Foto: FAH, Indec

POREZNOM reformom ministra Zdravka Marića uvedena je obaveza plaćanja doprinosa na autorske i umjetničke honorare čime će se otežati preživljavanje honoraraca, smatraju Indexovi sugovornici.

>> POGLEDAJTE IZRAČUN Honorarci na meti poreznog terora: Od 1. siječnja udar i na autore

Novinari, prevoditelji, glumci, dizajneri, fotografi, programeri i mnogi drugi koji za život zarađuju preko autorskih ili umjetničkih ugovora od početka godine moraju plaćati doprinose za mirovinsko osiguranje po stopi od 10 posto i doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5 posto, što do sada nije bio slučaj.

Honorarci postaju skuplji, honorari manji

U praksi to znači da honorarci postaju skuplji, poslodavac mora izdvajati više za njihov angažman ili će naprosto isplaćivati isti bruto iznos kako bi zadržao isti trošak, što znači da će doprinose morati podmiriti honorarci.

"Upozoravamo naše članove da pokušaju revidirati ugovore koje imaju s naručiteljima, no u praksi nitko ne može natjerati naručitelje da oni plaćaju doprinose, njih zanima prvenstveno cijena rada. Sama logika autorskog ugovora jest da on nije zamjena za zapošljavanje," kaže Matija Raos iz Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca, udruženja koje okuplja freelancere, među kojima su programeri ali i druge profesije.

Honorarci će drugi dohodak plaćati po stopi od 24, odnosno 36 posto, dok je sada na snazi bila stopa od 25 posto. Drugi dohodak u 2015. godini prijavilo je oko 360.000 građana, a od te je brojke 13.000 umjetnika i 56.000 autora.

No problem je, ističe Matija Raos što mnogima to uopće nije drugi dohodak, nego prvi i jedini.

Mnogima je drugi dohodak zapravo prvi

"Danas je posve drugačiji način poslovanja, mijenja se ekonomija, gube se klasična radna mjesta. Umjesto toga imate ljude koji imaju svoje znanje i laptop i poslodavce koji ih angažiraju na tržištu. Zakon ne razlikuje one kojima je to prvi i jedini prihod i primjerice profesore koji primaju plaću na fakultetima i zarađuju honorar sa strane", rekao je.

Ističe kako Marićeva reforma udara na autore i kulturnjake, koji su ionako često u prekarnoj djelatnosti s povremenim angažmanima. "Ovo je ne samo udarac na autore koji produciraju kulturne proizvode nego i na kulturu u cijelosti".

"Meni je žao da Vlada nije imala sluha barem za mlade slobodne umjetnike, glumce kojima su honorari jedine zarade i koji nemaju stalna zaposlenja u kazalištima. Takvih je preko 60 posto članova naše udruge, njih više od tisuću", kaže Perica Martinović, predsjednica Hrvatskog društva dramskih umjetnika.

U njihovom okvirnom izračunu, za mlade glumce to znači niži honorar od 7-8 posto, što možda ne zvuči puno nekome kome je to zaista drugi prihod, ali jest za onoga kojem je jedini. Primjerice, ako ste imali neto honorar od 6.600 kuna, sada će biti za 900 kuna manji.

Ideja izvan vremena i prostora

U HND-u nemaju točan podatak koliko je novinara u statusu honoraraca, pojašnjavaju kako taj broj varira iz dana u dan. Ideja da se novinarima plaćaju doprinosi za mirovinsko zvuči plemenito, no definitivno je van vremena i prostora, upozorava Vladimir Lulić, glavni tajnik Hrvatskog novinarskog društva. Ne vjeruje da će poslodavci podizati brutto, već će novinari morati sami plaćati doprinose bez obzira što nemaju bolovanja ni godišnje odmore.

"Kakvu će mirovinu imati netko s 3.000 kuna honorara? Cijela stvar kao da je zamišljena na nestvarnoj ideji da će netko primati 40 godina pristojan honorar. Pretpostavka je da su svi honorarci to isključivo svojom voljom i da na živahnom tržištu mogu nuditi svoje tekstove svim medijskim kućama, no u praksi to nije tako," rekao je.

Lulić upozorava da je ovo udar na već ugroženu novinarsku profesiju, te da su novinari koji su "čisti" honorarci izjednačeni s onima koji su zaposleni i koji autorskim honorarima nastoje popraviti kućni budžet.

Iz HND-a su pisali premijeru i tražili su sastanak u Ministarstvu financija kako bi postigli da doprinose ne plaćaju oni koji žive isključivo od autorskih honorara, ili barem oni koji zarade do 100.000 kuna brutto honorara godišnje.

"Zapravo ne znamo s kime se Ministarstvo financija savjetovalo oko izmjene ovog zakona. Ako se već udara na određenu profesiju, bilo bi redu da se s njom savjetuju", rekao je glavni tajnik HND-a.

No obzirom na to kako se minsitar odnosio prema brojnim amandmanima podnesenima u saboru oko porezne reforme, teško da se honorarci mogu nadati dobnrim vijestima.

Ako ste se i sami kao honorarci našli na udaru Marićeve porezne reforme, javite nam se na desk@index.hr i pošaljite nam svoju priču, rado ćemo ju objaviti.