Markićka napala hrvatske profesore, osuđuju je brojni hrvatski i strani znanstvenici

Markićka napala hrvatske profesore, osuđuju je brojni hrvatski i strani znanstvenici
Foto: U ime obitelji, Hina

NAPAD na troje znanstvenika s Pravnog fakulteta u Zagrebu koji je krajem prošlog tjedna pokrenula radikalna klerikalno-konzervativna udruga U ime obitelji izazvao je ovih dana burne reakcije u akademskoj zajednici u Hrvatskoj i u svijetu u kojoj mnogi smatraju da je akcija obiteljaša vrlo opasan presedan i zastrašivanje usmjereno protiv sloboda znanstvenog istraživanja.

Obiteljaši su na stranicama svojeg portala Narod.hr objavili poziv dekanu Prava, dr. sc. Igoru Glihi, da Antoniju Petričušić, Mateju Čehulić i Darija Čepu prijavi Etičkom povjerenstvu svojeg fakulteta zbog navodnih neistina i nepotkrijepljenih tvrdnji koje su iznijeli u radu objavljenom krajem 2017. u znanstvenom časopisu Politička misao.

U njemu Željka Markić ističe da u članku ima tvrdnji ''od kojih se pojedine mogu smatrati klevetom u smislu kaznenog djela''. Posebno optužuje Darija Čepu da je ''javno iznosio osobnu netrpeljivost'' prema njoj kao predsjednici udruge. Također najavljuje kako bi udruga o navedenom slučaju mogla ''dodatno obavijestiti i nadležna tijela Sveučilišta i Rektora''.

Drugim riječima, čini se da su obiteljaši pokrenuli ofenzivu u kojoj će troje znanstvenika pokušati progoniti u raznim institucijama i na raznim razinama u nadi da će, ako na jednoj ne naiđu na sebi sklone ljude, na takve naići na nekoj drugoj. To je praksa u kojoj su se obiteljaši već mnogo puta okušali, mada ne baš uvijek s istim uspjehom. Pritom je zanimljivo da je to upravo ona praksa koju je napadnuti znanstveni trojac analizirao u svojem radu. Jedino nije jasno planiraju li zaista pokrenuti neku tužbu na sudu jer su za to trebali ranije reagirati.

U ovom kontekstu nije naodmet podsjetiti da je bivša dekanica Pravnog fakulteta dr. sc. Dubravka Hrabar također obiteljašica.

Iz neslužbenih izvora doznajemo da je dekan Gliha već odbacio mogućnost pokretanja procesa protiv troje znanstvenika na Etičkom povjerenstvu Pravnog fakulteta uz obrazloženje da je članak objavljen u recenziranom časopisu koji nije u nadležnosti te institucije.

Opasan presedan i gušenje sloboda

Na novu inicijativu obiteljaša reagirali su brojni znanstvenici, neki na društvenim mrežama, drugi u medijima, a neki javnim i privatnim pismima koja su uputili dekanu Pravnog fakulteta. Svi oni slažu se u mnogočemu, a posebno u tome da je pismo Markićke dekanu pokušaj zastrašivanja te gušenje znanstvenih i akademskih sloboda. Podršku pravničkom trojcu dali su i brojni strani znanstvenici, među prvima profesori Odsjeka za sociologiju Univerziteta u Sarajevu, povjesničar prof. Florian Bieber sa Sveučilišta u Grazu, jedan od najvećih stručnjaka za Jugoistočnu Europu i profesor političke sociologije Eric Gordy s University College London.

Za Index smo izdvojili samo nekoliko domaćih reakcija.

"Za kritike postoje mjesto i način"

Dr. sc. Branka Galić, red. prof. Voditeljica Katedre za sociologiju roda na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u svojem pismu upućenom dekanu podsjeća da je članak pravnog trojca objavljen na temelju uobičajene procedure recenzentskog postupka te da je dobio zeleno svjetlo za objavljivanje kao prihvatljiv pregledni rad.

Ističe da su pokušaj zaobilaženja uobičajene procedure kritiziranja znanstvenog rada, izazivanje manipulacija u akademskoj proceduri, objavljivanje i prevođenje teksta autora bez njihove dozvole u medijima te prijetnje i zastrašivanja preko medija, kojima su sada izloženi njezine kolegice i kolega, autori teksta, neprihvatljiv presedan na koji bi svi nužno morali reagirati kao znanstvenici i znanstvenice koji brane slobodu znanstvenog rada i autonomiju znanstvenih istraživanja.

''Za kritike koje je uvijek moguće uputiti na sadržaj rada, postoji mjesto i način koji se svugdje u svijetu koriste – objavljivanje kritika u konkretnim časopisima koji objavljuju znanstvene radove. To nikako ne bi trebalo biti procesuiranje autora ovoga rada na Etičkom povjerenstvu, jer znanost, a osobito sociologija, trebala bi služiti proučavanju, istraživanju, analiziranju i objašnjavanju svih tipova društvenih fenomena, ma kako oni bili ne/poželjni, pogotovo onih o kojima još nema dovoljno utemeljenih znanstvenih spoznaja, kao što je slučaj s ovom temom iz predmetnog članka u Hrvatskoj'', piše Galić te dodaje da se kao članica Hrvatskog sociološkog društva i strukovna kolegica pridružuje svim onim kolegicama i kolegama koji zastupaju stajalište da je njihova primarna znanstvena uloga istraživačka autonomija i sloboda znanstvenog rada, podložna znanstvenoj recenziji, a ne javnom linču.

