PRIJE četiri i pol godine, križarski pohod bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i pritisak na saveznike SAD-a da zabrane kinesku tehnološku kompaniju Huawei naišao je na otpor u Berlinu. Tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel odbacila je Trumpova upozorenja da Huawei predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik za Zapad i suprotstavila se njegovoj prijetnji da će SAD ograničiti razmjenu obavještajnih podataka sa saveznicima koji su kineskoj kompaniji dopustili da izgradi mobilne mreže.

Njemačka neće "isključiti neku kompaniju samo zato što je iz određene zemlje", izjavila je Merkel na konferenciji o globalnoj politici u Berlinu u ožujku 2019. godine. Uslijedio je niz unosnih ugovora između kineskog tehnološkog giganta i njemačkih telekomunikacijskih tvrtki: Huawei je usred izgradnje 5G infrastrukture u cijeloj zemlji, povezujući Njemačku s Europom i SAD-om.

Sada je, međutim, nastupilo vrijeme zabrinutosti i žaljenja s obje strane Atlantika. Bidenova administracija rekla je za Politico i Die Welt, njemačke nacionalne dnevne novine, da je jednako odlučna u svom uvjerenju da infrastruktura koju Huawei gradi u Njemačkoj čini ključnog saveznika NATO-a ranjivim na kibernetičke napade i krađu podataka. No američka vlada lobira protiv Huaweija iza zatvorenih vrata, u uvjerenju da je Trumpova drska diplomacija u Berlinu izazvala samo kontraefekt.

Nijemci su odjednom svjesni rizika

U međuvremenu, establišment u Berlinu više ne odbacuje američka upozorenja o Huaweiju ili Kini. Šokirani nakon što ih je ruska invazija na Ukrajinu koštala opskrbe prirodnim plinom, Nijemci su odjednom svjesni rizika koji se pojavljuju kada poslovni partneri postanu geopolitički neprijatelji. Za razliku od prije pet godina, sve glasnije upozoravaju da nema tehničkog rješenja za rizike koje donosi veliko oslanjanje na kinesku kompaniju.

Dva visoka dužnosnika njemačke obavještajne službe, kojima je zajamčena anonimnost kako bi razgovarali o povjerljivim stvarima, rekla su za Politico i Die Welt da sada vjeruju da Huaweijeva dominacija nad njemačkim mrežama četvrte i pete generacije predstavlja veliku prijetnju sigurnosti njihove zemlje.

"Bezgranična je naivnost vjerovati da instalacija Huaweijeve tehnologije nije problematična", rekao je jedan visoki dužnosnik njemačke obavještajne službe.

Dužnosnik nije precizirao rizike snažnog oslanjanja Njemačke na Huaweijevu opremu. Međutim, američki dužnosnici već dugo upozoravaju da telekomunikacijska oprema ove kompanije predstavlja odskočnu dasku za Peking u otkrivanju povjerljivih podataka ili u sabotiranju ključne usluge na koju se sve više oslanjaju civilne mobilne mreže, kao što su autonomni automobili i strojevi ili - za NATO saveznika poput Njemačke - osjetljive vojne i diplomatske komunikacije.

Onima koji odbacuju rizike korištenja Huaweijeve opreme "nedostaje mašta o tome što je moguće na polju kibernetičke špijunaže", rekao je dužnosnik.

Ta su upozorenja postala oštrija i sveobuhvatnija nakon 2019. godine, pokazalo je istraživanje Politica i Die Welta. No s obje strane Atlantika postoji ozbiljna zabrinutost da je Huawei - koji je u Njemačkoj dobio posao vrijedan više milijardi eura - već toliko ugrađen u njemačke telekomunikacijske mreže da će se vlada opirati poduzimanju oštrih mjera protiv njega.

Sadašnji i bivši dužnosnici pričaju priču o tome kako je rastuće nepovjerenje unutar transatlantskog saveza ojačalo otpor Njemačke prema smjernicama iz Washingtona, dok njemački političari slijede svoj dugogodišnji instinkt da se poslovni poslovi mogu odvojiti od geopolitičkih zabrinutosti.

Merkelino gađenje prema Trumpu spriječilo je kancelarku da njegova upozorenja o Huaweiju shvati ozbiljno

Dužnosnici ukazuju na nefunkcionalne odnose među liderima NATO-a: Merkelino gađenje prema Trumpu - koje su dijelili mnogi čelnici diljem njemačkog političkog establišmenta - spriječilo je kancelarku da njegova upozorenja o Huaweiju shvati ozbiljno. A Trumpova vlastita želja za pažnjom i njegov neuspjeh u njegovanju povjerljivih odnosa koji su pomogli u održavanju američko-europskog saveza kroz desetljeća doveli su do sukoba, a ne do suradnje.

