Masivna crna rupa šalje snažan mlaz prema nama. Što to znači?

Masivna crna rupa šalje snažan mlaz prema nama. Što to znači?
Foto: NASA

NAJNOVIJE istraživanje, objavljeno u časopisu The Astrophysical Journal, a koje se bavi crnim rupama, polučilo je jako zanimljive rezultate.

Naime, znanstvenici su objavili fotografije supermasivne crne rupe u centru naše galaksije, naziva Sagittarius A* (Sgr A*), i pritom razotkrili neke zanimljive tajne koje je do sada skrivalo prašnjavo srce naše Mliječne staze, piše Science Alert.

Iako možda nekima izgleda samo kao čudna mrlja svjetlosti, predočena fotografija (slika dolje) najbolja je snimka Sgr A* do sada.

Astrofizičari, koji se bave proučavanjem emisija radijskih valova, iz te fotografije mogu puno toga razaznati, među ostalim, da supermasivna crna rupa koja se nalazi u centru naše galaksije prema nama, dakle prema Zemlji, šalje snažan relativistički mlaz.

O čemu se zapravo radi?

Mapiranje svjetla oko crne rupe

Relativistički mlaz je iznimno snažan mlaz čestica i zračenje iz aktivne galaksijske jezgre, a on je, iz za sada nepoznatih razloga, usmjeren upravo prema području u kojem se nalazi naš planet.

Budući da se radi o snimci s do sada najvećom rezolucijom, dvostruko većom od prijašnje, znanstvenici su iz nje mogli precizno mapirati svojstva svjetla, raspršenog u formi oblaka, oko crne rupe.

"Oko crne rupe u centru Mliječne staze nalazi se puno materije, koja djeluje kao matirano staklo kroz koje promatramo crnu rupu", izjavio je za New Scientist astrofizičar Eduardo Ros s Instituta Max Planck.

Astronomi su pomoću tih podataka stvorili računalni model kako bi simulirali što se nalazi unutar gustog oblaka plazme, plina i prašine koji okružuje našu crnu rupu.

Mlaz usmjeren prema nama

Pokazalo se da emisija radijskih valova iz okolice Sgr A* dolazi s manjeg područja nego što se to prije mislilo. S obzirom na to da crne rupe same po sebi ne emitiraju opazivo zračenje radio valova, emisije mogu uzrokovati druge dvije pojave.

"Moglo bi se raditi o tome da emisije radijskih valova dolaze s diska plina, a ne iz relativističkog mlaza", rekla je astrofizičarka Sara Issaoun sa Sveučilišta Radboud u Nizozemskoj.

"Međutim, to bi značilo da se supermasivna crna rupa Sgr A* ponaša drugačije od ostalih crnih rupa. Druga mogućnost jest da je relativistički mlaz usmjeren gotovo točno prema nama“, dodala je.

Crna rupa koja leži na boku

Aktivne crne rupe okružene su vrtložnim oblakom materijala koji se naziva akrecijski disk, a koji upada u njih kao što se voda slijeva u odvod. Dok ga guta, crna rupa iz svojih rotacijskih polova emitira mlazove čestica brzinama koje se približavaju brzinama svjetlosti.

Astronomi za sada još ne znaju točno objasniti zašto se to događa, međutim pretpostavljaju da se materijal iz unutrašnjeg dijela akrecijskog diska kanalizira i lansira s polova preko silnica magnetskog polja.

Budući da se Zemlja nalazi u galaktičkoj ravnini (slika ispod prikazuje galaktičku ravninu galaksije NGC 4452), ako je mlaz usmjeren prema nama, to bi značilo da je crna rupa orijentirana sasvim čudno, kao da leži na boku.

Koliko god da to zvučalo neobično, ovakav položaj naše crne rupe nagovijestio je i tim znanstvenika kolaboracije GRAVITY kada je prošle godine opisao bljeskove oko Sgr A* koji su ukazivali na takvu mogućnost.

Nadamo se da će teleskop Event Horizon uskoro objaviti prve snimke horizonta događaja Sgr A*, prostora iza kojeg se više ništa, pa čak ni svjetlost, ne može otrgnuti privlačnoj gravitacijskoj sili crne rupe, i da će nam te fotografije još više rasvijetliti misterij izgleda, ali i položaja supermasivne crne rupe u središtu naše galaksije.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara