POČETKOM ovog mjeseca, u sicilijanskom gradu Messini održana je pogrebna povorka u inat karantenskim mjerama u Italiji.

Nije to bila obična povorka. Nekoliko desetaka ljudi hodalo je iza lijesa i odavalo počast 70-godišnjem izdanku jedne od najzloglasnijih mafijaških obitelji. Claudio Fava, predsjednik regionalnog odbora za borbu protiv mafije, opisao je to kao „pravi skandal, uvredu za sve one koji su izgubili najbliže u pandemiji“, prenosi CNN.

Pogrebi su u Italiji zabranjeni od početka ožujka. Dio je to sveobuhvatnim ograničenja usmjerenih na suzbijanje epidemije covida-19 koji je do petka u toj zemlji odnio gotovo 23.000 života. To što je povorka uopće održana govori o moći i nedodirljivosti koju mafija uživa u nekim dijelovima Italije. Viši dužnosnici zaduženi za borbu protiv mafije i istraživači rekli su CNN-u da mafijaški klanovi već iskorištavaju pandemiju koronavirusa, posebice u južnoj Italiji.

Oni se brinu za svakodnevne potrebe u siromašnim četvrtima, nude zajmove poduzećima koja su na rubu bankrota i planiraju prigrabiti dio od milijardi eura namijenjenih za poticaje. Najmoćnija mafijaška grana - 'Ndrangheta iz Kalabrije – kontrolira oko 80 posto europskog tržišta kokaina. Iako je pandemija otežala distribuciju, mafija je ipak iskoristila mjere zatvaranja.

Novinar Roberto Saviano, autor knjige Gomorrah: Italy's other Mafia (Gomora: Druga talijanska mafija), u kojoj piše o obiteljima Camorre u Napulju, rekao je za CNN da „krijumčari koriste manjak nadzora u lukama i aerodromima“.

"Tko uopće sada išta provjerava?“ pita se Saviano.

Ali mafijaške su skupine kudikamo više od švercera kokainom. One su duboko usađene u gospodarstvo. Iako tradicionalne mafijaške aktivnosti poput iznuđivanja trpe tijekom pandemije, postoje neke svježe mogućnosti, smatra Anna Sergi, viša predavačica kriminologije na Sveučilištu u Essexu.

Mafija investira u sve

Franco Gabrielli, šef talijanske policije, rekao je da su mafijaške organizacije već duboko upletene u dijelove gospodarstva koji nisu blokirani restrikcijama zbog covida-19, poput poljoprivredno-prehrambenog lanca, opskrbe lijekovima i medicinskom opremom i cestovnog prijevoza.

"Oni investiraju u pogrebna poduzeća, bolničke praonice. U kemijske čistionice ulagali su oduvijek. U posljednjih 10 godina u portfoliju imaju i dostavne kompanije i benzinske pumpe“, rekao je Gabrielli za CNN.

Financijska moć 'Ndranghete je takva da bi mogla iskoristiti očajničku potrebu za gotovinom s kojom se suočavaju poduzeća koja zasad nisu pod njenom kontrolom.

"Na kraju ove izvanredne situacije, kriminalne organizacije mogle bi zagaditi gospodarstvo te preuzeti kontrolu nad kompanijama u koje se dosad nisu uspjele infiltrirati“, rekao je Gabrielli.

Sergi kaže kako su prethodne krize pokazale da mafija može brzo premještati novac izvan bankarskog sustava i od zajmoprimaca tražiti manje jamstava od banaka. Posuđivanje novca kompanijama u nevoljama i potom postupno preuzimanje kontrole poznata je mafijaška taktika.

Nicola Gratteri, antimafijski istražitelj i ravnatelj ureda javnog tužitelja u Catanzaru, rekao je CNN-u da su posebno ranjiva poduzeća poput restorana i hotela. Posljednja velika recesija iz 2008. godine nudi otrežnjujuću usporedbu. Antimafijske skupine poput SOS Imprese kažu da je ta kriza mafiju pretvorila u najveću talijansku banku.

Mafija kao najjača talijanska banka

Ova organizacija iz Palerma procjenjuje da je mafija 2012. godine imala 65 milijardi eura gotovine i opisala iznuđivanje kao „hitni nacionalni problem“. Istodobno su mnoge talijanske banke imale problema ostati likvidne, pa su posuđivale velike iznose od Središnje europske banke.

Saviano vjeruje da će likvidnost biti „središte svega“ nakon krize oko koronavirusa: „Organizacija će prići kompaniji u krizi i reći kako ne kupuje sve nego samo daje novac za dionice, kako bi postala dio kompanije“.

Krajem prošlog mjeseca pojavila se videosnimka jednog para koji udara na vrata banke u Bariju. „Vi ste sranje, država je sranje. Kako da preživimo?“ vikala je žena. Upravo takve okolnosti iskorištava mafija. Ndrangheta i ostali klanovi ne žive odvojeno od društva u kojem imaju uporište. Oni grade odanost dajući potrepštine siromašnim četvrtima i gotovinu poduzećima koja teško posluju.

Za Gratterija je to metoda za stvaranje odanosti: „Ako država ne pokaže efikasnost, moglo bi se dogoditi da se mafija predstavi kao dobitni model, a možda i na izborima zatraži vraćanje usluge.“
Zora Hauser, istraživačica organiziranog kriminala s Oxforda, kaže da su „ono što vidimo i što ćemo sve više viđati tijekom ekonomske i socijalne krize, mafijaške skupine koje se vraćaju svojim osnovnim poslovima zaštite i upravljanja“.

Salvo Palazzolo, novinar dnevnog lista La Repubblica, dobio je prijetnje nakon što je izvijestio o tome da netko s mafijaškim vezama u siromašnoj ZEN četvrti Palerma na Siciliji dijeli hranu.

Alternativa državi

"U ovom trenutku, mafijaške obitelji Palerma, odnosno Cosa Nostra, vrlo su snažne, posebice u pogledu droge i online kockanja. Prilično su likvidne. Rekao bih da Cosa Nostra pojačava svoju kontrolu kroz socijalnu pomoć obiteljima zatvorenika, a sad se to širi na sve siromašne obitelji. Cosa Nostra se želi pokazati kao alternativa državi“, rekao je Palazzolo za CNN.

U drugoj četvrti Palerma, lokalni mafijaški šef pokušao je organizirati crkveno bogoslužje na Veliki petak u znak prkosa prema karantenskim mjerama, prije nego što je intervenirala policija. Kriminologinja Anna Sergi kaže kako mafija želi biti obožavana i potrebna u društvu. Vlada je svjesna opasnosti. CNN je došao do pisma koje je ministrica unutarnjih poslova Luciana Lamorgese poslala regionalnim čelnicima upozoravajući ih da će kriminalne organizacije pokušati iskoristiti razne oblike potpore kako bi stekle popularnost.

"Organizacija može ovu situaciju unovčiti na razne načine, a najviše zabrinjavaju glasovi“, objasnila je Zora Hauser.

Vlada je osnovala fond za vaučere za hranu vrijedan 400 milijuna eura i dodijelila još 4,3 milijarde eura lokalnim gradonačelnicima. Kao što je još 28. ožujka obećao premijer Giuseppe Conte: „Znamo da mnogi pate, ali država je tu.“

Radi se o zastrašujućem izazovu. Saviano kaže da će tijekom ove krize mafija pokušati angažirati „nove nezaposlene“ kao svoju pješadiju. I do tri milijuna Talijana radi na crno, pokazuju mnoge ankete. Jedna je anketa iz 2017. godine pokazala da četvrtina Talijana u ranim 20-im godinama nema ni posao, ni obrazovanje ni struku.

Mafija će preuzeti zajmove

Vladin je prioritet vratiti Italiju na posao, nastavlja CNN. Zato će u gospodarstvo ubrizgati 750 milijardi eura. Dio investicije poslužit će kao jamstvo za kredite poduzećima, pokrivajući više od tri četvrtine zaduženja velikih kompanija. Ali s obzirom na rasipanje ogromnih iznosa, antimafijaški istražitelji zabrinuti su da će neki od tih zajmova, kao i druge potpore, završiti u poduzećima koja vodi mafija.

Italija također predlaže „koronaobveznice“ širom Europe, odnosno udruživanje zaduženja među
članicama Europske unije. Jedan njemački komentator Christoph Schiltz pozvao je njemačku kancelarku Angelu Merkel da odbaci tu ideju, napisavši za dnevni list Die Welt kako „mafija samo čeka novi novčani tuš iz Bruxellesa“. Talijanski ministar vanjskih poslova Luigi Di Maio rekao je za Schiltzove komentare da su „sramotni i neprihvatljivi“.

"Europski fondovi danas pomažu talijanskom gospodarstvu koje je na koljenima. A to što je talijansko gospodarstvo na koljenima znači da je Italija prepuštena milosti organiziranog kriminala“, rekao je Saviano.

To nije samo problem Italije. Mafijaški pipci proširili su se Europom, pa i šire. 'Ndrangheta ima europsku mrežu za distribuciju droge, često koristeći pizzerije kao paravan. Također je investirala i u nekretnine. Trenutačno zatvorene granice i zatvaranje država guši distribucijsku mrežu droge. Ali kao i koronavirus, mafija ne poštuje granice. „Mafija je vrlo snažna i u Njemačkoj. Tamo manje puca, ali je vrlo snažna“, objasnio je Saviano.

Početkom travnja papa Franjo molio je za „ljude koji u ovo vrijeme pandemije trguju na štetu potrebitih i profitiraju na potrebama drugih, poput mafije, lihvara u drugih“.

"Neka Gospodin dodirne njihova srca i preobrati ih“, rekao je Papa.

Povijest, kao i drugi dokazi, ukazuju da bi mogao biti razočaran.