Markićkin aktivist i simpatizer NDH stoje iza prosvjeda protiv Roma u Čakovcu

Markićkin aktivist i simpatizer NDH stoje iza prosvjeda protiv Roma u Čakovcu
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

PAR STOTINA ljudi okupilo se danas u Čakovcu na prosvjedu „Želim normalan život” kako bi ukazali na „katastrofalno, neodgovorno, opasno i kriminalno ponašanje” mnogih u ovom kraju, „a pogotovo dijela romske manjine”.

Kontradiktornost najave skupa u kojoj se tvrdi da nije protiv Roma, ali se ipak upire prstom na njih obilježila je i sam prosvjed. Problemi romskih nasilja čiji stanovnici većinom žive od socijalne pomoći i pod ucjenama lihvara, kako tvrde tamošnji stanovnici, utječe i na većinsko stanovništvo koje je došlo iskazati svoje nezadovoljstvo. Uvjereni da policija ne može izaći na kraj s kriminalom, dio građana Međimurja danas je svesrdno podržao organizatore prosvjeda - jednog maturanta, aktivista inicijative za referendum Narod odlučuje Željke Markić i simpatizera Ruže Tomašić te građanina Alena Pancera, štovatelja NDH, ako je suditi po njegovom Facebook profilu.

""Nisu svi oni isti. Evo pogledajte njega. Pitajte njega', kazuje nam gospođa Zrinka pokazujući na čovjeka koji čisti ulice nakon prosvjeda protiv Roma pod nazivom „Želim normalan život” koji se danas održao u Čakovcu. Priča nam gospođa Zrinka kako je taj čovjek Rom, ali nije kao ovi koji „primaju socijalnu pomoć, a ne troše je na djecu”, izgradio je i kuću, ona ga poznaje. Gospođu Zrinku smetaju ti koji se ne pridržavaju zakona. "Ako ja moram platiti, na primjer, smeće, a oni ne, tko je tu građanin drugog reda?” pita nas gospođa Zrinka. Čovjek na kojeg pokazuje kao primjer „dobrog Roma” nelagodno pogledava prema nama, možda zato što je čuo gospođu Zrinku, možda zato što mu je neugodno zbog riječi izrečenih na prosvjedu.

Organizatori - simpatizer NDH-a i Markićkin aktivist

No jednom drugom Romu nije neugodno - Željku Balogu, predsjedniku vijeća romske manjine, jednom od govornika prosvjeda koji je organizirao Alen Pancera, stanovnik općine Pribislavec, ratni veteran i simpatizer NDH, ako je suditi po njegovom profilu na Facebooku, te maturant Tin Hrgović, aktivist inicijative Narod odlučuje, koji na Facebooku dijeli slike s Velimirom Bujancem i Ružom Tomašić.

"I ja sam se slikao s Thompsonom. Mene ne zanima tko se s kim slikao”, rekao nam je Balog i dodao kako je zadovoljan jer ga nitko nije izviždao i jer na prosvjedu nije bila izrečena „nijedna rečenica protiv Roma generalno".

No to nije posve točno. Načelnica općine Pribislavec, koje se nalazi pored romskog naselja, Višnja Ivačić, iznijela je niz podataka za koje tvrdi da pokazuju kako su Romi odgovorni za većinu kriminala u ovoj županiji gdje ih živi više nego igdje u Hrvatskoj.

„Moramo zaštititi sigurnost svih stanovnika naše županije. Radi se o dugogodišnjem kriminalitetu koji je uzrokovan neobrazovanjem i nenamjenskim korištenjem socijalnih primanja. 70 posto kriminala čine predstavnici romske manjine i to djeca u dobi od 14, 16 i 17 godina. Mi Međimurci ne prijavljujemo 54 posto kriminalnih djela što znači da je stopa kriminaliteta dvostruko veća. 62 posto romske djece je bez završene osnovne škole”, nizala je Ivačić porazne podatke o romskom stanovništvu.

