DANSKA danas izlazi na neizvjesne parlamentarne izbore na kojima socijaldemokratska premijerka Mette Frederiksen traži treći mandat, po završetku kampanje koja je bila fokusirana na nacionalne teme usprkos nedavnim tenzijama sa Sjedinjenim Državama oko Grenlanda.

Frederiksen, kojoj je 48 godina, ima ugled iskusne šefice vlade, ali popularnost njezine stranke u nemalom je padu.

Socijaldemokrati vode u anketama, no one kažu da će izgubiti oko šest postotnih bodova u usporedbi s prethodnim izborima 2022.

Umjereni kao ključni igrač

Jedanaest drugih političkih stranaka natječe se za 179 mjesta u Folketingu, danskom parlamentu. Analitičari ih tradicionalno grupiraju u dva bloka: crveni (lijeve stranke) i plavi (desne stranke).

No, jedna se izdvaja. Stranka Umjereni aktualnog ministra vanjskih poslova Larsa Løkkea Rasmussena mogla bi imati ulogu jeziča na vagi u koalicijskim pregovorima.

"U mnogim anketama javnog mnijenja postoji tjesan rezultat gdje su Umjerenjaci (...) presudna stranka", rekla je za AFP politologinja Karina Kosiara-Pedersen sa Sveučilišta u Kopenhagenu.

"U nekim ispitivanjima javnog mnijenja premijerkin crveni blok dobiva većinu, dakle vrlo je moguće da će premijerka biti socijaldemokratkinja (...) ali to još nikako nije sigurno", dodala je.

Četiri mjesta - dva za Grenland i dva za Farske otoke - mogla bi biti odlučujuća.

Porezi, mirovine i troškovi života dominirali kampanjom

U kratkoj kampanji od tri tjedna dominirale su teme poput kvalitete pitke vode, dobi za umirovljenje i poreza na bogatstvo.

Stranka Mette Frederiksen predlaže oporezivanje osobne imovine koja prelazi 25 milijuna kruna (3,3 milijuna eura) za financiranje socijalne države i reforme obrazovanja.

Ovaj prijedlog razljutio je desničarske stranke.

"Moramo više ulagati u našu socijalnu državu kako bismo mogli ponuditi stalnu razinu usluga stanovništvu", smatra Damoun Ashournia, glavni ekonomist sindikata FH.

Neposredno prije raspisivanja izbora, odlazeća vlada - koalicija socijaldemokrata, umjerenjaka i liberala - odlučila je o "vaučerima za hranu" kako bi poduprla najugroženije skupine suočene s rastućim troškovima života.

"Trenutno se ne osjećam kao da se borim, ali to je uglavnom zato što imam dva posla... u stvarnosti, postaje skupo", žali se Anders Hemrich, 21-godišnji Danac.

"To se jasno vidi po cijenama: rastu, ne padaju."

Grenland u pozadini: Latentna briga birača

Za oko 4,3 milijuna birača sigurnosna situacija oko Grenlanda, za koji je još nedavno Donald Trump govorio da bi ga preuzeo čak i silom, ostaje latentna briga.

Predizborna kampanja nije se bavila pitanjem Grenlanda, njegove neovisnosti i Sjedinjenih Država, ali ta pitanja ipak "utječu na percepciju vodstva", rekla je Kosiara-Pedersen.

To ide u prilog Mette Frederiksen i Larsu Løkkeu Rasmussenu, ministru vanjskih poslova koji je dva puta obnašao dužnost premijera, dodaje.

Oko 23 posto Danaca smatra obrambenu i sigurnosnu politiku prioritetom, po anketi Instituta za istraživanje javnog mnijenja Voxmeter.

Pitanje izbjeglica, koje je s prijedlogom o ograničavanju njihovog broja i povratkom u njihove zemlje djelomično zauzelo kampanju, bit će odlučujuće za 8,8 posto glasača, po anketi.