Sa svoje strane, Huawei - čije je europsko sjedište u Njemačkoj - odlučno poriče ideju da je njegova oprema ranjiva na subverziju i da je ovisan o Pekingu.

"Huawei posluje u Njemačkoj više od 20 godina i pouzdan je dobavljač inovativnih tehnologija s vrlo dobrom kibernetičkom sigurnosti. Huawei je jedna od najotvorenijih, najcjenjenijih i najtransparentnijih tehnoloških kompanija u svijetu", rekao je Patrick Berger, voditelj medijskih poslova za Huawei.

Ali mnogi njemački parlamentarci i vladini dužnosnici sada redovito ukazuju na bliske komercijalne veze Huaweija i tri glavna mobilna operatera u zemlji: Deutsche Telekoma, Telefonice i Vodafona.

"Naši sigurnosni interesi bili su predugo ignorirani. Uštedjeli bismo vrijeme i novac da je dimenzija sigurnosne politike bila u fokusu od početka", rekao je Norbert Röttgen, konzervativni zastupnik u njemačkom parlamentu.

Istražuje se oprema Huaweija i ZTE-a

U ožujku je njemačko ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo istragu opreme Huaweija i ZTE-a, još jednog kineskog proizvođača, u telekomunikacijskim mrežama u zemlji i signaliziralo da bi provjera mogla dovesti do strožih ograničenja za dvije kompanije.

Nacrt plana njemačke vlade zahtijevao bi od mobilnih operatera u zemlji da značajno smanje svoje oslanjanje na Huaweijevu opremu i potpuno je zabrane u osjetljivim dijelovima mreže. Ali neki pozivaju na još drastičnije mjere.

"Zalažem se za potpuno napuštanje Huaweijeve tehnologije u cijeloj njemačkoj mobilnoj mreži", rekao je Maximilian Funke-Kaiser, zastupnik FDP-a, koji je dio koalicijske vlade kancelara Olafa Scholza, nasljednika Angele Merkel.

Bidenova administracija također se nada da će Njemačka značajno smanjiti svoje oslanjanje na Huaweijevu opremu ili je potpuno ukinuti. Visoki američki dužnosnici tvrde da stalno vrše pritisak na Scholzovu vladu da poduzme snažne mjere - ali potiho, iza kulisa.

"Lupkanje šakama po stolu i ucjene nisu uvijek najučinkovitija diplomatska strategija. No pritisak se svakako povećao", rekao je za Politico visoki dužnosnik američkog State Departmenta.

Njemačke veze s Huaweijem i Kinom su značajne

Ipak, njemačke veze s Huaweijem i Kinom su značajne, a više sadašnjih i bivših dužnosnika s kojima su razgovarali Politico i Die Welt izrazilo je skepticizam prema spremnosti zemlje da poduzme odlučne korake i pritisne vlastite tehnološke i telekomunikacijske kompanije.

Kina je najveći trgovinski partner Njemačke već sedam godina zaredom, s bilateralnim obujmom trgovine koji je dosegao gotovo 334 milijarde dolara u 2022. Prošlog prosinca, jedna je studija diljem EU procijenila da su njemački mobilni operateri 59 posto opreme za svoje 5G mreže i 57 posto za 4G mreže nabavili od Huaweija i ZTE-a.

Ove su ovisnosti navele operatere mobilne telefonije da upozore kako bi uklanjanje Huaweijeve opreme u cijeloj zemlji ugrozilo njemački gospodarski rast i koštalo otprilike četiri do pet milijardi eura. Također postoji bojazan da bi snažna akcija protiv Huaweija mogla izazvati reakciju iz Kine - i to ne bez dobrog razloga.

U prosincu 2019. tadašnji kineski veleposlanik u Njemačkoj Wu Ken zaprijetio je posljedicama ako Berlin isključi Huawei s njemačkog tržišta. A kao odgovor na zahtjev za komentarom o ovoj priči, glasnogovornik kineskog veleposlanstva uglavnom je ponovio ta upozorenja: "Ako Njemačka nepravedno isključi kineske kompanije bez pružanja dokaza da kineski proizvodi predstavljaju sigurnosnu prijetnju Njemačkoj, nećemo stajati prekriženih ruku."

Njemačka nije u najboljoj poziciji da podnese ekonomski udar jer mnogi analitičari vjeruju da je u drugoj godini recesije.

Većina najbližih saveznika SAD-a zabranila je ili ograničila Huawei

Većina najbližih saveznika SAD-a zabranila je ili ograničila Huawei. To uključuje svih pet članica partnerstva za razmjenu obavještajnih podataka Five Eyes - Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu, Novi Zeland i Australiju, zajedno s SAD-om - te Japan, Tajvan i Francusku. Europska komisija također poziva članice EU da ograniče pristup spomenutoj kompaniji svojim tržištima, a 10 zemalja EU to je već učinilo.