"Opasan presedan koji ugrožava slobodu znanstvenog istraživanja"

Dr. sc. Pavel Gregorić iz Instituta za filozofiju u svojem pismu dekanu Glihi ističe da smatra svojom dužnošću reagirati na ovaj pokušaj zastrašivanja znanstvenika i zatiranja slobode znanstvenog istraživanja i publiciranja.

''Molim Vas da zaštitite svoje zaposlenike tako što ćete odbiti zahtjev udruge U ime obitelji i oglasiti se javnim priopćenjem u kojemu ćete osuditi ovaj pokušaj zlouporabe etičkih tijela za ideološko-svjetonazorske obračune sa znanstvenicima'', piše Gregorić te podsjeća na uobičajene obrasce akademske polemike.

''Izvlačenje zaključaka o neetičnosti autora spomenutoga članka s pokušajem da se na temelju tih zaključaka pokrene postupak pred Etičkim povjerenstvom Pravnoga fakulteta predstavlja opasan presedan koji ugrožava slobodu znanstvenog istraživanja i publiciranja u Republici Hrvatskoj. Na Vama je odgovornost, gospodine dekane, da taj presedan jasno i glasno spriječite'', zaključuje naš ugledni filozof.

"Zaprepašten sam"

Dr. sc. Saša Zelenika sa Sveučilišta u Rijeci za Index je rekao da je kao znanstvenik i građanin ove države zaprepašten razmetljivim pokušajem da se akademske slobode dovode u pitanje javnim pamfletima te evidentnom namjerom zastrašivanja postupcima pred tijelima koja su uspostavljena da bi branila akademsku čestitost, a ne bila instrument nasrtaja parapolitičkih retrogradnih pokreta na autonomiju znanstvenog rada.

''Izražavam, stoga, snažnu podršku kolegicama i kolegama s Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu u pravu i slobodi da, na temelju stručnog znanja i normi, znanstveno propituju društvene implikacije djelovanja bilo koje organizacije ili pojedinca prisutnih na javnoj sceni te pozivam dekana da odlučno odbaci otužni pokušaj udruge U ime obitelji i njima pridruženih medijskih satelita da napadom na akademske slobode zadobiju pažnju javnosti i promoviraju svoje nazadne političke agende'', kaže Zelenika.

Protiv napada Markićke i njezine zloupotrebe etičkih povjerenstava oglasile su se i brojne udruge poput GONG-a, Udruge za razvoj visokoga školstva Universitas i Hrvatskog politološkog društva (HPD).

Što je obiteljaše zaboljelo?

Podsjetimo ukratko, navedeni znanstveni trojac objavio je u rujnu 2017. godine u časopisu Politička misao članak pod nazivom ''Gaining Political Power by Utilizing Opportunity Structures: An Analysis of the Conservative Religious-Political Movement in Croatia''. U njemu je analizirano političko pozicioniranje nekih udruga i stranaka kao što su U ime obitelji, Vigilare, HRAST i GROZD, okupljenih u radikalni religiozno-konzervativni pokret.

Autori u njemu ističu da se političko djelovanje pokreta u Hrvatskoj očituje u korištenju retorike promicanja ljudskih prava i korištenju pravnih i političkih institucija, no sa svrhom ukidanja zakonskih odredbi koje su protivne svjetonazoru katoličke većine za koju očito vjeruju da bi trebala dijeliti njihov radikalan sustav vrijednosti.

''Oni se zalažu za smanjenje sekularnog utjecaja na obitelj, protive se spolnim i reproduktivnim pravima i inzistiraju na prvenstvu vjerskih sloboda'', pišu u uvodu autori napominjući da je pokret dobro umrežen sa sličnima u svijetu.

Prema radu, pokret je prvu priliku za pozicioniranje dobio kada je u zakonodavstvo uvedena promjena koja je omogućila da referendum bude uspješan čak i ako na njega ne izađe polovica ukupnog broja registriranih glasača, što je uobičajeno u razvijenim demokracijama. Pritom je zanimljivo da je pravilo o potrebi izlaska više od polovice glasača ostalo na snazi na lokalnim razinama, što je onemogućilo uspjeh lokalnih referenduma kao što je bio onaj o golf igralištu na Srđu pokraj Dubrovnika.

Ovom promjenom omogućen je uspjeh referenduma kojim je brak u Ustavu definiran kao zajednica muškarca i žene iako je na njega izišlo samo 37,9 posto birača od kojih je oko dvije trećine glasalo za. Taj uspjeh postao je perjanicom obiteljaša u radikalno konzervativnim političkim krugovima u Europi.

Autori također tvrde da je pokret u javnosti nastojao stvoriti dojam da nije religijsko-politički, odnosno da inicijativa U ime obitelji nije katolička, nego nekonfesionalna, te da jednostavno okuplja građane zabrinute za moralnu degradaciju društva. Takvim uvijenim predstavljanjem pokret je nastojao iskoristiti duboko nepovjerenje u političke institucije i vlast, kao i ekonomsku krizu, te stvoriti dojam novog, neokaljanog političkog aktera na hrvatskoj sceni.

Uz sve navedeno, autori ističu da je pokret svoju kampanju temeljio na retorici o ugroženosti tradicionalne obitelji, iako ona nije bila u pitanju ustavnog referenduma te da se koristio kampanjama znanstveno osporavanih osoba kao što je američka klerikalna aktivistkinja Judith Reisman koja je na svojoj turneji po Hrvatskoj širila znanstveno neutemeljenu propagandu prema kojoj su seksualni odgoj i prava gayeva protivni obitelji i poticajni za širenje pedofilije.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara