VLADA, koja se na rebalans proračuna odlučila suočena s velikim padom prihoda zbog krize izazvane koronavirusom, predlaže da se proračunski prihodi smanje za oko 23 milijarde kuna i iznose 122 milijarde, a da ukupni rashodi ostanu na prvotno planiranih 147,3 milijardi kuna.

Originalni je proračun za ovu godinu bio uravnotežen, no rebalansom se predviđa manjak u iznosu od 25,3 milijarde kuna, ili sedam posto BDP-a. 

>> U dva mjeseca u Hrvatskoj bez posla ostalo gotovo 40 tisuća ljudi

Do pada prihoda došlo je zbog gospodarskih mjera poduzetih u borbi protiv koronavirusa, odgode odnosno djelomičnog ili potpunog oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak, dobit i doprinose poduzetnika pogođenih koronavirusom, kao i pada gospodarske aktivnosti.

Ministar financija Zdravko Marić potvrđuje spomenut pad prihoda, ali i ističe da je najznačajnija poruka rebalansa zadržavanje rashoda na 147,3 milijarde kuna, unatoč pritiscima da se povećaju za sedam milijardi kuna

"Došli smo do toga da je za ovu godinu predviđen pad gospodarske aktivnosti, odnosno BDP-a, od 9,4 posto", rekao je u saboru ministar Zdravko Marić, podsjetivši zastupnike da se kod predstavljanja ovogodišnjeg proračuna govorilo o rastu od 2,5 posto.

Izvijestio je kako su sve sastavnice bruto domaćeg proizvoda, izuzev državne potrošnje, s negativnim znakom, krenuvši od osobne potrošnje (predviđa joj se pad od sedam posto) do investicija (pad oko devet posto) pada izvoza roba i usluga od oko 30 posto.

"U našim projekcijama predvidjeli smo pad broja noćenja stranih turista za oko 70 posto", rekao je ministar, napominjući kako projekcije predviđaju i pad uvoza roba i usluga.

Što se tiče procjena inflacije, odnosno indeksa potrošačkih cijena, za ovu smo godinu u projekcije stavili negativan predznak, dakle blaga deflacija od 0,3 posto, istaknuo je ministar.

Kad je riječ o zaposlenosti, Marić navodi da je predviđen njen pad od oko 3,3 posto, odnosno rast stope nezaposlenosti na 9,5 posto.