Foto: AFP

TRGOVCI na burzama su se jučer prerano poveselili, očekujući brzi krah Gadafija, pa je cijena nafte pala za preko tri dolara po barelu.

Međutim, stvari su se danas vratile na staro, pa je cijena sirove brent nafte skočila na 108,91 dolar po barelu, a američka sirova nafta na 85,66 dolara za  barel. Dapače, to su veće cijene negoli su bile prije "pada" Tripolija.

"Mogli bi proći mjeseci prije negoli Libija ponovno počne s izvozom nafte. Euforija nastala u ponedjeljak bila je preuranjena. Međutim, zemlja još nije ni blizu mira niti ima organiziranu vladu. Pun toga nedostaje", kazao je John Vautrain iz tvrtke Purvin & Gertz za energetski konzalting.

"Libija će tek za nekoliko mjeseci početi s izvozom. Prognoziram da će biti potrebno 18 mjeseci da dosegne predratni nivo", kazao je bivši libijski ministar nafte Shokri Ghamen. Prije konflikta, Libija je producirala oko 1.6 milijuna barela dnevno, što je oko dva posto svjetske produkcije, piše Reuters.

Reagira li nafta na situaciju u Libiji ili opću situaciju na globalnom tržištu?

Iako se jučerašnji pad cijene nafte može pripisati događajima u Tripoliju, kao i današnji skok, prejednostavno bi bilo tvrditi da ona imaju financijski utemeljen utjecaj za takve amplitude. Dapače, prvenstveno je riječ o psihološkom naletu, jer objektivno, cijenu nafte trenutno više definira potražnja nego ponuda.

Dugoročni pad cijene nafte mogao bi prije biti zasnovan na projekciji smanjenja globalnog rasta i očekivanom padu opće produkcije. To direktno podrazumijeva i smanjenu potražnju, koja bi mogla imati ključan utjecaj na cijenu nafte, koja u ovom slučaju predstavlja antipod zlatu, čija vrijednost u istim uvjetima raste. Takve relacije potvrdila su i nedavna događanja na burzama gdje su se cijene nafte i zlata u pravilu kretale u različitim smjerovima.