Marić: Teško da će se danas isplatiti plaće radnicima Uljanika

Marić: Teško da će se danas isplatiti plaće radnicima Uljanika
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

MINISTAR financija Zdravko Marić je izjavio kako je teško da će se danas isplatiti plaće radnicima Uljanika, a ocijenio je i kako je još prerano govoriti hoće li ove godine proračun zbog troška državnih jamstava brodogradilištima završiti u suficitu ili deficitu.

Na upit novinara što s plaćama radnicima u brodogradilištima Uljanik i 3. maj, Marić je rekao da nema informacije o plaćama.

„Prema svim informacijama kojima raspolažemo, mislim da se to teško bude dogodilo danas. Jer, gledano ukupnu financijsku sliku cijele grupacije, sigurno da je to izazov”, rekao je Marić na marginama konferencije Dan hrvatskih financijskih institucija.

Dodaje da je sada njihov fokus na aktiviranim jamstvima po pitanju neizgrađenih brodova i određenih kreditnih aranžmana, onih koji su već dospjeli i koje očekuju sukladno ugovorima, a koja će morati biti isplaćena iz državnog proračuna.

Ponovio je da se do kraja godine radi o iznosu jamstava od oko 2,5 milijarde kuna, što je, smatra, po svemu sudeći minimalni iznos.

Plan restrukturiranja stigao u Ministarstvo, ali ga ministar još nije vidio

Marić je potvrdio da je plan restrukturiranja Uprave Uljanika d.d. stigao i u Ministarstvo financija, no da ga on osobno još nije vidio te da će ga dobiti na uvid njegove kolege i stručne službe.

„Mi smo još i prije rekli da moramo uložiti napore da u najkraćem roku damo svoje mišljenje i sud”, izjavio je, dodavši da u ovom trenutku ne bi htio ništa prejudicirati.

No, dodao je da se čini, sudeći po prvoj reakciji iz resornog ministarstva (Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta), da neka pitanja koja su postavili Europska komisija i vlada nisu adresirana.

Na upit novinara je li prekasno za brodogradilišta, s obzirom na činjenicu da je danas već 60 dana od blokade računa 3. maj, Marić se složio da su neke stvari "kasno anticipirane".

Tek treba napraviti izračun

Na upit mogu li jamstva koja stižu na naplatu odvesti proračun na kraju u deficit, Marić je pojasnio da jamstva treba gledati s dva aspekta – likvidnosnog, odnosno obvezu da ih se plati, i obračunskog.

„Sigurno je da će i Eurostat i Državni zavod za statistiku i svi oni koji su zaduženi za službenu statistiku javnih financija RH reći nešto na tu temu”, kazao je ministar financija.

Dodao je da je u ovom trenutku još prerano reći hoće li proračun završiti u višku do kraj godine ili će zbog tog jednokratnog troška naplate državnih jamstava Uljaniku biti u deficitu.

Najavio je da će na sjednici vlade 8. ili 9. studenoga predstaviti, uz drugo čitanje izmjena poreznih zakona i prijedloga proračuna za 2019., i rebalans proračuna za ovu godinu.

„To je, kao i prošle godine, trebao biti tehnički rebalans, koji bi utvrdio da smo imali višak prihoda u odnosu na ono što smo planirali te da se taj višak prihoda ne troši, odnosno da nećemo probijati limite, da ćemo napraviti kvalitetu preraspodjelu rashodnih stavki. Ali, naravno, sada moramo staviti i okolnosti Uljanika. Kada sve to skupa zbrojimo i oduzmemo, u ovom trenutku još je prerano reći da li ćemo ipak i ove godine, na tragu 2017., završiti sa suficitom”, istaknuo je Marić.

Višak proračunskih prihoda ne ide u potrošnju

Na upit koliko je nakon devet mjeseci proračun u suficitu, Marić je izjavio da mu još nije poznata konkretna brojka o proračunskom suficitu, no nastavljeni su pozitivni trendovi nakon polugodišnjeg suficita opće države od 1,8 milijardi kuna.

„S tim u svezi, ove godine, ako izvadimo Uljanik, neće ponovno doći do bilo kakvog probijanja limita na rashodnoj strani proračuna, što mislim da je sjajna stvar i da smo mi kao vlada i svi proračunski korisnici pokazali odgovornost prema trošenju javnih novaca”, ustvrdio je Marić.

Kako dodaje, višak prihoda iznad plana ne ide u potrošnju nego u smanjivanje javnog duga, odnosno smanjivanje poreznog tereta.

Osvrnuvši se na proračunski deficit iduće godine, koji je planiran smjernicama ekonomske i fiskalne politike u visini od 0,4 posto BDP-a, Marić je podsjetio da je Hrvatska izašla iz Procedure prekomjernog deficita, a Europska komisija i parlament odlučili su tako „jer smo krenuli jako dobro u smjeru stabiliziranja javnih financija”.

Dodao je da je Hrvatska po svim makroekonomskim pokazateljima u okvirima onih određenih odredbama EU Pakta o stabilnosti i rastu.

Uljanik potopio predviđanja

Ministar je podsjetio i da je 2016. ciljana razina deficita opće države bila 2,6 posto, a ostvarena je u visini od 0,9 posto BDP-a. U 2017. planiran je deficit od 0,8 posto BDP-a, a ostvaren je suficit od 0,9 posto.

„Za ovu godinu ciljana razina (deficita opće države) je 0,5 posto BDP-a. Bez Uljanika, mogao bih sa stopostotnom sigurnošću reći da će biti puno, puno bolje, a sad s Uljanikom mogu reći da će biti bolje, ali koliko bolje, to u ovom trenutku još uvijek ne mogu reći. To isto vrijedi i za iduću godinu”, istaknuo je Marić, dodavši da je to rezultat odgovornog planiranja proračuna ove vlade.

Navevši kako ga se često kritizira, ponajviše u saboru, da neambiciozno planira, kazao je da bi i on volio da Hrvatska ima u ovom trenutku stope gospodarskog rata od 5 i više posto.

„Ali one u ovom trenutku, za iduću godinu nisu realne. Zato i idemo s projekcijom gospodarskog rasta od 2,9 posto”, zaključio je Marić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara