Međunarodno švercanje PET ambalažom pomoću istreniranih magaraca

POVRAT PET ambalaže, popularan zbog famoznih 50 lipa, koliko se isplaćuje hrvatskim građanima u maloprodaji, očito je toliko unosan da se u toj aktivnosti počeo razvijati još jedan oblik međunarodnog organiziranog kriminala. Naime, poveće pošiljke plastičnog otpada u posljednje su dvije godine ilegalno dopremljene iz susjedne Bosne i Hercegovine, a o tome najbolje svjedoče stanovnici područja uzduž dalmatinsko-hercegovačke međe.

"Otpad nije smeće"

Cijeli je biznis krenuo početkom 2006. godine kad je na snagu stupio novi zakon po kojem se umjesto bacanja u smeće plastičnu bocu odjednom isplatilo utržiti kod otkupljivača, koji će istu uputiti u proces reciklaže. Osim što je time konačno zaživjela ona poznata izreka jednog domaćeg komunalnog poduzeća - "otpad nije smeće", ujedno su se pokrenuli stanovnici ovih prostora, u smislu da se svojom ekološkom "sviješću" mogu okoristiti te se potaknuo pa i ubrzao razvoj još jedne gospodarske grane.

Naravno, zakonodavcu pritom nije bilo ni na kraj pameti da bi se zbog nepostojanja takvog režima tretiranja "za život nužne" plastike mogao rasplamsati prekogranični šverc. Iako je hrvatska granična policija u posljednje dvije godine zaplijenila 320 tisuća komada PET boca i još šest tona prešanog plastičnog otpada, to nije omelo švercere koji su svoju prepredenost dokazali pomno razradivši cijeli poslovni proces.

Pouzdano švercersko prometalo - tovar

Naime, u rješavanju problema prebacivanja robe preko granice uključili su jedan "prastari" ekološki element - dobro, staro, a i pouzdano prometalo poznatije pod imenom magarac. Tovari se tako treniraju da na svojim leđima prenesu teret od bala prešane plastike i da takvi sami samcati ilegalno prijeđu granicu. Šverceri su se time uvelike zaštitili, jer ukoliko policija naleti na magarca u prijestupu sigurno je da nemaju koga kazniti. U tim slučajevima tek će vlasnik ostati bez svoje imovine, a magarac će se olakšati, jer neće više morati prenositi prilično težak plastični teret.

Razvijeni su i drugi načini, a njih su se dosjetili šverceri koji nisu bili vični treniranju životinja pa su krenuli koristiti neke druge oblike prijevoza - prešanu plastiku bacaju u hercegovačke rijeke kojima se donji tokovi nalaze u Dalmaciji. Nizvodno robu preuzimaju hrvatski partneri pa je potom odvoze u centar za otkup.

Hrvati prvi u Europi po prikupljanju PET ambalaže

Cijelu inovativnost u "poslovanju" ispričao je jedan od stanovnika pograničnih područja, a u takvo što navodno nije upućena hrvatska policija. Tako načelnik Sektora za granicu Željko Kapetanović kaže kako granični djelatnici svakodnevno kontroliraju područje kako bi suzbili bilo koju vrstu šverca, pa tako i ovu, a njemu su poznati samo slučajevi ilegalnih aktivnosti obavljenih putem kamiona i furgona. Kapetanović je svjestan razmjera ove vrste kriminala, kao i njegove štetnosti, ali veli kako se broj ovih kaznenih djela značajno smanjio.

No, ostaje činjenica kako hrvatska policija u razmjere kriminala ne može biti sigurna, jer postoji mogućnost da se dobar istog jednostavno nije zabilježen. Teško je očekivati i od velikih centara za otkup, ali i od onih manjih da kontroliraju porijeklo "robe" tako da je općenito teško utvrditi koliko je ova aktivnost uzela maha.

Zanimljivo je da je Hrvatska, kazuju istraživanja, među prvima u Europi po prikupljanju plastične ambalaže - otkupi se od 80 do 90 posto, a to se može zahvaliti najviše socijalno najugroženijim osobama koje od prikupljanja i prodaje plastike jedva spajaju kraj s krajem.

Ig.M.
Foto: AFP arhiva
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara