MINISTAR financija Zdravko Marić je, predstavljajući u saboru godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna za 2017., kazao kako je vidljivo rasterećenje gospodarstva u smislu poreznih stopa i smanjivanje poreznog opterećenja, povećanje određenih izdvajanja, kako za mirovine i zdravstvo tako i za javne odnosno državne službe.

„Godine 2017. ostvaren je rast BDP-a od 2,9 posto kao što je bio slučaj godinu prije toga, a mogu reći i kao što je slučaj i ove godine. Najveći doprinos dolazi od domaće potražnje, dok je pojedinačno najveći rast zabilježen na izvozu roba i usluga realni rast od nešto preko šest posto”, rekao je Marić.

Rekordna turistička sezona

Napomenuo je kako i dalje postoji poprilično visoka razina uvozne ovisnosti, kako izvoza, tako i općenito domaće potražnje, pa je i uvoz roba i usluga zabilježio rast od osam posto.

Pohvalio je rast i oporavak građevinskih aktivnosti te naglasio kako je 2017. tada bila povijesno najbolja godina i po pitanju turističkih pokazatelja.

"Zabilježen je i pozitivan saldo tekućeg računa platne bilance 3,9 posto BDP”, rekao je Marić.

U 2017. godini, ističe, imamo suficite, kako na platnoj bilanci tako i u proračunu.

"Prihodi su u 2017. ostvareni u iznosu 122,7 milijardi. Porezni prihodi su u 2017. izvršeni u iznosu 75,2 milijarde kuna, čime je zabilježeno međugodišnje povećanje od pet posto i također tih 0,2 posto u odnosu na prvotni plan”, navodio je ministar Marić koji je u izlaganju posebno apostrofirao učinke porezne reforme.

U porezu na dobit, kazao je, smanjena je stopa sd 20 na 18, a za male i srednje koji imaju promet do 3 milijuna kuna godišnje na 12 posto, što, rekao je, znači da 85 posto obveznika poreza na dobit plaća porez po stopi od 12 posto.

PDV i dalje najizdašniji prihod

„PDV je i dalje najizdašniji prihod. On je izvršen u iznosu od 47,6 milijardi kuna, što je također povećanje u odnosu na prethodnu godinu”, rekao je Marić.

Prihodi od posebnih poreza i trošarina, navodio je, iznose 15,1 milijardu kuna, što je također porast od 2,6 na međugodišnjoj razini.

„Što se tiče prihoda od pomoći, oni su ostvareni u iznosu od 8,5 milijardi kuna, a najveći dio tih pomoći se odnosi na europske fondove. Europski fondovi prošle godine negdje su na razini oko 7,5 milijardi kuna. Ostatak u ovoj 2017. godini odnosi se i na neke kompenzacijske mjere koje, kada su davane prema državnim bolnicama, u smislu transfera prema sustavu zdravstva su između ostaloga knjiženi na prihodima od pomoći”, navodio je Marić.

Rashodi su 125 milijardi kuna

Što se tiče rashodne strane, ukupni rashodi izvršeni su, rekao je, u iznosu od 125 milijardi kuna, što je 98,6 posto planiranog proračuna.

Na ukupne rashode, podsjetio je, djelovale su i kompenzacijske mjere za jedinice lokalne područne samouprave.

"Financijski rashodi državnog proračuna izvršeni su u iznosu 9,7 milijardi kuna što je ispod plana. Naravno da je proračun taj koji gro ukupnih rashoda ili financijskih rashoda plaća, ali 2017., kada se zbroji 2016. i 2017., imamo smanjivanje od preko dvije milijarde kuna ukupnih troškova kamata, dakle ne malo smanjivanje”, rekao je ministar financija.

Podsjetio je pri tome kako je u jednoj godini, 2015., plaćeno gotovo 12 milijardi kuna kamata, što je te godine bio gotovo kompletni proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja.

"2017. godine suficit proračuna opće države je 3,2 milijarde kuna ili 0,9 posto BDP-a. Javni dug na kraju godine završio je na razini 77,5 posto BDP-a što je dodatno smanjivanje u odnosu na godinu prethodnu za nešto preko tri postotna boda BDP-a”, naglasio je Marić.

Sabor u ponedjeljak objedinjeno raspravlja i o izvještaju o primjeni fiskalnih pravila za 2017. te o izvješću o obavljenoj reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za istu godinu koje podnosi Državni ured za reviziju.

Oporba: Novca ima, povećajte plaće

"I ovo izvješće pokazuje da novca u proračunu ima, sada je idealno vrijeme da se povećaju plaće za zdravstvene djelatnike, učitelje, profesore, socijalne radnike. To je najbolji način da preokrenemo trendove u drugom smjeru”, poručio je Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku).

Maras bi digao plaće javnim službenicima preko 3 posto

S tim se slaže i SDP-ov Gordan Maras.

"Evidentno je da u našem proračunu, nakon što se nekoliko godina za redom ostvaruju stope gospodarskog rasta, postoji prostor da se iziđe u susret učiteljima, zdravstvenim djelatnicima, javnim službama više od onoga što ste im ponudili, a to je tri postotno povećanje. Dajte ljudima koji su godinama zanemarivani, a rade najodgovornije poslove, veću plaću kroz proračun”, poručio je SDP-ov Gordan Maras.

Ministar Marić je podsjećao kako je 2017. prvi put od 2009. korigirana osnovica u tri navrata po dva posto, a sve skupa šest posto. "Za iduću godinu ponuđeno je 3 posto povećanje osnovice. Kad razgovaramo s predstavnicima sindikata zaposlenih u državnim i javnim službama, dolazimo otvoreno, jasno i transparentno i nikad na stol ne stavljamo nešto što je nerealno i van fiskalnih mogućnosti”, odgovorio je Marić.

Nezavisni Tomislav Žagar ustvrdio je kako su za pozdraviti poruke resornog ministra Marića i premijera Andreja Plenkovića o kontroli deficita.

"Međutim ne može se dogoditi da ono što treba biti pokretač bude na kraju glavni cilj. Održavanje deficita bi trebalo biti u funkciji ostvarivanja svih javnih politika, a ne obrnuto, da nam jedini cilj bude držanje deficita pod kontrolom. A što je s drugim javnim politikama, zdravstvom, školstvom, svim onim što će ta stabilnost deficita ili stabilnost javnih financija omogućiti”, pitao je Žagar.

Ministar Marić složio se da javne financije nikako ne smiju biti „izdvojeni otok”. "One moraju na određeni način i izravno i neizravno biti u funkciji gospodarskog rasta, a o tom rastu one dobrim dijelom i ovise. To je glavni izazov u vođenju javnih financija i fiskalne politike da se nemali broj puta i nepomirljivi ciljevi moraju izbalansirati”, rekao je Marić.

Nitko, kazao je, ne bi bio sretniji od njega da se mogu dati veće plaće u državnim i javnim službama, podmiriti sve obveze u zdravstvu i staviti ga na održivu putanju, podići mirovine, no i dodao je kako sve to treba balansirati u smislu ograničenja.