Matthew Turpin, bivši direktor za Kinu u Trumpovom Vijeću za nacionalnu sigurnost, priznao je da je Trumpov konfrontirajući pristup Njemačkoj bio "samoporažavajući". No, kao i drugi sadašnji i bivši dužnosnici u Berlinu i Washingtonu koji su intervjuirani za ovu priču, izrazio je sumnju u to da je Njemačka možda doista na korak do velike promjene ili da SAD ima dovoljno utjecaja da dobije ono što želi.

"Uvijek mi je bilo jasno da se Nijemci zapravo ne boje da ćemo im uskratiti obavještajne podatke. Ali kada kineski veleposlanik u Berlinu kaže 'znate, bila bi šteta da se nešto dogodi njemačkim automobilskim kompanijama', Nijemci vjeruju u tu prijetnju", rekao je Turpin, sada suradnik na Hooverovom institutu Sveučilišta Stanford.

Lindsay Gorman, bivša viša savjetnica za tehnološka pitanja u Vijeću za nacionalnu sigurnost Bidenove administracije, složila se da se Trumpov pristup Njemačkoj izjalovio. No Gorman se pita hoće li Bidenovo lobiranje iza kulisa biti dovoljno za prevladavanje otpora njemačke industrije.

"Važnost ne može biti veća kada je riječ o Njemačkoj jer ne govorimo samo o jednom sloju digitalne infrastrukture, govorimo o potpunoj tehnološkoj nadogradnji koja se nadovezuje na nju", rekla je Gorman ukazujući na Huaweijeva ulaganja u biotehnologiju, računarstvo u oblaku, umjetnu inteligenciju i tehnologiju nadzora.

"Ako Kina ima prednost u infrastrukturnom sloju, to joj daje prednost u svim ostalim aplikacijskim slojevima koji su izgrađeni na njemu. I zato je ova odluka toliko važna", nastavlja Gorman.

Trumpova administracija pokrenula je kampanju pritiska na Huawei 2018. godine zbog tri ključna pitanja. Prvo je bilo da bi Peking mogao izvući ili sabotirati sve podatke koji prolaze kroz Huaweijeve mreže, budući da je imao zakonske ovlasti nad kompanijom.

Drugo, mobilni operateri diljem svijeta bili su u procesu nadogradnje svojih mreža na 5G. Prijelaz bi radikalno proširio količinu informacija i raznolikost usluga - od pametnih mreža do pametnih automobila - koje bi ovisile o antenama i baznim stanicama koje proizvode kompanije poput Huaweija.

Naposljetku, potpomognut vrlo niskim cijenama i sve konkurentnijom proizvodnjom, Huawei je grabio ugovore za izgradnju tih mreža diljem svijeta - proširujući tako rizike krađe podataka i poremećaja u prijestolnice ključnih saveznika SAD-a, poput Berlina.

Dužnosnici SAD-a i EU tvrde da je Huawei mogao ponuditi te povoljne ugovore samo zbog agresivnih državnih subvencija Kine - što kompanija niječe. Ipak, dok je Huawei nadmašivao finsku Nokiju i švedski Ericsson za ugovore o visoko specijaliziranoj opremi posvuda od Londona do Amsterdama i Norveške, američki dužnosnici počeli su se brinuti da će dva vodeća europska telekomunikacijska diva beznadno zaostati, ostavljajući na kraju kontinent bez ikoga kome bi se mogli obratiti osim Huaweiju.

"Imati kinesku tvrtku koja je jako podložna Komunističkoj partiji Kine i koja je globalni predvodnik u temeljnoj tehnologiji nije bio samo sigurnosni problem nego i velik ekonomski problem", rekao je Josh Cartin, bivši američki dužnosnik za vrijeme Trumpove administracije.

Budući da SAD nema izravnog konkurenta Huaweiju, Trumpova administracija priklonila se ideji da će njena kampanja pritiska koristiti dvjema europskim tvrtkama, Nokiji i Ericssonu. Na njegovo iznenađenje, ova logika nije naišla na razumijevanje u Berlinu, srcu europskog projekta solidarnosti.

"Čini se da Nijemci nisu ni trepnuli na argument Ericssona i Nokije", rekao je Josh Steinman, bivši direktor za kibernetičku politiku u Trumpovom vijeću za nacionalnu sigurnost. Nijemci su smatrali da je njihova telekomunikacijska mreža "sramotna", rekao je Steinman, te da su povoljni ugovori s Huaweijem najbrži način da se to popravi.

Ekonomski gledano, možda su imali pravo

Do 2018. Huawei je već imao velik utjecaj u starijim njemačkim telekomunikacijskim mrežama. Isključivanje iz nacionalnog 5G-a - kao što je SAD želio - značilo bi da će mobilni operateri polako morati izbaciti i stariju Huaweijevu opremu. Stara oprema jednog proizvođača opreme često nije kompatibilna s novijom opremom drugog proizvođača.

Studija koju je Huawei naručio na Sveučilištu Oxford u prosincu 2019. procijenila je da bi isključivanje kompanije iz njemačkog uvođenja 5G mreže koštalo Berlin sedam milijardi dolara tijekom 15 godina. Zasebna studija GSMA-a, trgovačke interesne grupe za mobilnu industriju koja uključuje Huawei, predviđa da bi zabrana Huaweijeve 5G opreme europske operatere koštala 62 milijarde dolara.

Te su brojke bile znatno prenapuhane kako bi se izbjegla zabrana, smatraju američki dužnosnici i neki stručnjaci iz telekomunikacijske industrije. Međutim, nisu bile potpuno bez temelja. U svakom slučaju, imale su odjeka u Njemačkoj, gdje je jedan od najvećih mobilnih operatera u zemlji, Deutsche Telekom, djelomično u državnom vlasništvu.

"Njemačka je imala ogromnu Huaweijevu instalacijsku bazu u svojim 2G, 3G i 4G mrežama. Ono što smo od njih tražili da učine je zapravo baciti i zamijeniti sve. I to je velika stvar", rekla je Sue Gordon, glavna zamjenica direktora nacionalne obavještajne službe pod Trumpom.

Ako je Trump puno tražio od Nijemaca, isto je učinio i drugdje diljem Europe. A u Pragu, Parizu i - nakon značajnog oklijevanja - Londonu, saveznici SAD-a složili su se da se rizici koji proizlaze iz Huaweijeve opreme mogu riješiti samo kroz ciljana ograničenja. Često troškovi izbacivanja kompanije iz 5G mreža nisu bili ni približno toliko veliki koliko je upozoravao Huawei.

Berlin nije vidio SAD kao poštenog posrednika kada je u pitanju špijuniranje

Ključna razlika u Njemačkoj bila je ta što Berlin nije vidio SAD kao poštenog posrednika kada je u pitanju špijuniranje.

"Trumpova upozorenja o Huaweiju nisu uspjela kod Nijemaca jer su rekli: 'Ne, nismo baš sigurni u to. Što je sa svim vašim špijuniranjem?'" rekla je Janka Oertel, direktorica programa za Aziju i viša suradnica za politiku pri Europskom vijeću za vanjske odnose. Dokumenti koje je 2013. godine objavio Edward Snowden pokazali su da je Agencija za nacionalnu sigurnost prisluškivala Merkelin telefon.

U jesen 2019. Merkel je najavila da Njemačka neće zabraniti Huaweiju sudjelovanje u uvođenju 5G-a. Berlin je umjesto toga usvojio strože sigurnosne kriterije za dobavljače opreme, kompromis za koji su američki dužnosnici tvrdili da je neadekvatan.

Nijemci su branili svoj pristup tvrdeći da SAD nema dokaza da je Huawei učinio nešto loše. "Za tako ozbiljne odluke poput zabrane potreban vam je dokaz", rekao je Arne Schönbohm, tada najviši njemački dužnosnik za kibernetičku sigurnost, za tjednik Der Spiegel u prosincu 2018.

Za Amerikance je taj argument promašio bit. Američki dužnosnici smatrali su da je Huawei poput nabijenog pištolja, oružja koje bi Peking koristio samo u krizi. Kako bi poduprli taj argument, rekli su Gordon i drugi bivši dužnosnici, često su ukazivali na zakon iz 2017. koji od kineskih tehnoloških kompanija zahtijeva da podupru napore Komunističke partije u prikupljanju obavještajnih podataka.

Huawei poriče da mu taj zakon - kineski Zakon o nacionalnoj obavještajnoj službi iz 2017. - nalaže da pomaže obavještajnim službama. "Huawei je dobio različita pravna mišljenja o ovoj temi, a sva se slažu da ne podliježe pravnim odredbama koje bi ga mogle dovesti u sukob s njemačkim zakonima", rekao je Berger, glasnogovornik Huaweija.

U nedostatku dokaza za koje su američki dužnosnici inzistirali da se neće pojaviti dok ne bude prekasno, Nijemci se nisu bili voljni oštro obrušiti na Huawei. Američki dužnosnici vjerovali su da je ogromna ekonomska ovisnost Berlina o Kini ključna prepreka.

Do 2020. njemački proizvođači automobila Volkswagen, Daimler i BMW prodavali su više automobila u Kini nego bilo gdje drugdje u svijetu. Zbog toga je Berlin bio posebno osjetljiv na strah od kineske odmazde.

"Njemačka politika prema Kini uvijek je prvenstveno bila industrijska politika", rekao je konzervativni zastupnik Röttgen. Tijekom Trumpovog mandata, Njemačka nije željela antagonizirati Kinu i tako izazvati nepovoljne situacije za njemačku automobilsku industriju, kojoj je Kina otvoreno prijetila.

Gordon se slaže: "Uvijek smo vjerovali da se iza njemačke neizražene zabrinutosti skriva ekonomska šteta koju bi Kina izazvala kao odmazdu za zabranu Huaweija."

Za Turpina, njemačka strahovanja zbog kineske osvete bila su dokaz same poante koju je SAD pokušavao istaknuti. Bilo da se radilo o grubom ekonomskom pritisku ili tehnički sofisticiranim kibernetičkim napadima, uvelike se oslanjati na Huawei značilo je postati ranjiv na kinesku ucjenu: "To što nam Nijemci nastavljaju govoriti da nisu vidjeli obavještajne podatke sugerira da su potpuno glupi."

Nijemci su mrzili Trumpa

Turpin i drugi dužnosnici Trumpove administracije vjeruju da je bilo teško prenijeti tu poruku, djelomice i zbog mržnje Nijemaca prema Trumpu i njegovom stilu diplomacije.

Otkako je stupio na dužnost, Trump je Njemačku i druge NATO saveznike kritizirao kao "švercere u javnom prijevozu" jer nisu ispunili obavezu da troše dva posto svoga BDP-a na obranu. Također je često prijetio da će nametnuti 20-postotnu carinu na uvoz europskih automobila - što je potencijalno osakaćujući udarac njemačkoj automobilskoj industriji i prijetnja koja je izgledala užasno koliko i ona za koju su američki dužnosnici sugerirali da bi mogla doći iz Kine.

Upravo je takvo ponašanje američkog predsjednika pretvorilo Nijemce u možda najveće Trumpove kritičare do kraja 2019. Anketa koju je u prosincu objavila britanska istraživačka tvrtka YouGov pokazala je da otprilike dvije petine Nijemaca vjeruju kako je Trump najopasniji svjetski vođa, rangiran čak i iznad sjevernokorejskog lidera Kim Jong-una.

Ipak, Trumpova administracija nije se suzdržavala zamjeriti Nijemcima zbog Huaweija.

U ožujku 2019. godine, tadašnji američki veleposlanik u Njemačkoj Richard Grenell napisao je pismo njemačkom ministru gospodarstva u kojem je zaprijetio da će ograničiti razmjenu obavještajnih podataka s Berlinom ako ne isključi Huawei iz najavljenog pokretanja 5G mreža.

Grenell je upozorio da zakon iz 2017. znači da bi Peking mogao prisiliti Huawei i ZTE da dijele povjerljive informacije koje prolaze kroz njihove njemačke mreže, potencijalno ugrožavajući osjetljive obrambene i obavještajne podatke koji pripadaju NATO-u.

Nakon pisma, koje je došlo do novinara, uslijedila su javna upozorenja američkog državnog tajnika Mikea Pompea i ministra obrane Marka Espera, kada su njih dvojica bili u posjetu Njemačkoj.

"Ti rani pokušaji nisu uspjeli jer smo hodali svijetom, lupali po stolu kao nepristojni Amerikanci i govorili: Ne kupujte Huawei", rekao je Keith Krach, koji je započeo kao Trumpov državni podtajnik za ekonomska pitanja u lipnju 2019.

Poput Turpina, Krach vjeruje da je grubi nastup Trumpovih suradnika bio kontraproduktivan. Nakon što je došao na dužnost, pokušao je razviti pozitivnu viziju kako bi njemačka industrija mogla imati koristi od smanjenja svoje ovisnosti o Huaweiju.

Ali Steinman, Trumpov viši direktor za kibernetičku politiku u Vijeću za nacionalnu sigurnost, odbacio je ideju da je glasni pristup administracije bio nepromišljen: "Kada jedan od vaših glavnih trgovinskih partnera i glavnih vojnih saveznika radi stvari koje su u suprotnosti s njegovim nacionalnim interesima i koje su i u suprotnosti s vašima - vi morate nešto reći. Ne bih to nazvao drskim, nazvao bih to poštenim."

Bez obzira na razlog, Turpin kaže da je shvatio koliko je teško razdvojiti Nijemce od Huaweija tijekom putovanja u Berlin u svibnju 2019. Nakon sastanaka s njegovim njemačkim kolegama, domaćini su Turpina doveli u bar s pogledom na gradsku Memorijalnu crkvu Kaisera Wilhelma. Crkva, koja je bila sravnjena tijekom bombardiranja u Drugom svjetskom ratu, kasnije je postala simbol njemačke predanosti izbjegavanju grijeha svoje nacističke prošlosti.

Ali pogled tog dana imao je perverzni obrat: novi toranj crkve bio je prekriven golemom reklamom na 360 stupnjeva za - Huawei.

"Ideja da se spomenik koji bi trebao ukazivati na sve zločine i izazove Drugog svjetskog rata pretvori u reklamu za Huawei postala je zapravo poruka o onome što Nijemci misle", rekao je Turpin.

"Kineski odgovor na invaziju uvelike je razjasnio pitanje Huaweija diljem Europe"

Situacija oko Huaweija počela se mijenjati u Njemačkoj u veljači 2022. godine, praktički istog dana kada su ruski tenkovi prešli ukrajinsku granicu. Neisprovocirana invazija Moskve dovela je rat praktički pred njemački prag. Odbijanje Kine da to osudi nije se svidjelo Berlinu.

"Invazija na Ukrajinu potaknula je spoznaju u Njemačkoj da ovisnost o autokratima kad je riječ o ključnoj infrastrukturi jednostavno nije održiva", rekao je Gorman, bivši član Bidenovog vijeća za nacionalnu sigurnost.

"Kineski odgovor na invaziju uvelike je razjasnio pitanje Huaweija diljem Europe. Ljudima nije promaklo da je u trenutku europske nevolje Kina proglasila bezgranično prijateljstvo s Putinom", dodao je viši dužnosnik State Departmenta.

Kineska prešutna podrška ruskoj invaziji na Ukrajinu nagnala je Njemačku da smanji svoju ogromnu ekonomsku ovisnost o Kini. U srpnju je njemačka vlada objavila svoju prvu strategiju za Kinu, dokument od 61 stranice koji je Kinu označio kao "sustavnog konkurenta". To je bilo jedno od prvih službenih priznanja da Peking nije samo motor rasta BDP-a za Berlin.

Što se tiče Huaweija, rat je također ojačao procjenu njemačke obavještajne zajednice o njezinoj sposobnosti upravljanja rizicima telekomunikacijske opreme kompanije.

Merkel i bivši njemački šef kibernetičke sigurnosti Schönbohm prethodno su tvrdili da bi mobilni operateri mogli ublažiti rizike korištenja Huaweijeve opreme rigoroznim testiranjem i sigurnosnim nadzorom, posebno opreme koja se koristi u najkritičnijem dijelu mreže, poznatom kao "jezgra".

Tri glavna mobilna operatera u zemlji ograničili su intenzivno korištenje Huaweijeve opreme za svoju jezgru i bezrezervno se okrenuli kompaniji za izgradnju antena i baznih stanica koje sačinjavaju pristupne mobilne radijske mreže (RAN). U starijim telekomunikacijskim mrežama RAN se smatrao manje osjetljivim jer je samo prenosio podatke, ali nije ih obrađivao niti pohranjivao.

No dolazak 5G-a značio je da rub mreže počinje imati iste računalne mogućnosti kao i njezina jezgra, čime se smanjuje sigurnosna razlika između to dvoje. Američki dužnosnici snažno su to istaknuli tijekom Trumpove administracije, a njemački obavještajni dužnosnici danas se sve više slažu s tim.

Digitalna ovisnost Njemačke o Huaweiju mogla bi imati ozbiljne posljedice

U odvojenim intervjuima za ovu priču, dva visoka dužnosnika njemačke obavještajne službe usporedila su kontinuirano oslanjanje zemlje na Huaweijev RAN s njegovim katastrofalnim ulaganjem u ruski plinovod Sjeverni tok II.

Berlin je svojedobno plinovod vrijedan 11 milijardi dolara smatrao središnjim stupom svoje energetske budućnosti. Ali ruska invazija na Ukrajinu prisilila je Njemačku da otkaže ugovor, potvrđujući višekratna upozorenja SAD-a da Berlin ne bi trebao staviti svoje ekonomsko bogatstvo u ruke autokratskih vlada poput Kremlja.

Digitalna ovisnost Njemačke o Huaweiju mogla bi imati još ozbiljnije posljedice od Sjevernog toka II jer bi mogla pružiti odskočnu dasku Pekingu da sabotira njemačku infrastrukturu, a ne samo da ekonomski ucjenjuje zemlju, smatra drugi dužnosnik obavještajne službe.

Čak i dok je Berlin zaoštravao odnose s Kinom, neki u Njemačkoj još uvijek su s velikim skepticizmom gledali na upozorenja o Huaweiju.

Njemačke sigurnosne vlasti predstavile su navodne dokaze o ranjivostima Huaweijeve opreme njemačkim parlamentarcima samo jednom, tijekom povjerljive sjednice Digitalnog odbora Bundestaga u travnju ove godine. Na sastanku su sigurnosni dužnosnici upozorili parlamentarne zastupnike na ranjivost Huaweijevih komponenti u antenskoj mreži koja je odgovorna za upravljanje energijom.

No dva sudionika sastanka, kojima je zajamčena anonimnost, rekli su da sigurnosni dužnosnici nisu potvrdili je li ranjivost ikada iskorištena ili je li dizajnirana da izazove značajne smetnje. Upozorenja su bila čisto teoretska, zbog čega nisu bili sigurni u ozbiljnost prijetnje.

Jedan insajder iz njemačke telekomunikacijske industrije nazvao je optužbe smiješnima. Huawei također snažno osporava mogućnost daljinske sabotaže svoje opreme.

"Nismo svjesni bilo kakvog tehnički prihvatljivog opisa kako bi špijunaža i sabotaža bile moguće za dobavljača opreme putem pristupne mreže. Dobavljač opreme nema daljinski pristup opremi, a podaci su visoko šifrirani prema 3GPP standardima", rekao je Berger iz Huaweija.

Te sumnje jedan su od razloga zašto oštriji razgovori Njemačke o Huaweiju još nisu potkrijepljeni djelovanjem. Njemački parlament donio je 2021. novi zakon o IT sigurnosti koji je prvi put dao vladi ovlast da zabrani pristup opremi koju proizvode nepouzdani pružatelji telekomunikacijskih usluga.

No njemačka vlada nakon toga je propustila svaku priliku da se pozove na zakon protiv Huaweija ili ZTE-a. Nije iskoristila tri zasebne prilike za blokiranje uvođenja novih komponenti kineskih tvrtki u ključne dijelove njemačke mobilne mreže.

Merkel nije htjela zabraniti Huaweiju pristup 5G mrežama

I unatoč glasnim upozorenjima američkih, a potom i njemačkih dužnosnika o pouzdanosti Huaweijeve opreme, njemačka industrija je potpisivala ugovor za ugovorom s kompanijom nakon odluke kancelarke Merkel da ne zabrani Huaweiju pristup 5G mrežama u zemlji.

Njemački grad Duisburg najavio je 2019. planove za suradnju s Huaweijem na velikom projektu "pametnog grada". Iste godine, najveći njemački mobilni operater Deutsche Telekom sklopio je partnerstvo s Huaweijem koje je čak uključivalo posebne odredbe za potencijalne poremećaje u opskrbnom lancu kao rezultat trgovinskih ograničenja SAD-a. U ožujku je Deutsche Bahn, željeznički operater u djelomičnom državnom vlasništvu, potpisao ugovor o digitalizaciji vrijedan 67 milijuna dolara.

"Sa svakom novom instalacijom postaje sve teže ukloniti te kineske komponente iz naše mobilne mreže", rekao je Reinhard Brandl, član oporbene stranke CSU.

Njemački mobilni operateri i drugi s velikim ulaganjima u Huawei javno su tvrdili da bi bilo kakva politika uklanjanja i zamjene Huaweijeve opreme bila enormno skupa.

U rujnu, nakon curenja nacrta plana koji od njemačkih mobilnih operatera zahtijeva da uklone sve kritične komponente kineskih dobavljača u svojim 5G jezgrenim mrežama i smanje udio Huawei RAN-a ispod 25 posto do 2026. godine, mobilni operateri reagirali su alarmantno. Telefonica je javno upozorila da bi mogla tražiti odštetu i pokrenuti pravni postupak ako plan stupi na snagu. Stephan Broszio, glasnogovornik Deutsche Telekoma, rokove je ministarstva unutarnjih poslova za zamjenu Huaweijeve opreme proglasio potpuno nerealnima.

"Općenito, ne razumijemo zašto bi njemački mobilni korisnici, koji imaju jednu od najboljih 5G mreža u Europi, trebali biti nepotrebno podvrgnuti značajnim gubicima kvalitete", napisao je Broszio.

Barclays je procijenio da bi zahtjev za zamjenom svih Huawei RAN-a sva tri glavna mobilna operatera koštao 2.6 milijardi dolara. Deutsche Bahn, čiji ugovor s Huaweijem pokriva drugačiju mobilnu komunikacijsku tehnologiju od 5G, objavio je da bi zabrana ove opreme koštala 420 milijuna dolara.

Oertel, stručnjakinja Europskog vijeća za vanjske odnose, ustvrdila je da su njemački mobilni operateri znali da će tako velikim i brzim ulaganjem u Huaweijevu 5G opremu otežati zabranu. Ali rekla je da i vladu smatra odgovornom: "Vlada je mislila da će signaliziranjem da potencijalno zabranjuje Huawei operateri možda doći pameti i neće ovo više ugrađivati. To nije upalilo. To nije uspjelo kao strategija."

Njemačka je ovisna o Huaweiju

Dužnosnica Bidenove administracije Gorman kaže da je Huaweijevo ekonomsko uporište Njemačku učinilo ovisnom o Huaweiju. No tvrdi da je ključno da Berlin počne smanjivati svoje oslanjanje na Huaweijevu opremu što je prije moguće.

"Nažalost, tim mrežama je potrebno mnogo vremena da se promijene, gotovo ih je teže isključiti nego promijeniti smjer na nešto poput Sjevernog toka II. I zato se planiranje mora dogoditi sada, prije nego što uđemo u krizni scenarij", rekla je Gorman.

Službenik State Departmenta izrazio je sličan osjećaj hitnosti: "U savezu od 30 država koji se doista temelji na određenom stupnju informacijske i obavještajne simetrije, jednostavno si ne možemo priuštiti da postoji slaba točka sa stajališta dijeljenja informacija i obavještajnih podataka."

U mjestima poput Njemačke upozorenja vladinih sigurnosnih službi nisu rezultirala promjenama.

Sadašnji i bivši dužnosnici Bidenove administracije kažu da se njihova tiha kampanja pritiska pretvorila u oštrije mjere EU prema Huaweiju.

Upitan za pojedinosti o njihovoj diplomaciji, visoki dužnosnik State Departmenta rekao je da je Bijela kuća bliske veze Njemačke s Huaweijem stavila u središte tijekom četiri sastanka na ministarskoj razini EU-SAD Vijeća za trgovinu i tehnologiju, inicijative iz Bidenovog mandata za koordinaciju transatlantske trgovinske i investicijske politike.

Državni tajnik Antony Blinken, ministrica trgovine Gina Raimondo i trgovinska predstavnica SAD-a Katherine Tai prisustvovali su svakom ministarskom sastanku, na kojima su se sastali s izvršnim potpredsjednicima Europske komisije Valdisom Dombrovskisom i Margrethe Vestager.

Vijeće za trgovinu i tehnologiju također ima 10 radnih skupina posvećenih specifičnim pitanjima u odnosima SAD-a i EU, a jedna od njih bavi se telekomunikacijama.

Vijeće za nacionalnu sigurnost i ministarstvo trgovine nisu odgovorili na zahtjeve za komentarom ove priče. Europska komisija odgovorila je pozivajući se na svoje nedavne akcije protiv Huaweija i ZTE-a - što je dužnosnik State Departmenta također istaknuo kao dokaz da je američka diplomacija imala utjecaja.

Komisija je u lipnju utvrdila da dvije kineske kompanije "predstavljaju materijalno veći rizik od ostalih dobavljača 5G opreme". Posljednjih godina redovito je ukazivala na Njemačku i manje članice EU, koje su se borile s uklanjanjem Huaweijeve opreme.

Javno, dužnosnici na razini kabineta unutar Bidenove administracije i sam predsjednik nisu pričali ni približno toliko o Huaweiju kao njihovi prethodnici u Bijeloj kući.

Nekoliko bivših američkih dužnosnika, uključujući Gorman, Steinmana i Ivana Kanapathyja, zamjenika višeg direktora za azijska pitanja u Trumpovom Vijeću za nacionalnu sigurnost, postavljaju pitanje je li Bidenova tiha diplomacija u Njemačkoj dovoljna da izazove promjene.

Kada o ovakvim problemima govore samo dužnosnici niže razine, "to ima dramatično manji utjecaj nego kada to radi netko na mnogo višoj razini", rekao je Kanapathy.

Skeptici prema Bidenovoj diplomaciji i dalje će vjerojatnije više kriviti Berlin nego Washington za kontinuirane veze Njemačke s Huaweijem.

Čak i ako je manje usredotočena na Huawei nego što je bio Trump, priznaju oni, Bidenova administracija je zadržala fokus na kineskim tehnološkim kompanijama, od prekida njihovog pristupa naprednim poluvodičima do ograničavanja zapadnih ulaganja u vrhunsku tehnologiju, poput umjetne inteligencije i kvantno računalstvo.

Međutim, u kolovozu je Huawei počeo reklamirati novi pametni mobitel koji uključuje napredni 7-nanometarski čip. Taj napredak izaziva oštrije kritike Bidenovog pristupa telekomunikacijskom divu, iako mnogi vjeruju da razvoj nije toliko impresivan koliko ga prikazuje Kina.

U rujnu je skupina od deset republikanskih kongresmena poslala pismo ministarstvu trgovine pozivajući ga da uvede jače sankcije kineskoj kompaniji Semiconductor Manufacturing International, koja proizvodi novi čip, kao i Huaweiju.

Ako se provedu, te bi mjere potencijalno mogle povećati cijenu Huaweijeve opreme i prekinuti raspravu o Huaweiju u Njemačkoj.

No Krach, jedan od relativno malog broja dužnosnika Trumpove administracije koji su nastavili podržavati nastojanja Bidenove administracije oko Huaweija otkako su napustili vladu, rekao je da će kompanija ostati značajna dugoročna prijetnja interesima SAD-a, bez obzira na to što će se dogoditi s američkom trgovinskom i izvoznom politikom.

"Kada imate konkurenta kao što je Huawei, možete zabiti kolac u njegovo srce, zakopati ga tri metra pod zemlju, zaliti asfaltom i zapaliti - on će se ipak vratiti", rekao je Krach.