JEDNODNEVNU konferenciju "Makroekonomske i financijske prognoze za 2003. - Hrvatska" otvorio je danas u Zagrebu Tomislav Gavazzi, direktor tvrtke Infoforum.

Kako je istaknuo Gavazzi, svrha konferencije je da na jednom mjestu ponudi pogled vodećih hrvatskih i inozemnih makroekonomskih i financijskih stručnjaka, a iz područja makroekonomskih prognoza i financijskih očekivanja za Republiku Hrvatsku u 2003. godini.

Konferencija je predviđena u dva dijela. Prijepodnevni dio, nazvan “Makroekonomske prognoze za 2003” imao je za cilj dati uvid u makroekonomska očekivanja iz različitih područja (Vlade Republike Hrvatske, Hrvatske narodne banke, Ministarstva financija, Ekonomskog instituta, poslovnih banaka i korporacija).
 
Vodeći hrvatski makroekonomisti (analitičari Privredne, Zagrebačke i Raiffeisen banke te Ekonomskog instituta) složili su se da će sljedeća godina donijeti rast bruto domaćeg proizvoda od 3,3 do 3,8 posto, što je nešto skromnije od očekivanja ovogodišnjeg rasta koja se kreću od 3,7 do 4,3 posto. Za ovu godinu ne očekuju rast cijena na malo od 2,4 do 2,5 posto, dok će sljedeće godine one, prema prognozama, rasti od 2,7 do 3,5 posto.  Kuna će se u odnosu na euro kretati između 7,39 i 7,6 a u odnosu na dolar od 7,2 do 7,5 kuna.

Glavni ekonomist Zagrebačke banke, Žarko Miljenović, drži da će domaća potražnja i nadalje biti glavni generator rasta, dok će izvoz, zahvaljujući turizmu, zabilježiti rast. U 2003. on očekuje nastavak ulaganja u cestogradnju i građevinski sektor općenito što će donijeti porast investicija od 7 do 8 posto.

Miljenović smatra kako neće doći do bitnih promjena tečaja, te kako je potpisivanje novog stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom nužno kako bi se stabiliziralo monetarno-fiskalno okruženje, odnosno kako se država ne bi neplanirano zaduživala. Negativan signal tržištima kapitala i potencijalnim investitorima, kazao je Miljenović, moglo bi dati u zadnje vrijeme učestala nesuglasnost u pitanju nastavka procesa privatizacije.

Glavni ekonomist Raiffeisenbank Austria, Ante Žigman, u sljedećoj godini očekuje lagano usporavanje rasta potrošnje, uz zadržavanje ovogodišnjeg rasta investicija i lagani rast industrijske proizvodnje što nas u konačnici vodi do manjeg rasta BDP-a u odnosu na ovu godinu. Žigman smatra kako će inozemni dug sljedeće godine rasti sporije budući da će država imati veće privatizacijske prihode. Zaključno je Žigman kazao kako je za razvoj hrvatskog tržišta kapitala nužno da dionička društva prepoznaju mogućnosti prikupljanja kapitala za razvoj putem korporativnih obveznica.

Sandra Švaljek sa Ekonomskog instituta, za razliku od optimističnih prognoza glavnog ekonomista Zagrebačke banke, očekuje da će rast investicija u 2003. godini oslabiti na 3,8 posto, a uvoz će, za razliku od ovogodišnjeg rasta od 6,9, porasti 2,7 posto. Glavnim uzrocima neizvjesnosti Švaljek smatra odnose s Europskom unijom, te proces oporavka globalnog gospodarstva i posebno onog u EU, zatim kretanja cijene nafte, plaće korisnika državnog proračuna i razvoj turističkog sektora.

Direktor Direkcije za istraživanja Hrvatske narodne banke, Evan Kraft, slaže se s Miljenovićem da će glavni čimbenici rasta i dalje biti osobna potrošnja i investicije. Najavio je kako HNB ne namjerava mijenati monetarnu politiku i ne očekuje velike inflacijske pritiske. “Sljedeće godine, uglavnom zbog povećanih prihoda od turizma, očekujemo rast deviznih depozita, sporiji rast kredita i nastavak dobre likvidnosti poduzeća”, kazao je Kraft. Kraft nije iznio očekivane detalje novog aranžmana s MMF-om, ali je pojasnio kako je Hrvatska, prema kriterijima te institucije, još uvijek srednje zadužena zemlja.

Analitičar IntesaBCI iz Milana, Luigi Ruggerone, iznio je očekivanja da će Europska središnja banka na sutrašnjem sastanku kamatne stope sniziti za 50 baznih poena jer problem Eurozoni više ne predstavlja inflacija već usporeni gospodarski rast.

Snižavanje kamatnih sropa posebno će, prema njegovom mišljenju  pozdraviti Njemačka koja je među zemljama EU najpodložnija deflatornim pritiscima. Inače, za sljedeću godinu Ruggerone očekuje rast u Eurozoni od 1,7, u SAD-u od 2,9, dok bi najveći rast trebala zabilježiti istočna Europa i to od 4,1 posto. Svjetski će rast u prosjeku sljedeće godine iznositi 3,0 posto, a u 2004. 3,4 posto.

Konferencija se nastavlja poslijepodnevnim dijelom “Financijske prognoze za  2003.”, u kojem će predavači dati prikaz očekivanja razvoja financijskog sustava u 2003. godini i to sa svih aspekata koji mogu biti od važnosti financijskim stručnjacima.

Na poslijepodnevnom dijelu govornici su: Boris Galić, predsjednik uprave AZ mirovinskog fonda:  “Očekivanja tržišta kapitala i fondovske industrije u 2003. godini “; Igor Noršić, član uprave Euro Invest: “Očekivanja tržišta novca za 2003. godinu”; Luka Matošić, član uprave Uniqa osiguranja: “ Predviđanja tržišta osigranja u 2003. godini” te Lars Jacobson, član uprave Ericsson Nikola Tesla: “Korporativna i makroekonomska financijska očekivanja

Konferencija  "Makroekonomske i financijske prognoze za 2003. - Hrvatska", u organizaciji tvrtke Infoforum, održava se  u prostorijama Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu.