MINISTAR financija Zdravko Marić u Dnevniku HTV-a govorio je o gospodarskoj krizi i projekcijama vlade za ovu godinu.

"Ovi podaci su, ona navala hrane je imala refleksije u rastu, sve ostalo je naredno u padu. Nakon relaksacije imamo podatke za prva tri dana ovog tjedna. Kad usporedimo ta tri dana s prva tri dana prošlog tjedna, vidimo porast fiskaliziranih računa za 22 posto. Međutim, kad usporedimo iste datume prošle godine, i dalje imamo pad od 16 posto. Ali kad uzmemo u obzir da je travanj do ove relaksacije bio u padu 40 posto, efekt mjera je vidljiv u podacima", rekao je Marić. 

Pad BDP-a može biti i veći, ovo je projekcija ako se virus ne vrati najesen

Na pitanje o procjeni vlade o padu BDP-a od 9,4 posto, što će biti najveći pad gospodarstva još od ratnih godina, te o tome da neki procjenjuju kako bi pad mogao biti još veći, Marić je rekao da je procjena realna i blago konzervativna. 

"To je bazni scenarij koji uzima elemente kojima u ovom trenutku raspolažemo, ali u isto vrijeme nitko ne može predvidjeti dubinu krize. Na tu projekciju smo naveli pozitivne rizike da izvršenje bude i bolje, ali i negativne. Ako se cijela situaciji produbi, da ima dodatne efekte na turizam i na druge segmente gospodarstva, onda naravno možemo govoriti i o višem padu, ali isto tako i obrnuto", rekao je Marić.

Potvrdio je da je projekcija rađena pod pretpostavkom da se virus neće vratiti najesen. 

"Nitko ne može predvidjeti da će se virus nekog datuma vratiti. Vezano uz turističku sezonu, nije to jedina gospodarska grana u Republici Hrvatskoj. Mi smo u ovu projekciju ukalkulirali pad broja noćenja stranih državljana od 70 posto, to je nekakva pretpostavka i također smanjivanje prosječne potrošnje turista. To smo stavili kao baznu projekciju", kazao je Marić.

Na pitanje kako će se nadomjestiti očekivani deficit proračuna od čak 25 milijardi kuna, Marić je rekao: "Nažalost da. Prvi dio će biti kroz mjere ušteda koje smo kao vlada već učinili od 2,1 milijardu kuna. Radimo već i sada na novom valu ušteda, sigurno da ćemo pripremati rebalans proračuna. Radit ćemo sve da ono što nije nužno, a da ne da dodatni negativan doprinos gospodarstvu, ali u isto vrijeme ta racionalizacija neće biti dovoljna, bit će potrebno posegnuti za zaduživanjem. Danas smo mi i izdali trezorski zapis, njegovo je doduše refinanciranje postojećih obveza koje dospijevaju, u iznosu od milijardu i 35 milijuna eura, odnosno oko 7 milijardi 700 milijuna kuna po kamati 0,6."

Javni dug će po svemu sudeći narasti na 80 posto BDP-a.

U Hrvatskoj neće biti brzog povratka iz krize

"Evo, da nije korone, naša procjena za ovu godinu koja bi bila realna bi bila da javni dug padne ispod 70 posto BDP-a, naša projekcija je da će sada javni dug porasti za 86,7 posto BDP-a. Kako i gospodarski pad, tako i deficit moramo promatrati tako da bi ovo trebala biti kriza oblika slova V. Brzi pad i brzi povratak, no teško da ćemo imati u Hrvatskoj takav brzi oporavak", priznao je Marić.

Što nakon prvog lipnja kada isteknu mjere za minimalne plaće u gospodarstvu. 

"O dubini i o duljini krize ćemo morati razmišljati i vidjeti možemo li još prilagođavati mjere. Ovo je jedan pozitivan efekt kroz povoljnu epidemiološku situaciju i relaksiranje mjera. Ako tako nastavimo, onda imamo jasniju sliku i puno manje glavobolje", kaže Marić.

Koliko ćemo se morati oslanjati na svoj novac, a koliko na novac iz EU?

"Do sada smo se oslanjali isključivo na vlastite izvore, to je ono što mi je drago reći unatoč svim našim izazovima. Da nismo smanjivali četiri godine javni dug, ne bismo imali ove kapacitete. Radimo dulji niz dana, nadam se egzekuciji sljedećeg tjedna, za namjenu izvršenja proračuna za svibanj. Razgovaramo u okviru Vijeća, ali to ide puno sporije od ovoga što mi radimo. Ako bi trebali čekati mjere iz EU, mislim da nam ne bi bilo zgodno, ali i na to računamo", odgovorio je Marić.

Je li sad napokon vrijeme za reforme?

Poslodavci žele skidanje parafiskalnih nameta, je li ovo napokon vrijeme za reforme?

"Ja mislim da da, izvršenje reformi je vidljivo tijekom našeg mandata. Krenuli smo s izvršenjem 30 posto reformi, a završit ćemo sa 60. Mislim da nam je ova kriza velika prilika, svima, zaista. Svi smo se prilagodili i promijenili preko noći način poslovanja i funkcioniranja. Iz tih načina poslovanja treba iznjedriti i daljnje reformske stvari. Trebamo se jasno odrediti koje su to strateške gospodarske grane, od poljoprivrede, prehrambene industrije, transporta, digitalne industrije, kemijskih industrija i sličnih. Ne mogu ja ni bilo tko prejudicirati virus, ali vidimo da su krizna događanja u svijetu periodička. Što bolje budemo pripremljeni, to ćemo bolje reagirati", zaključio je Marić.