NAKON višemjesečnog lockdowna neke zemlje jugoistočne Azije ostavljaju iza sebe politiku nultog covida i okreću se prema suživotu s virusom, no stručnjaci upozoravaju da je za to možda prerano.

Covid-19 ovog je ljeta zahvatio cijelu regiju, potaknut vrlo zaraznim delta sojem, broj zaraženih se naglo povećavao u srpnju, da bi u većini zemalja dosegnuo vrhunac do kolovoza.

Sada nacionalne vlade Indonezije, Tajlanda i Vijetnama žele oživjeti svoja gospodarstva, osobito vitalnu turističku industriju, ponovnim otvaranjem granica i javnih prostora. No, stručnjaci su zabrinuti da bi niske stope cijepljenja u većem dijelu regije te široka upotreba cjepiva niže učinkovitosti, poput kineskog Sinovaca, mogli dovesti do katastrofe, piše CNN.

Yanzhong Huang, stručnjak za globalno zdravlje pri američkom Vijeću za vanjske odnose, rekao je da bi zdravstveni sustavi u jugoistočnoj Aziji mogli biti preopterećeni ako se mjere ukinu prije nego što se povećaju stope cijepljenja cjepivima visoke učinkovitosti: "Dogodit će se porast broja zaraženih, teški slučajevi preplavit će intenzivnu njegu, nedostajat će kreveta i respiratora... Manjak kapaciteta bit će izazovan."

Turistički djelatnici očajnički žele otvaranje granica

No, za većinu javnosti i mnoge čelnike u regiji čini se da postoje i druge opcije. Cjepiva nedostaje, a u mnogim zemljama jugoistočne Azije u sljedećim mjesecima vjerojatno neće biti masovnog cijepljenja. Kad ljudi gube mogućnosti za rad i zatočeni su u svojim domovima, obitelji gladuju.

Jean Garito, voditelj škole ronjenja na tajlandskom otoku Phuket, rekao je da mala i srednja poduzeća, posebice u turističkom sektoru, očajnički žele ponovno otvaranje granica: "Ako vlade nisu u mogućnosti stvarno nadoknaditi poduzećima njihov gubitak, kratkoročno i dugoročno, onda smo svi osuđeni na propast ako se potpuno ne otvorimo."

Dugotrajni lockdowni

Od lipnja do kolovoza mnoge zemlje jugoistočne Azije uvele su stroga ograničenja u pokušaju suzbijanja novog vala covida-19. Malezija i Indonezija uvele su lockdown u cijeloj zemlji, dok su Tajland i Vijetnam uveli lockdown u regijama visokog rizika. Pod tim ograničenjima milijunima ljudi rečeno je da ostanu kod kuće kad god je to moguće i zabranjeno im je putovanje unutar zemlje; škole su zatvorene, javni prijevoz obustavljen, a okupljanja zabranjena.

Od tada je u cijeloj regiji počeo padati dnevni broj novih slučajeva, iako ih i dalje ima mnogo. Prema podacima Sveučilišta Johns Hopkins, Filipini dnevno prijavljuju gotovo 20.000 slučajeva, a Tajland, Vijetnam i Malezija bilježe oko 15.000 slučajeva svaka 24 sata. Stope zaraze u Indoneziji najviše su opale, pa se sada izvještava o nekoliko tisuća slučajeva dnevno. Vrhunac jedva da je prošao, a stope cijepljenja su na nekim mjestima otužno niske, ali neke nacionalne vlade već su počele s ponovnim otvaranjem.

Jako slaba procijepljenost Tajlanda i Vijetnama

Vijetnam planira ponovno otvoriti otok Phu Quoc stranim turistima od listopada, navodi Reuters. Vlasti su odluku obrazložile gospodarskim pritiskom, a ministar turizma kaže da je pandemija ozbiljno naštetila turističkoj industriji. Dosad je manje od 7 posto populacije potpuno cijepljeno, ni blizu 70 do 90 posto, koliko stručnjaci navode kao uvjet za kolektivni imunitet.

Tajland od listopada planira stranim turistima otvoriti svoj glavni grad Bangkok i druge važne destinacije, također se nadajući da će oživjeti rastuću turističku industriju, koja je 2019. godine činila više od 11 posto nacionalnog BDP-a. Oko 21 posto tajlandskog stanovništva potpuno je cijepljeno.
Indonezija, koja je cijepila više od 16 posto stanovništva, također je ublažila ograničenja, dopuštajući ponovno otvaranje javnih prostora i dopuštajući tvornicama da rade punim kapacitetom. Strani turisti mogli bi se od listopada vratiti u određene dijelove zemlje, uključujući i otok Bali.

Malezija, koja ima jednu od najvećih stopa cijepljenja u regiji, s više od 56 posto potpuno imuniziranog stanovništva, prošlog je tjedna ponovno otvorila Langkawi, skup od 99 otoka i glavno odredište za odmor u zemlji, ali samo za domaće turiste. Nekoliko je malezijskih saveznih država također počelo ublažavati ograničenja za cijepljene osobe, pa se sada dopušta objedovanje u restoranima i putovanja unutar zemlje.

Na neki način brzo ponovno otvaranje regije odražava pristup suživota s covidom u zapadnim zemljama, poput Velike Britanije i dijelova Sjedinjenih Američkih Država, gdje se svakodnevni život u biti nastavio uobičajenim tempom.

Singapur već napustio raniju strategiju

Među zemljama jugoistočne Azije Singapur je otvoreno odstupio od dosadašnje politike nultog covida, ističe Abhishek Rimal, regionalni koordinator za hitne slučajeve pri Međunarodnoj federaciji Crvenog križa. Iako drugi nisu dali takve formalne najave, njihovo ubrzano ponovno otvaranje sugerira da vlade odmjeravaju dugoročnu održivost te strategije.

"Bilo je rasprava među znanstvenicima diljem svijeta o tome što će se dogoditi s covidom nakon otvaranja. Jedan od mogućih scenarija je da će postati endemska bolest. Čini se da će covid postati dio našeg života", rekao je Rimal za CNN.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da će niske stope cijepljenja u dijelovima jugoistočne Azije, uključujući Filipine, Indoneziju i Tajland, učiniti ponovno otvaranje mnogo rizičnijim nego na Zapadu. Mnoge zapadne zemlje cijepile su većinu svoje populacije, a stope se kreću od 65 do 85 posto. Iako se još uvijek bilježe novi slučajevi, odnosno blagi porast broja zaraženih nakon ponovnog otvaranja, broj smrtnih slučajeva i hospitalizacija zbog covida ostao je nizak u ovim zapadnim zemljama, što ukazuje na dobrobiti cjepiva.

U jugoistočnoj Aziji stope pozitivnosti testa također su zabrinjavajuće visoke. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje zemljama da zadrže pozitivnost ispod pet posto najmanje dva tjedna prije ponovnog otvaranja, ali ta je brojka trenutačno 20 do 30 posto u mnogim zemljama jugoistočne Azije, ističe Rimal.

"To jasno ukazuje na to da sadašnje brojke nisu pravi odraz slučajeva covida, zbog nedostatka testiranja i praćenja kontakata. Nedavni porast covida-19 naučio nas je jednoj stvari - ne možemo si dopustiti da spustimo gard", objasnio je Rimal.

WHO im nudi razne kriterije

WHO je postavio i druge kriterije, na primjer, preporučuje nacionalnim vladama da se ponovno otvore samo ako je prijenos pod kontrolom i ako su njihovi zdravstveni sustavi sposobni otkriti, testirati, izolirati i liječiti zaražene. Neke zemlje koje se ponovno otvaraju nisu ispunile ove standarde, što da znači postoji porast covida.

No, mnoge vlade u jugoistočnoj Aziji možda nemaju mnogo izbora. Zalihe cjepiva u regiji i dalje su tanke, pogoršane opetovanim kašnjenjima i globalnom nestašicom. Neke su zemlje sporo dobavljale doze, pa su posljednji val dočekale nespremne, a neke nacije sa srednjim prihodom, poput Tajlanda i Malezije, ne ispunjavaju uvjete za subvencionirane stope iz svjetske inicijative za cjepiva COVAX-a. Čekanje na popuštanje globalne potražnje također nije opcija. Životi i privređivanje ljudi ozbiljno su poremećeni već gotovo dvije godine, s potencijalno strašnim posljedicama ako im se ne dopusti nastavak poslovanja.

"Milijuni ljudi trude se zadovoljiti svoje dnevne potrebe. U Aziji postoji ogromna radna snaga koja ovisi o dnevnim zaradama, a na njih utječe ovaj gospodarski pad", ističe Rimal.

"Znamo da su cjepiva najbolji odgovor, ali nemamo im pristup"

Kako pandemija traje sve duže, a zajednice svakih nekoliko mjeseci ukidaju i ponovno uvode lockdown dok obitelji gladuju, ljudi također doživljavaju pandemijski umor. Osim gospodarskog pritiska, vlade se također suočavaju sa sve većim pritiskom javnosti za ponovnim otvaranjem.

To je velika dilema s kojom se suočavaju znanstvenici, političari i lideri u Aziji, dodao je Rimal: "Znamo da su cjepiva najbolji odgovor, ali nemamo pristup cjepivu, a vidimo da ljudi pate i suočavaju se s gubitkom posla."

Zato humanitarne organizacije poput Crvenog križa pozivaju globalne lidere da osiguraju više doza cjepiva zemljama s niskim prihodima i teško pogođenim zemljama u južnoj i jugoistočnoj Aziji. No, ako se neke zemlje u međuvremenu ipak odluče ponovno otvoriti, postoji samo jedna stvar koju mogu učiniti - ojačati sve ostale aspekte svog odgovora na pandemiju, poput javnozdravstvenih mjera, testiranja i praćenja kontakata.

"Ako to ne učinimo, u danima ili tjednima koji slijede definitivno ćemo vidjeti porast broja slučajeva", rekao je Rimal.

Problem s kineskim cjepivom

Postoji još jedno važno pitanje koje bi moglo otežati prijelaz regije na suživot s covidom, a to su vrste cjepiva u ponudi. Mnoge zemlje u jugoistočnoj Aziji uvelike su se oslanjale na cjepiva kineske proizvodnje, koja općenito imaju nižu učinkovitost od onih zapadnih kompanija. Tajland je kupio više od 40 milijuna doza Sinovaca, dok Filipini i Malezija imaju po oko 20 milijuna. Kambodža je kupila još 16 milijuna doza istog kineskog cjepiva. U međuvremenu je Indonezija kupila 15 milijuna doza cjepiva Sinopharm, dok je Malezija dobila još pet milijuna.

Iako se stručnjaci općenito slažu da je pristup bilo kojem cjepivu bolji nego nijednom, lijekovi kineske proizvodnje imaju nižu razinu učinkovitosti od zapadnih alternativa kao što su cjepiva Pfizer ili Moderna. Brazilska ispitivanja pokazala su da Sinovac ima oko 50 posto učinkovitosti protiv simptomatskog covida-19 i 100 posto učinkovitosti protiv teške bolesti. Prema WHO-u, Sinopharm ima učinkovitost od oko 79 posto za simptomatsku bolest i hospitalizaciju.

Za usporedbu, cjepiva Pfizer i Moderna bila su učinkovita više od 90 posto. Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin ranije je odbacio kritike na račun učinkovitosti kineskih cjepiva kao pristranu klevetu.

Huang iz Vijeća za vanjske odnose kaže da bi pokušaj ponovnog otvaranja, dok je manje od polovice stanovništva cijepljeno, uz korištenje manje učinkovitih cjepiva, mogao uzrokovati poplavu slučajeva koji će preplaviti bolnice, pa čak i dovesti do ponovnog uvođenja ograničenja.

Potpuno drugačija situacija s cijepljenjem u Singapuru

Nisu se sve zemlje u jugoistočnoj Aziji oslanjale na Sinovac ili Sinopharm. Singapur ima jednu od najvećih stopa cijepljenja na svijetu od više od 77 posto potpuno cijepljenih i pretežno koristi Pfizer i Modernu. Druge zemlje počele su se suzdržavati od korištenja cjepiva Sinovac zbog zabrinutosti oko njegove učinkovitosti. U srpnju je Malezija objavila da će prestati koristiti cjepiva kineske proizvodnje nakon što potroši svojih 12 milijuna doza. Tajland je objavio da će svoje zdravstvene radnike dodatno cijepiti Pfizerom čim nabavi doze, unatoč tome što su već potpuno cijepljeni Sinovacom.

No, da bi se taj pomak dogodio, globalna potražnja mora se smanjiti ili bogate zemlje s dovoljnim količinama cjepiva moraju priskočiti u pomoć, što se ne događa dovoljno brzo.

"Vrlo je važno da zemlje s visokim prihodima što je prije moguće pošalju doze u zemlje južne Azije i jugoistočne Azije kako bismo mogli izaći iz pandemije i nastaviti s normalnim životom", rekao je Rimal.

Garito, vlasnik škole ronjenja u Tajlandu, ne može dočekati ponovno otvaranje: "Svi imamo djecu koju treba prehraniti."