Markićkin maturant: Romi su vrlo zahvalna glasačka mašinerija

No maturant Tin Hrgović ima rješenje: „Te ljude treba ponajprije naučiti kako raspolagati svojim novcem, treba ih naučiti higijenskim navikama i kako biti odgovoran. No ovakvo stanje mnogima pogoduje. Jer tako je lakše Romima manipulirati. Drži ih se u šaci jer oni to ne mogu razlučiti. Vrlo su zahvalna glasačka mašinerija”, objasnio je mladi Hrgović okupljenima.

A jedan drugi govornik prisutnima je objavio kako su i demografske statistike zastrašujuće jer ako se broj Roma nastavi povećavati kao sada, za 50 godina bit će ih 50.000.

Ipak, Hrgović i ostali govornici u nekoliko navrata pokušali su ustvrditi kako je ovo skup za normalan život, za ostvarenje osnovnog prava ljudi koji žive u Međimurju, poznatih po njihovoj toleranciji. I pomirljivosti, kako je rekao Alen Pancera, koji se pohvalio da su na skup došli i njegovi bivši suborci iz Šibenika.

„Oni su došli, a neki ljudi koji žive tri četiri ulice odavde nisu jer kažu da to nije njihov problem. Takav je naš mentalitet. Meni su ljudi iz Šibenika rekli da bi oni taj problem riješili za tri dana”, rekao je Pancera ne odajući kako bi Šibenčani to postigli.

„U Europi ljudi, vjerujem, nemaju te probleme. Ja ne kažem da je cijela romska populacija kritična. Ja se pitam zašto ih policija ne ukloni. Oni policiju tuku, nas tuku. Kako će policija intervenirati kad se boji ući u ta naselja? Policija ni sebe više ne može zaštititi, a kamoli će sebe”, rekao je Pancera.

"Policija se ne usudi"

Isto objašnjenje o tome kako je policija nemoćna čuli smo i od ljudi koji su došli na prosvjed.

„Policija se ne usudi ići u romska naselja. Za pet hiljada kuna koliko dobije za plaću ni ja ne bih išao”, objasnio nam je Ivan Zelić. Njegov kolega Miroslav Jazmić, s kojim je došao na prosvjed, rezolutno je rekao: „Dosta je tog ciganskog kriminala. Lako je to raditi u ciganskoj državi. Tu državu su napravili Josipović i Plenković. Oni su cigani. Moj otac je preživio Bleiburg.”  Umjesto pitanja kakve veze Bleiburg ima s tim, pitali smo kako bi riješio problem: „Tako da im se oduzmu socijalna prava.”

A kako nam tvrde ovdašnji ljudi – dječji doplatci i socijalna pomoć odlaze na alkohol, cigarete, ali i lihvarske kamate. Problemi u romskim naseljima su veliki i za tamošnje stanovnike, Balog ih opisuje kao „pakao u kojem ima pasa koji će vas pojesti kao pirane, u kojem vladaju lihvari”. Problem koji se prelijeva na hrvatska nasilja u obliku pljački prolaznika, kuća, dvorišta.

„Bacaju kamenje, provaljuju u kuće, uništavaju. To su djeca, ima ih čak od deset godina”, ispričao nam je Željko Pokupec, koji živi u Pribislavcu u ulici koja vodi do romskog naselja. Kaže kako kad idu na sprovod ili negdje dalje, moraju angažirati zaštitare da im čuvaju kuću.

„Ne može se policija nositi s njima. Policija nema ovlasti”, rekao nam je i Pokupec dok se u pozadini čuo glas djevojke koja je neumorno od početka prosvjeda čitala udžbenik iz socijalne psihologije, odnosno poglavlja o predrasudama.

No u njemu nema ništa o strukturalnim uzrocima koji su doveli do problema romskog stanovništva koje se prelijeva i na većinsko stanovništvo u Međimurju. Ali ni o rješenjima.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara