali većina nafte ide u Kinu

Venezuela trenutno proizvodi oko milijun barela nafte dnevno, triput manje nego početkom Chávezove ere. Većina izvoza ide u Kinu, osim manjih količina koje američka korporacija Chevron prodaje u SAD-u. Madurova vlada pokušava obnoviti veze s Chevrnom i ConocoPhillipsom te im omogućiti veći udio u naftnim poljima.

Chevron je u srpnju dobio američku dozvolu za nastavak rada u Venezueli, dok je ovog tjedna američko ministarstvo financija izdalo novu licencu koja omogućuje europskom Shellu povratak u zemlju i eksploataciju velikog plinskog polja Dragon.

Rubio je poručio da Washington “neće dopustiti da projekt Dragon donese znatnu korist Madurovu režimu”. Prema pisanju The New York Timesa, Shell će ulagati u socijalne projekte u Venezueli umjesto da plaća izravne naknade vladi.

Sugovornici New York Timesa tvrde da je Maduro pristao na smanjenje ekonomskih veza s Moskvom i Pekingom jer je procijenio da je to cijena izbjegavanja mogućeg američkog vojnog udara. Venezuela je pritom obustavila isporuke nafte Kubi, što je izazvalo ozbiljne nestašice električne energije na otoku.